Tranzicija na prekretnici - rasprave, rješenja i vizije s drugog dana konferencije Dani OIE 2025

Fotogalerija (8)

Drugi dan konferencije Dani OIE 2025 u Splitu donio je niz strateških rasprava o budućnosti hrvatske energetske tranzicije.

U fokusu su bila pitanja usklađenosti aktualnih politika s klimatskim ciljevima, prepreka koje i dalje usporavaju širu integraciju obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu te financijskih i operativnih izazova s kojima se susreću razvojni projekti. Posebna pažnja posvećena je tehnološkim rješenjima nove generacije – od baterijskih sustava do digitalnih alata – koji mogu donijeti veću fleksibilnost i otpornost energetskom sustavu.

Uvodno predavanje održao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar. U svojoj je prezentaciji 'Uloga OIE u daljnjem razvoju energetike u Republici Hrvatskoj' dao pregled trenutačnog stanja i izazova u razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kao i njihovoj ključnoj ulozi u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Jakšić je izložio širi kontekst u kojem se Hrvatska nalazi, naglasivši klimatske obveze prema Europskoj uniji te potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

- Hrvatska je od 1990. godine do danas smanjila emisije CO2 za oko 20 posto, no zabrinjava što u posljednjih nekoliko godina emisije ponovno rastu, prvenstveno zbog povećanja u prometnom sektoru, u kojem OIE gotovo da i ne koristimo - upozorio je Jakšić pa istaknuo kako je Hrvatska u posljednjih deset godina ostvarila snažan iskorak u razvoju vjetroelektrana, a u posljednje vrijeme bilježi se i osjetan porast solarne energije. Unatoč napretku, naglasio je, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije. U 2023. godini udio OIE u bruto finalnoj potrošnji električne energije u EU iznosio je 42,5%, dok je Hrvatska bila na nešto više od 28%. Posebno je alarmantan sektor prometa. Prema podacima za 2023., udio OIE u potrošnji energije u prometu u Hrvatskoj iznosio je tek 0,9%, dok je europski prosjek bio 10,8%.

- Cilj od 24,6 % u tom segmentu čini se izuzetno teško dostižnim - rekao je Jakšić. Što se tiče energetske samodostatnosti, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar naglasio je da Hrvatska trenutačno proizvodi oko 44 %vlastitih energetskih potreba, dok ostatak uvozi, a čak ni projekcije za 2050. godinu ne pokazuju da ćemo biti potpuno energetski neovisni.

- Ako želimo postići zacrtane ciljeve, nužno je pojednostaviti procedure, stvoriti stabilan pravni okvir i omogućiti investitorima veću sigurnost i predvidljivost - kazao je Jakšić.

PANEL Energetska neovisnost Hrvatske – između propisa i prakse

Drugi panel konferencije Dani OIE 2025, kojim je moderirao novinar Al Jazeere Saša Ćeramilac, otvorio je pitanje energetske neovisnosti Hrvatske kroz prizmu zakonodavnog okvira, investicijske sigurnosti i realnih prepreka u praksi. Panelisti, iskusni predstavnici energetskog i investicijskog sektora, jednoglasno su, u raspravi, ukazali na sporu i nepredvidivu administraciju kao najveću „glavobolju“ za ulaganja u sektor OIE.

Ivan Liakh, direktor DRI-a za Hrvatsku, istaknuo je kako je njegova kompanija istovremeno ušla u projekte u Hrvatskoj i Rumunjskoj, a dok će rumunjski projekt snage 126 MW biti priključen na mrežu već u studenom ove godine, hrvatski još uvijek čeka.

- Razgovarali smo o ovome i lani na Danima OIE u Puli, a ništa se dosad nije pomaknulo - rekao je Liakh. Glavni problem, po njegovu mišljenju, nije samo trajanje procesa, nego njegova nepredvidljivost. - U pet godina zakonodavni okvir se može promijeniti više puta. Moraš biti strpljiv, ali mnogi projekti zbog toga zapnu - poručio je.

