Predstavljena knjiga 'Blaženi Alojzije Stepinac i Splitsko-makarska (nad)biskupija'
Autor je mons. Juraj Batelja
Predstavljanje knjige 'Blaženi Alojzije Stepinac i Splitsko-makarska (nad)biskupija' autora mons. Jurja Batelje održano je u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Knjigu su zajednički objavili Postulatura za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca i Splitsko-makarska nadbiskupija. Program je svečano otvorio mješoviti zbor Župe Gospe Fatimske sa splitskih Škrapa pod ravnanjem s. Pavle Negovec, a nakon toga uslijedilo je predstavljanje knjige koje zbor nastavio pratiti pjesmom.
Predstavljači knjige bili su: prof. dr. sc. don Marko Trogrlić, svećenik Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj i redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Josip Vrandečić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i sam autor knjige prof. dr. sc. mons. Juraj Batelja, kanonik Prvostolnog kaptola u Zagrebu i generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije.
Prvi se prisutnima obratio prof. dr. sc. Trogrlić koji je odmah na početku podsjetio da je splitska Crkva baština slavne salonitanske Crkve koja je najpoznatija po svojim mučenicima, a i kasnija vremena Splitsko-makarska (nad)biskupija snažno je obojena mučeništvom.
Polazeći od toga biljega mučeništva možemo vidjeti jasnu poveznicu između bl. Alojzija Stepinca i Splitsko-makarske (nad)biskupije. Profesor dalje ističe kardinalovu ljubav prema narodu, pastirima, marijanskim svetištima splitske Crkve, a onda i veliko poštovanje koje je splitski i makarski biskup Bonefačić imao prema kardinalu Stepinac, a u tome su ga naslijedili pastiri Splitsko-makarske nadbiskupije do današnjih dana. Poslije je prof. Trogrlić dodatno istaknuo jedinstvo dvojice pastira Stepinca i Bonefačića u vjernosti Stolici Sv. Petra, veliku duhovnu i materijalnu pomoć koju je Nadpastir pružao Crkvi na području Dalmacije koja je patila u strahotama Drugoga svjetskog rata, a onda je na poseban način progovorio i o odnosu kardinala Stepinca s istaknutim Splićanima – don Frani Buliću, dr. Anti Trumbiću i dr. Politeu.
Zaključno je profesor rekao da je ova knjiga mozaik u kojemu je prikazan odnos zagrebačkog nadbiskupa s našom mjesnom Crkvom. Brojni dokumenti koje je autor marljivo istraživao omogućili su mu otkriti živu povezanost nadbiskupa Stepinca, najsvjetlijeg lika Crkve Božje u Hrvata, sa Splitsko-makarskom (nad)biskupijom. Na kraju je čestitao mons. Jurju Batelji, a svima ostalima preporučio knjigu.
Drugi predstavljač prof. Vrandečić progovorio je o posebnoj važnosti ove knjige s povijesnog aspekta. Nadbiskup Stepinac u međuratno je vrijeme duhovno integrirao hrvatski prostor, a knjiga posebno ističe jedinstvo hrvatskoga episkopata. Profesor je nadalje istaknuo da se u knjizi isprepliću razni crkveni i politički događaji te da knjiga osim znanstvenosti odiše i literarnošću. Istaknuo je također i da autor misli na čitatelja i pomaže mu doći do Stepinca kojega je tako živo uprizorio da se možemo nadahnuti na njegovoj jedinstvenoj karizmi kojoj nema premca u hrvatskoj povijesti. Stepinac je u periodu kada se snažno napadala Katolička Crkva vjerovao da je Bog apsolutni moralni Zakonodavac i tako je ostao konačan vladar svoje savjesti, a shodno tome i posve nepoželjan duhu vremena, ističe dr. Vrandečić. U zaključku je profesor ustvrdio da je bl. Alojzije Stepinac mjera naše slobode i da će se stupanj naše slobode mjeriti upravo onoliko koliko će Stepinac biti prisutan u našoj javnosti i u našem osobnom životu. Na samom kraju je ustvrdio da nam je Stepinac danas itekako potreban, a tako i knjige o njemu te svima preporučio knjigu.
Mons. Juraj Batelja na početku svoga predstavljanja pozvao je splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita mons. Zdenka Križića da se obrati prisutnima, a on je rekao da je knjigu pročitao u dvije večeri i kako smatra da je knjiga iznimno važna za našu Nadbiskupiju, ali i za Crkvu u cijelosti. Posebno je istaknuo to da se u knjizi vidi kako se Crkva preko svojih pastira borila za narod u njegovim najtežim trenucima i kako je dobro odgovorila na potrebe naroda, a iz toga i današnji pastiri mogu učiti. Poslije je nadbiskup naglasio primjer iz knjige u kojem se nadbiskup Stepinac, na zahtjev biskupa Bonefačića, bori za jednoga vojnika koji je trebao doći do čina generala, ali budući da je bio vjernik i Hrvat to mu je bilo zapriječeno. Iz ovoga se vidi da se Stepinac uvijek borio za pravednost i za svoj narod i upravo zato je ova knjiga važna za biskupe, svećenike i sav narod. Nadbiskup je podijelio i uspomenu s obrane doktorata mons. Batelje kada je komisija rekla kako Stepinac nije imao radostan stav prema životu i ustvrdio da je Stepinac imao stav radosti, ali u ozbiljnosti.
Mons. Batelja zahvalio je nadbiskupu Križiću na njegovu predgovoru ovoj knjizi, a potom je zahvalio mons. Draženu Kutleši koji mu je kao splitski pastir dopustio da pristupi brojnoj građi Arhiva Splitsko-makarske nadbiskupije. Stepinac je iznimno važan lik za Splitsko-makarsku nadbiskupiju, a to se vidi iz misli njezinih pastira. Mons. Jurić za Stepinca je rekao: 'Stepinac je simbol svoga naroda, on je naša dika i naš ponos', ustvrdio je mons. Batelja i nastavio riječima mons. Barišića koji je rekao kako je Stepinac svetac bez sjene i naše zlato. Na tragu pastirske riječi autor knjige ističe da ovu knjigu predaje Božjem narodu Splitske crkve sa željom da se u njoj očuva svijest o Stepincu kao čistom, nevinom i zlatnom liku.
Živopisnom prezentacijom punom fotografija iz toga vremena približio je okupljenima sadržaj ovoga djela te sve pozvao da knjigu čitaju onom ljubavlju kojom ju je on pisao. Na kraju su svi zajedno pozdravili Gospu pjesmom 'Ljiljane bijeli' koju je izveo mješoviti zbor Župe Gospe Fatimske.