KNJIŽNICA ŽRNOVNICA Umjetnička večer 'U ćakuli s Helenom Papić'
U okviru programa 71. Splitskog ljeta
U Knjižnici Žrnovnica održana je umjetnička večer 'U ćakuli s Helenom Papić' koju je vodila i moderirala Herci Ganza.
Bio je to prvi događaj koji organizira Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu u okviru programa 71. Splitskog ljeta pod naslovom 'Kultura pod zvijezdama: Splitske večeri u knjižnici'. Održao se pred punim gledalištem na predivnoj lokaciji vanjskog dvorišta knjižnice i Mjesnog odbora Žrnovnice, ispred murala koji su oslikali srednjoškolci Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju likovima iz serije 'Naše malo misto'.
Razgovor je započeo Heleninim iskazivanjem zadovoljstva i sreće jer ju je ovakvo okupljanje vratilo u djetinjstvo. Spomenula je kako je HNK bio njezin 'drugi dvor' gdje je kao zaigrana djevojčica zaljubljena u glazbu slobodno lutala, naglasivši kako je prije 'propivala nego što je progovorila'. Sjetila se i svojih roditelja, Tončija i Ljubice Papić s kojima je proživljela živopisno djetinjstvo puno ljubavi.
Zamijećena je i prije punoljetnosti, čega se prisjetila anegdotom o izvedbi pjesme 'Bésame mucho' pred Borisom Papandopulom i Dragutinom Savinom u HNK. Taj trenutak zabilježen je kao ključan u njezinoj karijeri, nakon kojeg joj nude ulogu Perine Štrambere u Tijardovićevu Spli'skom akvarelu. Tako će Helena utjeloviti lik koji pamte mnoge splitske generacije. Spomenula je brojna gostovanja diljem bivše Jugoslavije, naglasivši kako je poznata opereta dobivala odlične kritike. Istaknula je i posebno sentimentalan trenutak u kojem joj je Tijardović nakon izvedbe predao buket s riječima: 'Vi ste moja fantazija, utjelovili ste lik o kojem sam fantazirao!'.
Govorilo se o zanimljivim događajima iz Heleninog života, poput onog o primanju titule Miss Bačvica 1971. godine, koja je potaknula paralelu prišivši joj epitete 'lipa, vitka i tanka' iz Tijardovićeve operete, o filmovima u kojima je glumila, Čovjek i arhitektura i Marjuča ili smrt, te njezinom najplodnijem ostvarenju, pisanju i komponiranju pjesama. Valja istaknuti kako je Miljenko Smoje upravo za nju napisao ulogu Kate u Velom mistu. Helena je, međutim, odbila jer nije htjela pristati na dugotrajnu odvojenost od svoje obitelji pa joj je umjesto nje dodijeljena uloga Švore.
Komponirati je počela već s petnaest godina i napisala više od dvjesto pedeset evidentiranih pjesama i preko šesto onih koje to nisu. Još je jedanput istaknula kako je ljubav njezina najveća inspiracija u pisanju pjesama. Pisala je za brojna velika imena hrvatske estrade, Olivera Dragojevića, Terezu Kesoviju, Radojku Šverko, Meri Cetinić, Kemala Montena, Vinka Cocu, Stipicu Kalogjera, Borisa Novkovića, Klapu sv. Florijan, Marijana Bana i mnoge druge. Upravo je za Bana napisala neke od njegovih najpoznatijih pjesama, poput Škatule za sne, Oči zaljubljene i Dok galebovi vrebaju.
Osvrnula se i na svoju kompoziciju za Ujevićevu pjesmu Notturno koju je skladala povodom pedesete obljetnice njegove smrti. Za svoje je pjesme osvajala i nagrade, među njima Zlatnu medalju za najbolji tekst za pjesmu Perlo moja te Zlatno uho za najbolju skladbu za pjesmu Paco Rabanne koju je i izvela.
Večer je prošla veselo, uz zvuke Heleninih pjesama, čitanje dijaloga iz Tijardovićeve operete te pjevušenje njezine dobro poznate Škatule za sne. Najviše ju je dirnulo prisjećanje na minule dane pri promatranju starih fotografija, na jednoj od od kojih joj otac napisao da su njih dvoje 'kao jedno tijelo muzičkog talenta'. Mnogobrojna publika i njezini obožavatelji spontano su zapjevali i zaplesali i time pridodali nježnom tonu ugodnog, gotovo intimnog, druženja. U kojem je Helena spomenula i svoj novi projekt, pisanje mjuzikla. Publika željno iščekuje njegovu realizaciju na daskama njoj vrlo dragog, kako ga ona naziva 'teatra', njenog 'drugog dvora'.
Posjetiteljima događaja bio je omogućen razgled Spomen sobe Miljenka Smoje u Knjižnici Žrnovnica uz stručno vodstvo knjižničara. Velik broj njih je to i iskoristio te sa zadovoljstvom napominjemo da će se za sljedeće događanje u organizaciji GKMM-a, promociju knjige Ivo Tijardović: Libreta splitskih opereta, u dvorištu Knjižnice Dalmatina 29. srpnja 2025., moći razgledati Spomen soba Ljube Stipišića Delmate i kućna biblioteka Jakše Fiamenga. Svi su dobrodošli!
