Javna tribina 'Hrvatski povijesni grb/ovi' održana je u utorak popodne u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Objavom 'Deklaracije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskom povijesnom grbu' potvrđena je znanstvena utemeljenost i legitimnost povijesnih inačica hrvatskog šahiranog grba, neovisno o boji početnog polja, a na tribini su dva povjesničara približila odluku HAZU-a. Mate Božić, mag. educ. phil. et hist., održao je predavanje 'Kada, kako i zašto nastaju šahirana polja hrvatskoga grba?', a dr. sc. Mario Jareb 'Crveno ili bijelo? Bijelo ili crveno? Stereotipi i suvremeni prijepori oko boje početnoga polja hrvatskoga šahiranog grba'.
- Nakon katastrofalnog poraza u bitci s Turcima na Krbavskom polju 1493. hrvatsko plemstvo budućem caru Maksimilijanu I. Habsburškom poslalo pismo u kojem od njega očekuje pomoć i ističe svoju mukotrpnu obrambenu ulogu 'tvrđave' u borbi protiv Osmanlija, što je izraz kojeg će hrvatski plemići od tada redovito ponavljati tražeći pomoć od zapadnih vladara. Godine 1494. u pismima tada odaslanim papi i rimsko-njemačkom vladaru plemstvo tadašnje Hrvatske naziva 'kulom' i 'predziđem kršćanstva' - 'antemurale Christianitatis'. Tako je prikaz tvrđave/obrambenog zida kao slikovitog simbola Hrvatske izložene neprestanim napadima Osmanlija tijekom druge polovice XV. stoljeća bio, vjerojatno pod izravnim utjecajem Maksimilijana Habsburškog, početkom posljednjeg desetljeća XV. stoljeća heraldički oblikovan u šahirana polja postupkom likovne redukcije i stilizacije, tako da se zidni raster likovno 'pretvorio' u šahiranu plohu s pravilnim kvadratima. Tako je konačno formiran grb Hrvatske - izložio je Božić, spomenuvši još neke teorije o nastanku hrvatskog simbola.
Jareb je, pak, ukazao na višestoljetnu uporabu grba s prvim bijelim (srebrnim) poljem, odnosno neprekinutu tradiciju od kraja 15. stoljeća do danas. Ustaškim obilježjima, rekao je, mogu se tretirati jedino zastava i grb s integriranom oznakom 'U'. Navodeći primjere grba s prvim crvenim poljem, pa potom bijelim, više puta je rekao da to kroz povijest nikada nije bila tema. Čak se u sudskim procesima prije 1990. problematizirao izostanak zvijezde petokrake u sklopu grba SR Hrvatske, a ne boja početnog polja.
Nakon predavanja smo ga pitali kada je 'netema' postala tema...
- Histerija kreće nakon 2000. godine. Do tada je bilo samo par izoliranih spominjanja 1946. i 1971. Više od boje početnog polja se 1990. raspravljalo o dodanoj kruni s povijesnim hrvatskim grbovima, mnogima je zasmetala, izgledala nezgrapno i čudno, nazivalo 'životinjskim carstvom' - odgovorio je povjesničar.
Na Thompsonovim koncertima prate se obilježja u publici, vjerojatno će se i nakon velikog okupljanja na Hipodromu u fokus doći verzije hrvatske zastave...
- Isticanje simbola NDH može biti neprihvatljivo i u skladu s tim sankcionirano zakonom, ali do sada smo svjedočili histeriji zbog simbola koji nisu sporni ni po čemu, a nametalo se da su zločinački.
Dodao je da sociolozima može biti zanimljivo pitanje što potiče ljude da ističu hrvatski grb s prvim bijelim poljem. Po njemu, odgovor je sljedeći:
- Oni koji su krenuli s histerijom su jako razbuktali njegovu upotrebu, kao da su probudili dišpet. Kada bi se stvari smirile, mislim da bi takve zastave i grbovi vrlo brzo nestali iz javnosti.
Rekao nam je i da je očekivao žešću reakciju na Deklaraciju, a da je primijetio samo nekoliko 'ne baš pametnih i sadržajnih priloga'.
Inače, tribinu na tvrđavi Gripe organizirali su Hrvatska udruga Benedikt i Družba 'Braća Hrvatskoga Zmaja' - Zmajski stol u Splitu, a uvodnu riječ održali su županijski pročelnik za kulturu, sport i tehničku kulturu Željko Primorac te predsjednik udruge Radoslav Zaradić.