Da je (ne)predvidljivost kod ostvarivanja OIE projekata jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj, smatra i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska. Istaknuo je on da Hrvatska ima znanje, iskustvo i kapital, ali zbog nejasnog regulatornog okvira ulaganja ostaju pod znakom pitanja. Usporedio je Hrvatsku s drugim zemljama gdje su, primjerice, sredstva za elektrane u kućanstvima stalno dostupna, a ne ovise o povremenim natječajima. Osvrnuo se i na stanje elektroenergetske mreže, rekavši da bez ulaganja nema ni kontrole nad sustavom.

- Hrvatska i Malta jedine su europske zemlje s jednim mrežnim operatorom. Drugdje upravo konkurencija donosi i učinkovitost - kazao je Rörig.

Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska, podsjetio je kako ta tvrtka ima osam desetljeća iskustva u naftnom sektoru, a posljednjih godina snažno ulaže u OIE.

- U realizaciji projekata obnovljivih izvora imamo ozbiljne izazove. Dinamika te sama izvjesnost investicije već su prepoznati kao ključan problem - rekao je Mandić, koji se nada da izmjene zakona koje su u tijeku vode prema rješenju. Posebno je naglasio važnost brzine donošenja odluka i provedbe procesa. Kao područje u kojem Hrvatska može napredovati, naveo je elektromobilnost i izgradnju mreže električnih punionica.

Zvonimir Novak, direktor poslovnog razvoja ENNA Grupe, govorio je o iskustvima s investicijama u Rumunjskoj, gdje su nedavno pokrenuli projekt solarne elektrane i planiraju ugradnju baterijskog sustava.

- Zatražili smo sastanak, dočekalo nas je 19 ljudi, nitko nije govorio engleski, ali sve smo dogovorili - duhovito je prepričao tijek razgovora u Rumunjskoj, ukazujući na iznenađujuću efikasnost administracije. U Hrvatskoj, naglasio je također, ENNA razvija dva geotermalna projekta; u Slatini i Babinoj Gredi. Prvi projekt je u poodmakloj fazi, ali čekao se natječaj kojeg, na kraju, nije bilo. Dodao je da je geotermalna energija ekološki najčišća, a može biti i ključna za balansiranje sustava, međutim, čak osam puta skuplja je od solara.

Na rumunjsko tržište osvrnula se i Maja Turković, izvršna potpredsjednica CWP Europe, koja je upozorila da Rumunjska možda i jest privlačna, ali nije realan uzor jer 'ulazak' je moguć gotovo isključivo putem akvizicija. Hrvatsku ona vidi kao tržište s dobrom logikom u zakonodavstvu, osobito u pogledu instituta energetskog odobrenja, koji omogućuje odvajanje ozbiljnih projekata od onih manje ozbiljnih.

- Novac nije problem. Problem je doći do projekta koji može proći bankarsku provjeru. A onda još dolazi pitanje dozvola - rekla je Turković pa upozorila i na tromost procesa; Hrvatska je među najsporijima u Europi kad su u pitanju razvijanja OIE projekata. Po pitanju mreže, dodala je da sve zemlje regije dijele istu nesreću; dotrajale prijenosne sustave i nepostojanje priključne naknade.

Uvodnu prezentaciju u sljedeći panel održao je Krešimir Šimleša, rukovoditelj Odjela za priključenja pri Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS). Predstavio je aktualno stanje priključenja OIE na prijenosnu mrežu, kao i projekcije za budućnost u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP). Zaključno s 1. svibnjem ove godine, istaknuo je Šimleša, na mrežu HOPS-a priključeno je ukupno 4725 MW iz OIE.

- Od toga su hidroelektrane s 2200 MW, vjetroelektrane s 1141 MW te sunčane elektrane sa 102 MW.

