OD KRALJA TOMISLAVA DO TORCIDE: Otvorena izložba 'Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu'!

Fotogalerija (22)

Brojni Splićani požurili su već u prvim minutama razgledati izložbu koja na jednom mjestu pruža uvid u tisućljetni put glagoljaštva i njegovu prisutnost u splitskoj, ali i nacionalnoj povijesti.

Glagoljaštvo je jedan od temelja hrvatske povijesti i identiteta, čulo se danas na svečanosti otvorenja izložbe, koja se u organizaciji Muzeja grada Splita, Staroslavenskog instituta iz Zagreba i Književnog kruga Split – Marulianuma, predstavila u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu. 

'Kulturne ustanove danas imaju sve veću društvenu odgovornost – to više nije samo briga za pojedini predmet, nego briga za ono tko smo i što jesmo. Ponosna sam na kolege iz Muzeja koji iznova dokazuju koliko znanja i entuzijazma ulažu u svoj rad', kazala je na samom početku ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, ističući kako umrežavanje ustanova i njihov zajednički rad uvijek mogu izroditi puno više nego bilo koja od njih sama za sebe.

'Zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija RH, te Gradu Splitu i Odsjeku za kulturu koji su dali svoju svesrdnu podršku u realizaciji ove izložbe, te time omogućili da se savršeno uklopi u ovogodišnju proslavu velike obljetnice Hrvatskog kraljevstva', dodala je Bulić Baketić.

Činjenicu kako nas glagoljaštvo spaja s mnogim prethodnim naraštajima kao jedan od temelja hrvatske povijesti i identiteta, istaknula je viša kustosica Muzeja grada Splita i suautorica izložbe Darka Perko Kerum, navodeći kako su na tri etaže Stare gradske vijećnice, raspoređene tri tematske cjeline koje kronološki prikazuju povijest glagoljaštva u Splitu od 925. do današnjice.

'Na prvoj etaži smo donijeli spomen na splitske crkvene sabore u 10. i 11. stoljeću, na drugoj prikazujemo sljedećih devet stoljeća splitske glagoljaške povijesti, a treća etaža posvećena je glagoljaštvu u suvremenoj kulturi -  književnosti i likovnoj umjetnosti, rekla je Perko Kerum dodajući je kako je u postavu svoje mjesto našla i splitska svakodnevica:

'Posjetitelji će među ostalim, moći razgledati detalj s freske 'Krist Kralj' Ive Dulčića, zatim 'Manifest zlatnog križa' splitskog i hrvatskog umjetnika Matka Trebotića s glagoljičnim natpisom: 'Ja govorim hrvatski, ja sam umjetnik'. Naravno da izložba o Splitu ne bi mogla proći bez Hajduka i Torcide, a kakve veze imaju s glagoljaštvom, pozivam sve da dođu i otkriju sami'.

Širenjem glagoljaštva među Hrvatima, kao prvog pisma hrvatskoga jezika, širila se liturgija i pismenost na domaćem jeziku, istaknula je pozdravljajući okupljene ispred Staroslavenskog instituta iz Zagreba, suautorica izložbe Ana Šimić:

'Glagoljaši su bili prvi koji su nas naučili kako u okruženju velikih sila i velikih jezika biti svoji, kako govoriti svoj jezik i pisati svoje pismo. Naučili su nas da budemo ono što jesmo te da budemo autentični i originalni, a takav je i grad Split - svoj, originalan i autentičan. Zato nas ne treba čuditi da je unatoč svojoj latinskoj i latinaškoj kulturi grad Split prepoznao vrijednost glagoljaštva, omogućio da se glagoljaštvo održi u srednjoj Dalmaciji te da danas, 1100 godina nakon splitskog sabora iz 925., otvorimo ovu izložbu'.

Ističući kako su glagoljaši od svojih početaka bili čuvari duha hrvatskoga naroda, Šimić je s velikim zadovoljstvom pozdravila i 'popa glagoljaša', don Slavka Kovačiča, umirovljenog profesora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i jednog od najboljih poznavatelja glagoljaštva u srednjoj Dalmaciji:

'U vrijeme kada se u Rimu 60-ih godina odvijao II. Vatikanski sabor na kojem se raspravljalo o liturgijskom jeziku, don Slavko je u svojim rodnim Kučićima kod Omiša proslavio svoju glagoljašku mladu misu. Da glagoljaši i danas daju malo više nego svi ostali, potvrđuje i činjenica da je u katalogu koji prati ovu izložbu upravo don Slavko napisao više tekstova od ostalih autora'.

Uz priloge don Slavka Kovačića, u katalogu se mogu čitati i vrijedni tekstovi koje potpisuju Katarina Lozić Knezović, Mirko Jankov, Branko Jozić, Ivan Balta i Ivan Andabak te autorice izložbe.
Uz iskrene čestitke na organizaciji i postavljanju izložbe, okupljenima se obratila i zamjenica gradonačelnika Grada Splita, Matea Dorčić.

'U godini u kojoj smo na visokoj razini obilježili 1100. godina Hrvatskog kraljevstva, ova izložba je uistinu kruna za kraj. Osobito me veseli činjenica da ovo nije projekt iza kojeg stoji samo jedna institucija, nego se kroz suradnju zagrebačkog Staroslavenskog instituta, splitskog Književnog kruga Split – Marulianuma i Muzeja grada Splita, stvorila izložba u kojoj ćemo narednih dana itekako uživati,
rekla je Dorčić i zahvalila djelatnicima Muzeja grada Splita na kontinuiranom darivanju građana Splita kvalitetnim i inspirativnim izložbama:

'Od dana kada je prostoru Stare gradske vijećnice udahnut novi život, on zaista diše punim kulturnim plućima'.

Razlog više da posjetite Staru gradsku vijećnicu, ali i povedete i svoje najmlađe, leži u činjenici da je i njima posvećena posebna pozornost. Naime, na trećoj etaži vijećnice, smještena je interaktivna ploča s magnetnim karticama koja posjetiteljima omogućuje da sami napišu riječi glagoljicom.

'Poznavanje glagoljice zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i željeli smo da se i djeca kroz igru upoznaju s njom', poručuju iz Muzeja grada Splita.

Izložba 'Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)' u Staroj gradskoj vijećnici ostaje otvorena za posjetitelje sve do 20. prosinca.