Završen prvi Marul art fest

U tjednu kada se obilježava Dan hrvatske knjige (22. travnja) i Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja), u Splitu je pokrenut Marul art fest, književno-umjetnička manifestacija u čast Marka Marulića. 

Raznolik program Marul art festa koji je donio novost i osvježenje 35. Marulićevim danima, od 24. travnja do 26. travnja 2025. g., pokazuje kako je riječ o manifestaciji koja povezuje klasičnu književnost i umjetnost sa suvremenom kulturom, književnim, kazališnim, glazbenim i likovnim stvaralaštvom. 

Prema riječima Silvane Dragun, ravnateljice Marul art festa, Marulićeva djela i danas u razdoblju krize humanizma plijene pažnju čitatelja jer pokazuju put prema uzvišenim i univerzalnim vrijednostima. Ona pozivaju na ozbiljenje ideje humaniteta i u mladim umjetnicima bude žar da združe časno i lijepo, uzvišeno i dostojanstveno u svojim djelima, ističe Silvana Dragun. Sama ideja pokretanja ove manifestacije potekla je od don Mladena Parlova, vrsnog poznavatelja Marulićevih djela koji je nezadovoljan repertoarom Marulićevih dana inicirao pokretanje jedne nove manifestacije koja će povezati kulturnu baštinu i suvremenu kulturu. 

Organizaciju Marul art festa preuzela je Hrvatska udruga Benedikt u suradnji s Književnim krugom Split, Udrugom mladih akademskih glazbenika MAG i Međunarodnim institutom za kršćansku kulturu i umjetnost Hagiopolis. Inicijatori manifestacije vjeruju kako neka Marulićeva djela u suvremenoj kazališnoj adaptaciji mogu biti atraktivna i današnjoj generaciji, posebna ona s biblijskom tematikom, poput Davidijade. 

Prve večeri festivala, 24. travnja 2025., na programu Marul art festa, u Staroj gradskoj vijećnici, predstavljen je performans inspiriran Marulićevim 'Glasgowskim stihovima' u izvedbi glumca Zorana Kelave i lutnjiste Igora Pare. Riječ je o djelu koje pokazuje Marulića kao polemičara i liričara, utjelovljenje renesansnog ideala 'homo universalis'. U glazbenom preludiju publika je uživala u koncertu Mandolinskog kvarteta Umjetničke akademije u Splitu koji su izveli neka od popularnih djela talijanskih i hrvatskih renesansnih i baroknih skladatelja, Julija Bajamontija, Telemanna i dr. 

Druge večeri, 25. travnja, na programu Marul art festa, održana je zanimljiva tribina o filozofsko-religioznim utjecajima na stvaralaštvo Marka Marulića. Na tribini su sudjelovali Branko Jozić iz Književnog kruga Split – centra Marulianum i mladi filozof Hrvoje Petrušić. Prof. Jozić je u svom govoru istaknuo doprinos djelovanja centra Marulianum u proučavanju Marulićevih djela, organiziranju znanstvenih simpozija i čak 33 zbornika. Naglasio je da među kroatistima i filolozima postoji veliki interes za Marulićeva djela, a posebno je ponosan i na međunarodnu suradnju koja pokazuje Marulićevu popularnost diljem Europe. Hrvoje Petrušić je istaknuo kako je Marulić bio baštinik antičke i kršćansko-humanističke kulture svog vremena. Njegova 'philosophia Christi' danas se višeslojno iščitava. Ona pokazuje kako je Marulić bio kršćanski mislilac i asket. Svoj opus gradio je na povezivanju askeze i kršćanskog humanizma pokazujući široko znanje i filozofsko-teološko obrazovanje. 

U subotu, 26. travnja 2025. godine, u Gradskom kazalištu mladih u Splitu, likovnom tribinom i pjesničko-glazbenim recitalom 'Naš Marul' u izvedbi glumice Ivane Giove Župe i gitariste Miroslava Mrassa završen je prvi Marul art fest. Na samom početku, prije pjesničko-glazbenog recitala, glumica Ivana Giove Župa obratila se publici prigodnim riječima u znak sjećanja na papu Franju s kojim se tih dana čitav svijet opraštao. Podsjetila se njegovih riječi umjetnicima u povodu obilježavanja Jubileja umjetnika i svijeta kulture (16. veljače 2025.) u bazilici Sv. Petra u Vatikanu. Tada je papa Franjo rekao kako je 'umjetnost, univerzalni jezik koji ušutkava svaki ratni poklik'. Umjetnici su, kako kaže, pozvani stvarati ne samo ljepotu, već otkrivati istinu i dobrotu skrivenu u naborima povijesti. Oni su pozvani dati glas onima čiji se glas ne može čuti, preobraziti bol u nadu. S tim mislima izveden je pjesničko-glazbeni recital 'Naš Marul' u kojemu je sudjelovao i pjesnik Miljenko Galić koji je pronašao poveznicu Marulićevih djela, riječi pape Franje i suvremene kulture. 

Na likovnoj tribini koja je predstavljala vrhunac večeri sudjelovali su slikari Josip Botteri Dini i Zlatko Kauzlarić Atač, glumica Bruna Bebić Tudor i teatrologinja Višnja Kačić Rogošić. Publika je imala priliku u video prezentaciji prisjetiti se cijelog niza Atačevih scenografija. Teatrologinja Višnja Kačić Rogošić u predstavljanju monografije 'Slikar u kazalištu – Zlatko Kauzlarić Atač' autorice Martine Petranović istaknula je kako ta monografija sažima cjelokupno njegovo kazališno stvaralaštvo pokazujući ga ne samo kao vrsnog slikara i scenografa, nego kostimografa i redatelja. Istaknula je kako je prošle godine Atač radio scenografiju za operu 'Judita' Frane Paraća koja je izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Prema riječima teatrologinje Višnje Kačić Rogošić Atačevi koncepti scenskoga prostora jasno opredmećuju misli i sadržaje dramskog djela, a sama monografija predstavlja nesvakidašnje teatrološko izdanje koje pokazuje neistražene predjele kazališne likovnosti. Glumica Bruna Bebić Tudor pročitala je nekoliko ulomaka iz recenzije akademkinje Željke Čorak koja u prvom redu ističe suigru glumca i scene kao temeljno polazište Atačeve 'oslikane pozornice'. 

Na kraju, nakon Botterijeva govora, publici se obratio sam slikar predstavivši publici kako je na poziv intendantice Ive Hraste Sočo izradio svečani zastor za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Želja mu je bila na svečanom platnu povezati Marulićevo i naše vrijeme, hrvatsku povijest i budućnost. 

Na samom zatvaranju prvog Marul art festa, teatrologinja Višnja Kačić Rogošić je istaknula kako Marul art fest nudi jedan sadržajno drukčiji repertoar od onog kojega publika ima priliku vidjeti na 35. Marulićevim danima koji se održavaju u splitskom HNK. To smatra pozitivnim iskorakom u obogaćivanju kulturne ponude grada Splita.