Za razdoblje 2025. – 2030. sklopljeni su ugovori o priključenju za dodatnih 1167 MW, dok se u 2024. godini provodila izrada Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) za još 2628 MW. Također, u tijeku je podnošenje zahtjeva za izradu EOTRP-a za dodatnih 940 MW koji bi se realizirali tijekom 2025 - kazao je Šimleša pa pojasnio da time ukupni kapaciteti u različitim fazama priključenja dosežu 8574 MW, čime bi se već sada, kroz projekte u razvoju, nadmašili ciljevi NECP-a za 2030. godinu (koji predviđaju 7543 MW OIE). Do 2040. godine ciljna vrijednost raste na 11.915 MW, što znači da za ispunjenje tog cilja nedostaje još 3341 MW. Kako je kazao Šimleša, u aktualnim postupcima priključenja primijećeni su sljedeći trendovi: sve više zahtjeva za priključenjem data centara, kombinirana postrojenja (npr. VE + SE + BSEE), zamjene postojećih postrojenja bez povećanja priključne snage te ugradnja proizvodnih postrojenja za pokrivanje vlastite potrošnje.

PANEL Priključenje OIE na mrežu – izazovi i rješenja za bržu integraciju

Trećim panelom Dana OIE 2025 pod nazivom 'Priključenje OIE na mrežu – izazovi i rješenja za bržu integraciju' moderirao je Ivo Dubravčić, direktor za Hrvatsku Hive Energyja.

Raspravljali su stručnjaci o cijeni priključka na mrežu, virtualnim elektranama i načinima na koje projekte uopće priključiti na mreže koje su već opterećene, a Dejana Popović Milovanović, voditeljica projekata za priključenje na prijenosnu mrežu iz Elektromreže Srbije (EMS) predstavila je korake koje je EMS poduzeo kako bi olakšao i ubrzao integraciju OIE u elektroenergetski sustav susjedne zemlje. Naglasila je da je formirana radna grupa koja je dovela do sveobuhvatnih izmjena regulatornog okvira; od zakona o energetici do pravila priključenja. Cijena izrade studije priključenja sada je proporcionalna, a uvedeni su i realniji jedinični zahtjevi, iako neki projekti dosežu i do 600 MW.

- EMS je uveo bankarske garancije te izmijenio mehanizam proračuna mrežnih mogućnosti, koji sada operator samostalno izrađuje kroz EOTRP, s analizom svakog sata. Time se investitorima pruža jasnija vizija izvedivosti priključenja. Postavljeni su striktni rokovi za svaku fazu procesa priključenja - pojasnila je D. Popović Milovanović.

Mladen Šicel, voditelj odjela ugovaranja u KOER-u govorio je o konceptu virtualnih elektrana koje integriraju proizvođače i potrošače električne energije, omogućujući kupnju jeftinije energije i optimizaciju cijena. Takav sustav, istaknuo je, također doprinosi održavanju stabilnosti mreže i frekvencija. Ipak, naglasio je Šicel da se virtualne elektrane trebaju nadopuniti baterijskim sustavima za skladištenje, koji predstavljaju ključno rješenje za viškove energije iz OIE.

- U Hrvatskoj trenutačno devet tvrtki ima dozvolu za virtualne elektrane, od kojih operativne tri - kazao je Šicel. 

Krešimir Šimleša, rukovoditelj Odjela za priključenja u HOPS-u govorio je o uputi koju je Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava ovog mjeseca izdala Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Naloženo je HOPS-u da u roku od 90 dana obradi sve zahtjeve za priključenje iz 2024. godine. Taj postupak uključuje izradu zajedničke analize svih projekata i donošenje konačnih odluka o prihvatljivosti svake pojedine studije priključenja (EOTRP), uz detaljnu analizu očekivanih ograničenja proizvodnje za svaku elektranu. Međutim, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu propisuju da svaka odluka o priključenju mora sadržavati i odgovarajuću jediničnu naknadu za priključenje. HOPS, istaknuo je Šimleša, može ispuniti HERA-in zahtjev, a očekuje on onda i da će cijena priključenja na mrežu konačno biti onda donesena unutar spomenutih 90 dana. Govorio je i o 'pojačanjima mreže' pa istaknuo da je, prema trenutačnim planovima, predviđeno 30 takvih zahvata, među kojima je najznačajniji projekt Konjsko–Melina. No, realna implementacija očekuje se tek oko 2035. godine.

