ZAPOVJEDNIK HRM-a IZNIO PLANOVE 'Brod koji nabavljamo nosi neslućene mogućnosti strateškog odvraćanja, s raketom koja može djelovati u dubini kopna'

Fotogalerija (47)

Na panel raspravi 'Hrvatska ratna mornarica - nastanak, razvoj i budućnost', održanoj u ponedjeljak popodne u Domu Hrvatske vojske 'General-bojnik Ivo Jelić', zapovjednik HRM-a kontraadmiral Damir Dojkić iznio je planove kojim bi se osigurala sigurnost Jadrana i države. U izlaganju je spomenuo i nedavno održan vojni mimohod u Beogradu...

Moderator panela dr. sc. Ivan Burazin s Instituta za sigurnosne i obrambene studije upitao je Dojkića u kojem je danas stanju Hrvatska ratna mornarica, koji su njeni razvojni planovi te je li Hrvatska sposobna odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove.

- Prosječna starost brodova Hrvatske ratne mornarice je oko 40 godina. Standard zapadnih mornarica  je da brod nakon uvođenja u operativnu uporabu nakon 15 godina, ako to mogućnosti dopuštaju, ide u proces modernizacije i nadogradnje za narednih 15 godina službe, tako da je prosječan životni vijek broda oko 30 godina. Hrvatska ratna mornarica, prije svega zahvaljujući znanju, upornosti, entuzijazmu, unatoč takvim godinama starosti, naravno uz neke nove brodove, još uvijek provodi sve dodijeljene zadaće - rekao je uvodno zapovjednik HRM-a.

Kazao je da je svjestan izmijenjenih političkih okolnosti u svijetu i realne prijetnje ratom, odnosno sukobom visokog intenziteta. 

- Hrvatska ratna mornarica zasigurno bi bila sposobna prihvatiti prvi udar u sukobu visokog intenziteta, međutim, sa sadašnjim stanjem tehnike, jako teško bi bilo provoditi borbeno djelovanje u dužem periodu protiv moderno opremljene ratne mornarice - ocijenio je Dojkić.

Napomenuo je da se duže vrijeme uopće nije ulagalo u obranu, što se promijenilo posljednjih desetak godina, a sada je konačno došla na redi i Hrvatska ratna mornarica. 

- Na pitanje o prioritetima Hrvatske ratne mornarice teško je dati jednoznačan odgovor. Imamo minimalno tri prioriteta, ali svjesni smo ograničenja. Prvi prioritet je višenamjenski brod korveta sa svim svojim spektrom sposobnosti: protubrodskim, protuzračnim i protupodmorničkim djelovanjem i zadnjih godina posebno aktualnim elektroničkim ratovanjem. Zadnje vrijeme čujete dosta propitivanja, navodi se da takav brod ne postoji, a ja ću samo reći da je proces razgovora sa stranim ponuditeljima u tijeku. Postoji više renomiranih brodogradilišta u svijetu koja mogu napraviti brod kakav smo mi definirali da nam je potreban - rekao je čelnik HRM-a, te nastavio:

- Radi se o izuzetno skupom projektu, zasigurno al pari s cijenom eskadrile borbenih zrakoplova. Međutim, taj brod treba razmatrati u kontekstu nacionalne sigurnosti, on nosi neslućene mogućnosti strateškog odvraćanja. Imamo bogom danu geostratešku poziciju, Jadran je usko more, s jednim ulazom, a s ovom platformom bismo imali sposobnost djelovanja do Otranta. Kada imate sposobnost pružiti šaku do Otranta, onda ste gospodar Jadranskog mora. 

Spomenuo je potom vojnu paradu u Srbiji...

- Mi nemamo neprijatelja, mi imamo potencijalnog protivnika i spremni smo do zadnjega braniti našu zemlju. Naš je cilj na takvom brodu imati raketu sa sposobnošću djelovanja u dubini kopna, onda je to stvarno argument odvraćanja. Nismo toliko bogati da imamo protubrodske i krstareće rakete, ali su bogatije države razvile protubrodske rakete koje mogu gađati ciljeve u dubini kopna. I to je za nas prihvatljiva opcija - poručio je kontraadmiral.

Kao drugi prioritet, skoro pa jednako važan, naveo je radarske sustave.

