FOTOGALERIJA S LOVRINCA: 'Broj preživjelih holokausta sve je manji, a antisemitizam raste'

Fotogalerija (24)

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u organizaciji Grada Splita danas su položeni vijenci ispred Spomenika žrtvama fašizma i palim borcima NOR-a Židovima na Židovskom groblju na Lovrincu.

Ana Lebl, predsjednica Židovske općine u Splitu, podsjetila je kako su Ujedinjeni narodi 2005. godine usvojili rezoluciju kojom je 27. siječnja odabran kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, kao znak sjećanja na ulazak Crvene armije i oslobađanja Auschwitza 1945. godine.

'Početci obilježavanja ovog dana u Splitu vezuju se za udrugu Europski pokret i njenog predsjednika Ivu Grgu. Od tada, evo već okruglo 20 godina, se ovaj dan obilježava u Splitu na razne načine', kazala je ona te naglasila kako imaju i dugogodišnju podršku Županije i Grada koji prihvaća organizaciju obilježavanja. 

'Svake godine se okupljamo ispred ovog spomenika i polaganjem vijenaca, govorima i samim dolaskom se sjećamo židova stradalih u holokaustu. Članovi Židovske općine Split su sretni što žive u gradu i županiji koji prepoznaju značaj očuvanja kulture sjećanja i time se svrstavaju u brojne svjetske gradove visokog civilizacijskog nivoa. I naš Sabor i državni vrh obilježavaju ovaj dan sjećanja', kazala je ona i upitala je li to sve dovoljno?

Naglasila je kako joj je žao što ih se ranijih godina, s izuzetkom ove godine, okuplja sve manje, a prosjek godina je 60. Najavila i kako planiraju razgovarati s Gradom i Županijom kako bi ovo sjećanje učinili sadržajnijim i vidljivijim većem broju građana. 

'Mi kao Židovska općina Split bismo pomogli savjetom i donošenjem nekih prigodnih programa i sadržaja, izložbi, koncerata, promocija knjiga koje bi zatim Grad ili Županija mogli uvrstiti u program obilježavanja na raznim mjestima u gradu.

U sjećanje na stradale moramo se prisjetiti i pravednika među narodima koji su riskirali svoje živote da bi spasili Židove u ona teška vremena. Najtužnije, bar meni, jest da je broj preživjelih holokausta sve manji, broj onih koji se još sjećaju i mogu o tome pričati. U Splitu ih je ukupno ostalo da se mogu na prste jedne ruke izbrojati', kazala je i dodala kako je u 2025. godini prvi put broj preživjelih pao ispod 200.000 - ima ih još 196.000.

'A antisemitizam u svijetu raste, negiranje holokausta uzima maha. Odgovor na ovo je u edukaciji koja je neadekvatna i nedovoljna. Odrastaju generacije koje nisu nikada ni čule za holokaust, za značaj poštivanja različitosti, za toleranciju', zaključila je.

Župan Blaženko Boban kazao je kako smo od 1945. tehnološki jako napredovali, ali da misli da se u moralnom i duhovnom smislu vraćamo unatrag.

'Što to uđe u čovjeka da čovjek čovjeku postaje vuk? U ime čega? U ime koga? Zato poručujem svima da, kako napredujemo tehnološki, sazremo i napredujemo u samom sebi. Ja, ti, on, ona - napredujemo u samom sebi. Da shvatimo da je pored tebe Božje stvorenje - čovjek kojemu nemaš pravo ni u kakvom, baš ni u kakvom segmentu, ne samo uzimati život, nego maltretirati, ponižavati ga. I zbog toga je dobro i iznimno važno prisjećati se ovih dana tragedije holokausta, ali i svih drugih ratišta, jama i svega što se događalo kroz povijest, kako na području Europe i svijeta tako i na području naše domovine Hrvatske. Zbog toga vam želim da i u buduće o tome glasno i jasno pričate. Vi ste nekako iz zajednice ovdje u Splitu najpozvaniji da o tome javno i govorite i pišete kako bi mlađe generacije shvatile da je čovjek čovjeku brat, a ni u kakvom slučaju vuk', zaključio je Boban.

Predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić rekao je kako se na današnji dan prisjećamo najmračnijeg dijela ljudske povijesti. 

'Puno sam čitao o toj temi, puno pogledao filmova, dokumentaraca i uvijek mi je ista misao bila u glavi - je li to moguće? Je li moguće da su ljudi to u stanju napraviti drugim ljudima samo zato što je netko drugačiji i druge vjere? I dan danas se pitam, je li moguće se tako odnositi prema ljudima, tako dehumanizirati ljude, tako uništavati jedan narod, brojne obitelji, brojne pojedince? Zašto, zbog čega? Zbog nečije sulude ideje. 

Ja sam bio čvrstog uvjerenja da je to daleko iza nas, ali kad vidim što se danas sve događa u svijetu, mislim da me je s razlogom strah što nas čeka u budućnosti. Jesmo li išta naučili iz ovog najmračnijeg razdoblja koje je daleko iza nas i nadam se da se neće nikad ponoviti', zaključio je Stanišić.