Direktor TOSKA-e dr. sc. Josip Tošić osvrnuo se na rasprave o sigurnosti sustava, posebno u kontekstu blackouta u Španjolskoj, koji se često pripisuje OIE. Naglasio je da su takvi događaji najčešće rezultat niza nesretnih i rijetkih okolnosti, a ne isključiva krivnja OIE. Istaknuo je stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava, podsjetivši na incident lani u Dalmaciji koji je također bio rezultat čiste slučajnosti, odnosno požara u Crnoj Gori i kvara na drugom dalekovodu. Naglasio je kako razvoj kvalitetnih OIE projekata itekako jest moguć, ali su mnogi trenutačno blokirani zbog kašnjenja u određivanju cijena priključenja, iako je cijeli proces započeo još 2019. s prvim listama EOTRP-a.

Da fleksibilni ugovori omogućuju priključenje projekata koji bi inače bili isključeni iz mreže, pojasnio je Krešimir Ugarković, direktor sektora za upravljanje imovinom u HEP-ODS-u. Nada se Ugarković i da će novi Zakon o električnoj energiji dodatno formalizirati takve modele. Naglasio je da su upute HERA-e za izdavanje EOTRP-a za HEP-ODS obvezujuće i da su ih ozbiljno shvatili. Postupak se nastoji dovršiti u roku od 90 dana, kako je i propisano. Ugarković je zaključio da trenutačna pravila priključenja sadrže dovoljno fleksibilnosti za potrebe razvoja, bez potrebe za dodatnim izmjenama.

Kakvo je stanje s mrežom u Nizozemskoj, pojasnila je, pak, Florentien Benedict iz Stedinova Odjela za regulativu. Stedin je nešto kao HEP-ODS, ali u njihovoj zemlji, gdje je veliki broj zahtjeva za priključenje i gotovo potpuno zagušenje mreže postala svakodnevica.

- Uveli smo zakon koji obvezuje operatora da spoji sve projekte, bez obzira na raspoloživost kapaciteta, čak i ako to znači da se neki proizvođači u „peakovima“ moraju isključivati. Investitori se unaprijed slažu tko će u kojem trenutku biti maknut s mreže. Za propuštenu energiju dobivaju naknadu - kazala je F. Benedict pa dodala da Stedin planira investirati 80 milijardi eura u mrežu tijekom sljedećih 10 godina. Investitori ne snose troškove proširenja mreže, već samo plaćaju trošak priključka, koji se računa proporcionalno veličini projekta.

PANEL Gradnja OIE projekata – financijska održivost i operativni izazovi

Panel o financijskoj održivosti i operativnim izazovima u realizaciji projekata obnovljivih izvora energije, četvrtu raspravu drugog dana Dana OIE 2025 moderirala je novinarka portala Financije.hr Lejla Barić, koja je naglasila važnost sinergije financijskih institucija, investitora i izvođača za uspješnu energetsku tranziciju.

Francesco Corbo, regionalni voditelj energetike za zapadni Balkan i Hrvatsku u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), istaknuo je da je Hrvatska 'dobar učenik' u području obnovljivih izvora energije, a posebno naglasio kako mali investitori moraju imati pristup podršci jednak onome koji imaju veliki. Corbo je naglasio i da se privatni sektor može razvijati samo uz podršku javnog, a EBRD je spreman financirati i projekte temeljene na dugoročnim PPA (Power Purchase Agreement) ugovorima. Kao dodatni alat razvoja naveo je i InvestEU, inicijativu koju su razvili u suradnji s Europskom unijom, a koja omogućuje uključivanje i privatnih investitora.

Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja u Erste banci, predstavio je pogled bankarskog sektora na procjenu OIE projekata. Objasnio je kako se kod svake analize najveći fokus stavlja na samog investitora, odnosno na nositelja projekta i njegovo poznavanje specifičnog konteksta razvoja energetske investicije. Kod modela otkupa energije, pojasnio je, važno je tko je kupac (offtaker) i koliko je kvalitetan sam PPA ugovor jer to određuje i koliki će udio vlastitog kapitala investitor trebati uložiti. Među glavnim izazovima u razvoju OIE projekata naveo je dugotrajnost procesa; od zatvaranja financijske konstrukcije do početka gradnje, istaknuo je, često prođu godine.

- Ukupna potrošnja energije u regiji iznosi 1500 TWh godišnje, od čega je zasad samo 10% pokriveno PPA ugovorima. U Hrvatskoj je korporativni sektor lani potrošio 12 GWh, ali je manje od 1% te energije bilo ugovoreno kroz korporativne PPA-ove. Erste je organizirao već treninge za klijente, kako bi bolje razumjeli mehanizme ugovaranja PPA-ova i ostvarili koristi od tržišta energije koje nudi veliki potencijal - pojasnio je Krečak.

Iskustvo nacionalnog energetskog poduzeća pri razvoju OIE projekata predstavio je Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj u HEP-u. Istaknuo je kako su, kao investitor, ponosni na činjenicu da trenutačno imaju 150 MW solarnih elektrana u izgradnji, u različitim fazama. Ključ uspjeha vidi u znanju, a naglasio je i da su jednako važni veliki i manji projekti.

- Isti su nam i 1,5 MW solara na Unijama i Korlat od 99 MW. Točnije, bez obzira na veličinu, svi projekti dijele slične izazove na terenu, ponajviše u vezi s dopremom opreme i nepredviđenim okolnostima - kazao je Lovrić pa dodao da je sama priprema projekta ključna faza te je već tada moguće jasno razlikovati ozbiljnog developera od onih koji projekt razvijaju s ciljem njegove brze prodaje.

Iva Naletilić, voditeljica projekata u tvrtki INERO, dala je uvid iz perspektive lokalnog izvođača koji djeluje pretežno na području Splitsko-dalmatinske županije. Kao jedan od glavnih izazova istaknula je koordinaciju isporuke opreme s ostalim fazama na gradilištu. Iako problemi nisu jednako veliki kao kod transformatora, koji se čekaju i po nekoliko godina, svako kašnjenje opreme izaziva domino-efekt i dovodi do kašnjenja izvedbe cijelog projekta.

- Poseban izazov predstavljaju neintegrirane solarne elektrane u Dalmaciji, koje su često smještene na višim nadmorskim visinama s izraženim nepovoljnim utjecajem vjetra. To se reflektira tijekom temeljenja, montaže panela i učvršćenja konstrukcija - rekla je Naletilić pa podsjetila i da je INERO na tržištu više od 30 godina, a sva prijašnja iskustva nastoji prenijeti u izvedbu OIE projekata.

O problemu s logistikom govorio je i Denis Čamber, direktor prodaje i razvoja OIE u Končaru. Istaknuo je da on postaje još složeniji kod otočnih projekata, poput onoga kojeg su radili na Visu ili novog kojeg započinju na Cresu.

- Kod projekata u kojima smo mi izvođač radova, a investitor je, primjerice, HEP ili INA, postupak javne nabave je obavezan, a dodatni izazov predstavlja i dinamika plaćanja izvođačima. Najčešće je to postavljeno tako da se u nekim fazama fakturira isporuka opreme, što znači, konkretno, da panele, dok fizički ne stignu na gradilište, a to zna potrajati, financira izvođač radova - objasnio je Čamber.

Simone Dell’Atti, glavni savjetnik za vlasnički rast kapitala i financijsku strukturu projekata u Europskoj investicijskoj banci (EIB), govorio je o tome ima li prostora za male investitore ili su samo oni s državnim jamstvom poput HEP-a relevantni za EIB.

- Iako je dio sredstava moguće usmjeriti isključivo prema projektima pod državnim pokroviteljstvom, primjerice za poboljšanje stanja mreže, EIB i dalje razmatra sve aspekte - kazao je Dell’Atti pa zaključno najavio nove opcije financiranja za baterijske sustave, naglasivši da će upravo oni biti od ključne važnosti za stabilnost energetskih sustava u budućnosti.

