Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Veljko Martinović SVAKA ČAST Iz garaže u Otoku nastao aksijalni elektromotor nove generacije: 'Odlučili smo se odvažiti'

SVAKA ČAST Iz garaže u Otoku nastao aksijalni elektromotor nove generacije: 'Odlučili smo se odvažiti'

U pregovorima s industrijskim partnerima za serijsku proizvodnju

Vrlo lijepa priča stiže iz garaže obiteljske kuće u Otoku kod Sinja, gdje je sjedište tvrtke Axialis. Tim od šest mladih inženjera s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) razvio je aksijalni elektromotor koji su danas predstavili u amfiteatru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

Pred nama se našao tehnološki napredan prototip koji rješava dvije ključne slabosti postojećih aksijalnih motora, nedostatno hlađenje i ograničenja u integraciji uzrokovana geometrijom.

‘Jednostavno rečeno, razvili smo elektromotor nove vrste, odnosno nove generacije, kako ga službeno nazivamo. To je elektromotor koji u puno manjem pakiranju daje znatno veću snagu i veći okretni moment, a pritom troši manje bakra i magneta. To je najkraće objašnjenje’, kazao je dr. sc. Mislav Cvitković, voditelj istraživačkog tima na ovom projektu i profesor na PMF-u.

Izum je doveden do TRL 6 faze, što znači da je testiran u laboratorijskom okruženju. Ovakav elektromotor omogućuje veće performanse, pouzdaniji rad i kompaktnu ugradnju, a pritom za istu snagu zahtijeva znatno manje materijala poput magneta i bakra, čime otvara vrata širokoj primjeni u autoindustriji, e-mobilnosti i energetski zahtjevnim sustavima.

‘Primarna namjena je ono što je danas glavna primjena elektromotora u svijetu - električni automobili. No, kao i svaki drugi elektromotor, može se koristiti za pokretanje svega što se pokreće elektromotorom, vlakova, brodova, raznih strojeva i slično’, dodao je Cvitković, čija je uloga bila pružiti podršku mladim inženjerima u rješavanju fundamentalnih fizikalnih izazova.

Ovaj prototip rezultat je vizije jednog od osnivača Axialisa i doktoranda na splitskom FESB-u, Marka Đule, koji je oko svoje ideje, znanja i ambicije okupio snažan tim. Uz bok velikim kompanijama poput Mercedesa i Boscha započeli su razvoj rješenja koje bi moglo imati svjetski odjek. Njihov inovativni projekt jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji je dobio sredstva za realizaciju.

‘Sve je krenulo nakon jednog studentskog projekta, kada smo se okupili kao tim i počeli razvijati ovaj elektromotor. Uvidjeli smo da ima brojne prednosti i jasnu primjenu pa smo se odlučili odvažiti. U tom je trenutku bio otvoren natječaj, sve se nekako poklopilo i odlučili smo pokušati. Tako je u sklopu europskog natječaja ‘Start-up/Spin-off poduzeća mladih istraživača’, s ciljem razvoja ovog elektromotora, osnovana tvrtka u kojoj je zaposleno šest mladih inženjera s FESB-a te kolega Mislav s PMF-a. Na projektu radimo posljednje tri godine’, kazao je Đula.

Otkrio je i kako su trenutačno u pregovorima s brojnim industrijskim partnerima s kojima pokušavaju dogovoriti stratešku suradnju kako bi motor doveli do faze serijske proizvodnje.

Posljednje tri godine tim je intenzivno radio na sustavu hlađenja motora te su u tom procesu osmislili i prijavili dva patenta, dok su dva izvorna znanstvena rada trenutačno u postupku recenzije.

‘Prvi patent smo prijavili u siječnju prošle godine. Dobili smo pozitivno mišljenje Europskog patentnog ureda i u srpnju 2026. godine patent će postati javan. Nakon toga prijavili smo i drugi patent, za koji još čekamo mišljenje Europskog patentnog ureda’, rekao je Đula.

Osim nastavka razvoja ovog rješenja, jedan od najvrjednijih rezultata projekta jest činjenica da je tijekom tri godine izrastao tim mladih stručnjaka u području dubokih tehnologija. Njihova su imena Marko Đula, Marin Žmire, Jure Poljak, Stjepan Jurić, Stipe Bajić i Šimun Batovanja. Vrijeme će pokazati koliko je velik doseg njihove inovacije.

Vaša reakcija na temu