Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Press Uvodno predavanje i predstavljanje Helenističke dramske radionice u Galeriji Studio-21-
Kultura Piše: Dalmatinski portal

Uvodno predavanje i predstavljanje Helenističke dramske radionice u Galeriji Studio-21-

U srijedu, 19. ožujka

Uvodno predavanje povodom početka Helenističke dramske radionice, jedinstvenog programa posvećenog istraživanju muzike govora i prozodijske pismenosti održat će se u galeriji Studio-21- u srijedu, 19. ožujka 2025. u 17 sati.

Voditelj radionice je dr.sc. Slobodan Stamatović.

Muzika govora i prozodijska pismenost

Jezik živi u govoru, a u govoru se jezik uvijek muzički ostvaruje. Naime, svaka riječ ima svoj naglasak i svaki govor odgovarajući ritam, dinamiku, tempo, intonaciju, melodiju, ukratko – svoju prozodiju. Prozodija je upravo ta muzička dimenzija jezika o kojoj, naravno, bitno ovisi ljepota govora. 

Koliko mi danas poznajemo prozodiju vlastitog jezika? To je ono što bismo htjeli ispitati i uvježbavati u ovoj dramskoj radionici. Njena se posebnost sastoji u tome što će nam u tu svrhu poslužiti teorija pismenosti koju je voditelj radionice osmislio na starogrčkim zasadama. 

Stari Grci su smatrali da je upravo prozodija temelj pismenosti. I danas je ona nužan preduvjet za kazališnu umjetnost. Gluma je umijeće koje se u bitnome zasniva na muzici govora – nema glumca bez umijeća izgovaranja teksta. No iako je to umijeće koje se najviše očekuje od glumaca i spikera, svaki čovjek u nekoj mjeri mora vladati njime – ta svatko je i kompozitor i izvođač svoga govora. 

Helenistička dramska radionica je mjesto na kojem možemo iskušati, uvježbati i usavršiti svoj postojeći način izgovaranja riječi i oblikovanja govora okušavajući se u raznim književnim rodovima i vrstama. Prozodijsko znanje i shvaćanje jezika koje se time zadobiva pruža nam čvrste temelje za umijeće govora u svim svojim funkcijama i izrazima. 

Program radionice:

- upoznavanje muzičke prirode jezika u svjetlu helenističkog shvaćanja pismenosti 

- prozodijsko opismenjavanje i uvježbavanje pravilnog naglašavanja

- uvježbavanje izgovora hrvatskih, latinskih i starogrčkih izreka, kraćih pjesama i proznih odlomaka

- izvođenje proznih, pjesničkih i dramskih tekstova na književnom hrvatskom i čakavskom jeziku 

Često postavljana pitanja

1. Kome je namijenjena Helenistička dramska radionica?

Helenistička dramska radionica namijenjena je svima koje zanima umjetnost riječi te bi se htjeli okušati u izvođenju tekstova raznih književnih vrsta, dakle i lirskih i pripovjednih i dramskih. Posebno se preporučuje onima kojima je umijeće govora bitno za profesiju kojom se bave ili se žele baviti: onima koji imaju spisateljskih i glumačkih ambicija, ili žele biti spikeri, novinari, prosvjetari i tako dalje. No sve što vam treba je jednostavna znatiželjna volja za sudjelovanjem u dramskoj radionici. 

2. Zašto se ta dramska radionica naziva helenističkom?

Glavni je razlog nazivanja radionice helenističkom u tome što se ona zasniva na principima koje je njen voditelj osmislio na starogrčkim zasadama. U njoj će stoga biti dosta zastupljeni antički tekstovi, no ono što naučimo na njima primjenjivat ćemo na razne tekstove iz svih razdoblja, od antike do suvremenosti. Helenističko nije samo helensko ni samo antičko. Helenističko je ono što stoji na helenskim temeljima, ali je otvoreno za spajanje sa svime, pa i sa hrvatskim i suvremenim. 

3. Koji su ciljevi helenističke dramske radionice? 

Primarni cilj helenističke dramske radionice je upoznavanje muzičke prirode jezika, odnosno prozodijsko opismenjavanje. Stoga za sada još ne radimo kazališne predstave, nego se fokusiramo na teorijsko i praktično upoznavanje s prozodijskom dimenzijom jezika. Stječemo znanje koje nam je potrebno za umijeće pravilnog i lijepog izgovaranja. To uvježbavamo najprije na kraćim jezičnim formama: izrekama, pjesmama, kratkim pripovjednim vrstama, dijalozima i dramskim scenama.

No ne zanima nas samo kako se tekst izgovara, nego i što nam on kazuje. Učimo slušati i razmatrati smisao rečenoga, bez toga nema prave intonacije u izgovoru. Umjetnost riječi nije samo estetsko zadovoljstvo, nego i hrana za dušu: riječ nas oblikuje jer nam prenosi poruku koja može u sebi sadržavati mnogo toga, i mudrog i ludog. Helenistički karakter radionice podrazumijeva i tu filozofsku dimenziju.

4. Koji se rezultati mogu očekivati od Helenističke dramske radionice? 

Polaznici će se upoznati s helenističkom koncepcijom pismenosti koja ima brojne prednosti pred današnjim pristupom jeziku, od kojih izdvajamo:

a) bolje poznavanje prozodijske dimenzije jezika bez koje nema pismenosti u helenističkom smislu te riječi 

b) bolja povezanost jezične teorije i prakse

c) bolja povezanost formalne i sadržajne dimenzije jezika 

Što se tiče konkretnijih rezultata:

a) naučit će razlikovati razne prozodijske sustave i razne upotrebe prozodijskih znakova 

b) naučit će obilježavati tekst svim prozodijskim znakovima za pravilno naglašavanje

c) moći će pročitati tekst prema pravilima naglašavanja koja vrijede u standardnom hrvatskom jeziku te u latinskom, grčkom i čakavskom 

d) okušat će se u umjetničkom izvođenju tekstova koje može biti upotrebljivo za snimanje radio-drama, zvučnih knjiga i sl. 

e) započet će osposobljavanje za eventualno vođenje dramskih radionica

5. Po čemu je Helenistička dramska radionica specifična? 

Prije svega po svom helenističkom stavu da je prozodija temelj pismenosti što je sažeto izraženo u latinskoj izreci, Accentus, anima vocis, dakle: Naglasak je duša govora/jezika. Specifična je i po tome što se u njoj učimo ne samo služiti jezikom, nego i misliti o jeziku. To zahtijeva razlikovanje jezičnih opisa i propisa od jezične stvarnosti i prirode jezika. Stoga, jezičnim priručnicima pristupamo s dužnim poštovanjem, no ne i sa slijepim odobravanjem. Dapače, pomno gledamo što je u njima pogrešno i štetno po jezik, a što je u skladu s njegovom muzičkom i logičkom prirodom. 

Vaša reakcija na temu