Prije samog panela prezentirana je izgradnja Vjetroelektrane Poštak na području općine Gračac.

Uoči posljednjeg panela drugog dana konferencije Christophe Lits, viši analitičar tržišta energije u SolarPower Europeu predstavio je izvješće  European Market Outlook for Battery Storage, odnosno najnovije podatke i prognoze vezane uz razvoj tržišta baterijskih sustava za pohranu energije u Europi. Prema podacima koje je iznio, lanjska godina bila je rekordna po pitanju instalacije baterija; diljem Europe instalirano je 21,9 GWh baterijskih kapaciteta, što čini otprilike trećinu ukupno instaliranih kapaciteta do danas. Ukupna baterijska flota u Europi je, tako, premašila 60 GWh, točnije 61,1 GWh u 2024. godini. Posebno je istaknuo ulogu kućnih baterija koje čine čak 60 posto europske flote. Na razini pojedinačnih tržišta, Njemačka i dalje dominira europskim tržištem skladištenja energije, dok su Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo sljedeće po volumenu instalacija, a zajedno te tri zemlje čine oko 70 posto svih novih instalacija u prošloj godini.

- Europske energetske politike velikim se dijelom fokusiraju na ciljeve za obnovljive izvore energije, ali oni za skladištenje energije još uvijek izostaju. Upravo je zato važno donošenje Europskog akcijskog plana za pohranu energije, koji bi dao strateški okvir za razvoj tog ključnog segmenta zelene tranzicije - kazao je Lits.

Benjamin Schaible, voditelj međunarodne prodaje u tvrtki Krannich Solar, u svojoj je prezentaciji predstavio portfelj proizvoda i strateško usmjerenje spomenutog renomiranog njemačkog distributera fotonaponske opreme. U svom izlaganju istaknuo je ključne segmente poslovanja tvrtke, uključujući solarne module, invertere, sustave za pohranu energije, rješenja za e-mobilnost te komercijalne sustave za pohranu i DC punionice.

- U 30 godina, koliko tvrtka postoji, Krannich Solar je izrastao u jednog od vodećih svjetskih distributera fotonaponske opreme. Tvrtka posluje u više od 30 zemalja, ima više od 1.000 zaposlenika te klijente u više od 100 zemalja - kazao je Schaible.

PANEL Inovacije za novu generaciju postrojenja i baterijskih sustava

Na petom panelu drugog dana konferencije Dani OIE 2025, kojim je moderirao Miloš Kostić, direktor MT-KOMEX-a, raspravljalo se o inovacijama koje oblikuju budućnost energetskih postrojenja i baterijskih sustava; od hardverskih rješenja i softverskih alata do strateškog planiranja i pristupa investiranju.

Helena Skrbič Sambolec, predstavnica PRANGL-a za Adria regiju objasnila je kako njena tvrtka, inače specijalizirana za logistička i inženjerska rješenja u sektoru teških tereta, svojim inovativnim pristupom doprinosi održivijoj gradnji energetskih postrojenja. Naglasila je koliko je važno uključiti logističke i tehničke partnere u ranim fazama planiranja projekata, posebno kod zamjene starih turbina ili gradnje solarnih elektrana.

- Ako opremu birate na vrijeme i pametno, nećete morati rušiti šume i širiti ceste, što je ogroman doprinos održivosti - kazala je Skrbič Sambolec pa dodala da se PRANGL-ova specijalizirana oprema često na prvi pogled čini skupljom, ali u konačnici smanjuje potrebu za dodatnom infrastrukturom, što umanjuje i ukupne troškove.

Voditelj prodaje JA SOLAR-a, jednog od vodećih proizvođača solarnih panela, Milan Šteković Šutić osvrnuo se na inovacijski potencijal tvrtke koja je nedavno obilježila 20 godina postojanja. Naglasio je da su poznati po razvoju novih tehnologija, uključujući TOPCon ćelije.

