VLAHO BUKOVAC I SPLIT Otvara se izložba u Galeriji umjetnina

U četvrtak, 25. rujna u 19 sati, u splitskoj Galeriji umjetnina otvara se izložba 'Vlaho Bukovac i Split', povodom 140. godišnjice prve likovne izložbe u Splitu. Kustosi su Božo Majstorović i Iris Slade.

'U rujnu 1885. godine Vlaho Bukovac je u dvjema dvoranama Kraljevske škole izložio više od četrdeset platana uz nekolicinu manjih žanrovskih slika, nekoliko morskih pejzaža i pokoju manju skicu jednako manje važnosti. Izložba u Velikoj realci, koja je bila smještena u zapadnom krilu Prokurativa, bila je prva likovna manifestacija u Splitu i rodno mjesto splitske moderne umjetnosti. Povodom njene 140. obljetnice, koja se preklapa sa 170. godišnjicom slikareva rođenja, Galerija umjetnina odlučila je podsjetiti na Bukovčevu ulogu u razvoju splitske likovne umjetnosti.

Budući da je njegovo ime vezano uz najznačajnije događaje koji su obilježili njezinu ranu povijest, tu ulogu, jednako kao u slučaju Dubrovnika i Zagreba, možemo okvalificirati utemeljiteljskom. Takvim valoriziranjem nipošto se ne umanjuje doprinos Vidovića i Meštrovića, koje je Bukovac, bez obzira na razliku u godinama, uvažavao i podržavao.

Bukovčeva prisutnost u neformalnoj dalmatinskoj metropoli, koja nije bila tako česta ni duga kao u Cavtatu, Dubrovniku ili Zagrebu, tema je izložbe Vlaho Bukovac i Split. Posebno prisan i obostrano uvažavajući odnos grada i umjetnika, uspostavljen tijekom njegova jedinog duljeg boravka u Splitu, od zime 1884. do rane jeseni 1885. godine, vidljiv je i u kasnijim susretima, a zadržao se i nakon smrti. U Splitu je Bukovac imao najopsežniju samostalnu (Velika realka, 1885.) i prvu postumnu (foaje Općinskog kazališta, 1925.) izložbu u domovini. Kada Galerija umjetnina konačno bude otvorena 1931. godine, dvadesetak Bukovčevih slika bit će izloženo u najljepšim prostorijama Galerije.

Zbog portreta don Frane Bulića, koji su naručili njegovi učenici nakon prisilnog umirovljenja, Bukovac dolazi u Split početkom 1897. godine. Slika je, po ondašnjim običajima, bila izložena javnosti u izlogu Bužančićeva dućana na Narodnom trgu. Slavnog slikara zatičemo u gostionici, gdje hvali dvije Vidovićeve slike izložene u Ševeljevićevom dućanu, sokoli mladog umjetnika da ustraje i poziva ga da pošalje radove na Salon u Zagreb. Iz nepoznatih razloga Vidović nije sudjelovao na Hrvatskom salonu 1898. u Zagrebu, no kada desetak godina kasnije bude organizirana slična izložba u Splitu, Bukovac će se spremno odazvati na Vidovićev poziv. Na glasovitoj Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi 1908. godine, postavljenoj u tek izgrađenom Hrvatskom domu, Bukovac je s osamnaest slika bio najzastupljeniji autor.

Za trajanja izložbe boravio je nekoliko dana u Splitu, gdje su umjetnici i književnici u njegovu čast priredili banket u Hotelu Troccoli. Kao još jednu gestu podrške splitskim i dalmatinskim umjetnicima prihvatio je mjesto počasnog predsjednika na izložbi začetog Društva hrvatskih umjetnika Medulić. Jedan od razloga izvanredne posjećenosti izložbe nesumnjivo su bili i njegovi radovi. U gradu od dvadesetak tisuća stanovnika izložbu je u dva i pol mjeseca, prema različitim izvorima, razgledalo između 7.000 i 10.000 posjetitelja. Tijekom izložbe pokrenuta je i inicijativa za osnivanje umjetničkog muzeja, buduće Galerije umjetnina, u čijem je fundusu Bukovac zastupljen od samih početaka. Dalmatinski namjesnik i amaterski slikar, Dubrovčanin Niko Nardelli, prigodom posjeta izložbi kupio je za ministarstvo nastave veći broj radova i ostavio obćini za galeriju slika. Među njima je bila i Bukovčeva slika Kraj mora. 

Zadnja izložba s Bukovčevim radovima organizirana u Splitu za njegova života, ali bez njegova prisustva, bila je 'Izložba jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije' 1919. godine, postavljena u novoj zgradi Velike realke. Iza nje je stajalo Društvo Medulić, tada s Ivanom Meštrovićem na čelu. Zbog nesređenih poratnih okolnosti, prometne izoliranosti i kratkoće vremena, većinom su bile izložene umjetnine koje su se nalazile u Splitu. Bukovac je bio predstavljen s jedanaest posuđenih slika, pretežno davno naslikanih portreta. 

Ne dočekavši povratak u domovinu, Bukovac umire u Pragu 23. travnja 1922. godine', stoji to, među ostalim, u predgovoru kataloga kojeg potpisuju kustosi.

Izložba ostaje otvorena do 30. studenog 2025.
Financirana je sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.