- Možete imati najbolje naoružanje, ali ako nemate pod nadzorom što vam se događa na moru, jednostavno nećete znati protiv koga treba djelovati. Jako je teško bilo prosuditi što je bilo važnije od ovo dvoje. Oni koji govore da su prevelika ulaganja u obranu često se pozivaju na članak 5. NATO-a. Međutim, prije članka 5 imate članak 3. Članak 5 se odnosi na kolektivnu obranu, a članak 3 vam kaže da morate biti sposobni sami prihvatiti prvi udar. NATO je savez država gdje se odluke donose konsenzusom, dovoljan je jedan glas protiv da se ne izglasa - upozorio je Dojkić, dodavši da je stoga jako bitno u kriznim trenucima imati situacijsku sliku u realnom vremenu.

Dolazimo i do trećeg prioriteta...

- Da bismo premostili razdoblje do isporuke korvete potrebno je nabaviti moderan protubrodski raketni sustav koji će zamijeniti naše postojeće mobilne obalne lansere. Po mogućnosti bi se taj sustav ugradio na dvije raketne topovnjače. Osim toga, važan je i razvoj protuminskih sposobnosti - zaključio je izlaganje Dojkić.

Prije njega su se okupljenima obratili prof. dr. sc. Ivica Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman', koje je organiziralo panel, potom rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Dragan Ljutić, dogradonačelnik Splita Ivo Bilić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, bivši zapovjednik Hrvatske ratne mornarice umirovljeni viceadmiral Ante Urlić, zapovjednik Prvog odreda pomorskih diverzanata HRM-a umirovljeni kapetan fregate Mile Čatlak i  povjesničar prof. dr. sc. Ante Nazor, inače ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Blaženko Boban je iznio zanimljiv podatak, rekao je da je razvedenost obale Splitsko-dalmatinske županije takva da bi, kada bi obalna crta predstavljala pravac, bila duga od Splita do Frankfurta.  Sjetio se događaja s početka agresije na Hrvatsku, kada je Dubrovnik bio u blokadi...

- Što bi bilo s Dubrovnikom da nije bilo mornarice i konvoja kojim je probijena blokada? Mi stariji, koji smo bili na terenu, ali i drugi doma, sa zebnjom smo očekivali kako će se ti hrabri momci probiti do Dubrovnika. Na neki način su pokazali hrabrost i srce za domovinu, ali i taktiku i sve one vještine koje pravi pomorac i vojnik moraju imati, a naši mornari i vojnici su od pamtivijeka takvi - kazao je splitsko-dalmatinski župan.

Bivši zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Ante Urlić govorio je o prvim danima HRM-a, a među ostalim je kazao: 

- Grčki vojskovođa i državnik Temistoklo 480. godine prije Krista je rekao: 'Tko vlada morem, vlada svijetom'. Do 1942. godine Englezi su vladali morem, a od 1942. vladaju Sjedinjene Američke Države jer su napravili jaku mornaricu. Mi smo primorska zemlja, imamo Jadran. Na prvom zasjedanju Hrvatskog državnog sabora smo odlučili, pod vodstvom prvog predsjednika, da je Hrvatska okrenuta prema moru, prema Jadranu, jer je to najveći izvor bogatstva hrvatske države, ali se ne ponašamo tako tijekom godina... 

Povjesničar prof. dr. sc. Ante Nazor iznio je brojne informacije o hrvatskoj mornarici kroz povijest, od sukoba s Mlečanima do Viškog boja, ali je naglasio sljedeće:

- Kada govorimo o pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, pa i policije, važnije od faktografije je osvijestiti tradiciju, kontinuitet državnosti od srednjega vijeka. Godine ćemo zaboraviti, ali svijest da nismo ovdje od jučer, da nismo od 20. stoljeća, jako je važna.

Naveo je podatak da je Hrvatska ratna mornarica službeno osnovana 12. rujna 1991. ukazom predsjednika Tuđmana, ali je opisao djelovanja pomorskih snaga i prije tog datuma, konkretno kod obrane Kruševa.

- Prva pomorska akcija, prebacivanje dijelova 4. gardijske brigade ribarskim brodovima iz Novigrada, počela je u jutarnjim satima 31. srpnja 1991., radilo se o pet ribarskih brodova i dva pomoćna koja su služila za opremu. Od 31. srpnja do 12. rujna gotovo svakodnevno je ta ribarska flota odrađivala posao pomoći kopnenim snagama u držanju Kruševa, ali nažalost to je bilo nemoguće obraniti. Radilo se o domaćim ljudima, ribarima, koji su dobro znali taj akvatorij... - naveo je Nazor.

Zapovjednik Prvog odreda pomorskih diverzanata HRM-a Mile Čatlak opisao je nekoliko smionih napadnih akcija na neprijateljsko brodovlje, prisjetio se korištenja topovskih udara kojima su usmjeravali JRM, a priča se nakon panela nastavila uz prigodni domjenak...