- Tehnologija nije samo alat za povećanje efikasnosti, ona je sredstvo za razvoj - rekao je Šteković Šutić pa pojasnio da JA SOLAR također razvija baterijske sustave koje su premijerno predstavili na sajmu Intersolar. Iako ih već imaju u portfelju, sada ih plasiraju na „tehnički zahtjevno“ europsko tržište. Govorio je i o konceptu „repoweringa“ solarnih sustava, uključujući ponovni otkup i reciklažu starih panela, čime bi se produžio njihov životni ciklus.

John Šuša, glavni direktor za strategiju u WHES-u, donio je perspektivu iz sektora skladištenja energije. WHES je, naglasio je, integrirani dobavljač baterijskih rješenja s više od 800 MWh instaliranih kapaciteta u Europi; najviše u Nizozemskoj i regiji Beneluxa, a prisutni su i u Sloveniji, BiH te Hrvatskoj.

- Skladištenje nije na istoj razini kao OIE. U ovom sektoru imate kemiju, softver, komunikaciju i sve mora funkcionirati zajedno - kazao je Šuša pa dodao da WHES sve ključne komponente, od PCS-a do EMS sustava, proizvodi „in-house“. Također, prelazak stručnjaka iz sektora OIE u skladištenje vidi kao znak sazrijevanja tog tržišta, a naglasio je i važnost planiranja amortizacije, s obzirom na to da je vijek baterija oko 10 godina.

Usporedbu razvoja baterijskih sustava u Europi i SAD-u iznio je dr. sc. Marko Vukobratović, direktor tvrtke Versolvio. Upozorio je on na sporost europskih investitora, koji često čekaju zakonske okvire i primjere dobre prakse prije nego se odvaže na ulaganja, dok se u SAD-u i Aziji odluke donose brže i hrabrije.

- Kapital je bojažljiv i neodlučnost nas koči više od zakona - rekao je Vukobratović pa dodao da Versolvio trenutačno ima 50 MWh realiziranih projekata baterija, a još 300 MWh u razvoju. Upozorio je da je prošlo vrijeme „plug-and-play“ pristupa i da elektrane treba svakodnevno održavati i pratiti, a podsjetio je i na ranjivost energetskih sustava u kontekstu cyber napada.

O upravljanju OIE elektranama govorio je i Mario Valčić, direktor Siemens Smart Infrastructurea. Predstavio je, prije svega, kako Siemens razvija i implementira digitalna rješenja za pametno upravljanje elektranama jer, naglasio je, ona su ključna za stabilnost elektroenergetskog sustava u eri obnovljivih izvora energije. Posebno je naglasio važnost naprednih softverskih alata koji omogućuju komunikaciju između elektrane i operatora prijenosnog sustava te omogućuju investitorima brzu i učinkovitu monetizaciju proizvodnje električne energije. Takva tehnologija, prema njegovim riječima, postaje nužna s porastom broja decentraliziranih i promjenjivih izvora, poput solarnih elektrana.

- Dok su nuklearne i termoelektrane oduvijek imale sofisticirane sustave upravljanja i povezivanja s dispečerskim centrima, kod solarnih se u početku mislilo da to nije potrebno. Ali i solarna elektrana je proizvodni pogon. Softver omogućuje da se njezin rad nadzire, optimizira i da operator zna što se događa - pojasnio je Valčić. Osim funkcionalnosti, Valčić je naglasio i kritičnu važnost računalne sigurnosti (cybersecurity).

- Ako vam netko provali u sustav i ugasi elektranu od 1 MW, ništa strašno. Ali ako imate veliki sustav, onda govorimo o potencijalnom blackoutu - kazao je Valčić.

Posljednjeg dana najveće nacionalne konferencije o obnovljivim izvorima energije na dnevnom redu su teme koje povezuju energetiku i zajednicu: govorit ćemo o kogeneracijskim postrojenjima, o ulozi gradova i općina u razvoju OIE te o okolišnim pitanjima.