Presjekom aktivnosti rada Centra za sigurniji internet u Splitu, koji danas slavi prvu godišnjicu, otvorena je konferencija 'Sretno djetinjstvo – Zajedno protiv zlostavljanja: prevencija, podrška i suradnja u zaštiti djece'. Konferencija se održava danas u splitskom Tehnološkom centru, a uz stručnjake iz područja zaštite djece i mladih, sudionici su odgojno-obrazovni djelatnici te djelatnici iz područja zdravstva i socijalne skrbi. Prisutnima su se obratile i državne tajnice Zrinka Mužinić Bikić iz Ministarstva znanosti i mladih te Nevenka Lastrić-Đurić iz Ministarstva unutarnjih poslova. U ime Grada Splita nazočne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Splita Ivo Bilić, a u ime Splitsko-dalmatinske županije Igor Stanišić. Ispred Ureda pravobraniteljice za djecu konferenciji je nazočila Ana Babić Pezo, a video-linkom konferenciju je otvorila zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
– Zaštita djece na internetu više ne smije biti digitalna fusnota, ona mora postati prioritet, jer je internet postao i igralište i bojište za djecu i mlade. Europska unija će donijeti jedinstveni zakonski okvir kako bi se zaštitila svaka žrtva nasilja. Jer te žrtve imaju svoje ime i prezime, emocije i snove i naša je dužnost učiniti sve da ih zaštitimo – istaknula je Glavak.
U vremenu kada gotovo svakodnevno svjedočimo novim slučajevima vršnjačkog nasilja, Centar za sigurniji internet kontinuirano upozorava na nužnost zaštite djece i mladih. Kroz predavanja u školama, rad s djecom žrtvama nasilja i njihovim obiteljima te stručne konferencije i okrugle stolove, Centar nastoji osnažiti zajednicu da prepozna nasilje, da ga ne tolerira i da ga prijavljuje.
– Ovom konferencijom zaokružujemo godinu dana rada našeg splitskog ureda. Govorimo o vršnjačkom nasilju, seksualnom zlostavljanju i svim onim opasnostima koje vrebaju djecu u digitalnom okruženju. Predavači i stručnjaci dolaze iz Amerike i Hrvatske, a ovom konferencijom nastojimo pronaći odgovore na pitanje kako stvoriti sigurnije digitalno okruženje za našu djecu – rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojega djeluje Centar za sigurniji internet.
Splitsko-dalmatinska županija osigurala je dio sredstava za rad splitskog ureda, a od iduće godine suradnja se širi i na Grad Split. Tijekom proteklih godinu dana djelatnice Centra obišle su desetke škola i ustanova u kojima je na radionicama i predavanjima sudjelovalo više od 1000 djece te 800 stručnjaka i roditelja, a potrebe za edukacijom o sigurnosti u digitalnom okruženju sve su veće.
– Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih zajedno s drugim ministarstvima i udrugama civilnog društva djeluje u okviru ove iznimno teške teme. Nismo nijemi promatrači, odlučili smo djelovati, a ne biti pasivni, surađivati, a ne prebacivati odgovornost. Mi se kontinuirano moramo baviti prevencijom, razgovorom i educiranjem i djece i roditelja – rekla je Zrinka Mužinić Bikić.
Iz perspektive tužitelja u suzbijanju internetskog iskorištavanja djece govorila je Kristi O’Malley, savjetnica u Ministarstvu pravosuđa SAD-a, a o aktualnim prijetnjama i trendovima u internetskom seksualnom iskorištavanju djece predavanje je održala Staca Shehan iz Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu u SAD-u.
Na panel raspravi o online nasilju i ulozi sustava u zaštiti djece u digitalnom prostoru sudjelovao je niz stručnjaka, a istraživanje o vršnjačkom nasilju predstavila je Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
– Danas djeca sve ranije dobivaju prvi mobitel, čime sve ranije potencijalno budu izložena nasilnom sadržaju. Najalarmantniji podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom, a svako treće dijete u osmom razredu prima seksualizirane poruke od osobe koju poznaje. Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj – rekla je Vejmelka.
Istraživanje je provedeno na više od 1700 učenika viših razreda osnovne škole u svim hrvatskim županijama, a pokazuje da je više od 80 % djece u nekom trenutku bilo izloženo vršnjačkom nasilju.
– Svako sedmo dijete putem interneta dogovaralo je susret uživo s nepoznatom osobom, a 19 % djece bilo je izloženo neprimjerenim dodirima drugih ljudi. Nasilje više nije samo fizičko, ono se seli i u digitalni svijet. Fizičko nasilje se snima i dijeli po društvenim mrežama i grupama. Izrađuju se zatvorene grupe gdje se djeca međusobno ismijavaju; često su djeca dugo vremena žrtve prije nego što to saznaju – rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.
'Od odgovornosti pojedinca do odgovornosti sustava: integrirani pristup zaštiti djece' bila je tema predavanja Tonija Maglice s Filozofskog fakulteta u Splitu, a forenzički pristup zaštiti djece žrtava kaznenih djela predstavio je Denis Rukavina, djelatnik MUP-a.
– Proveli smo više od 1500 preventivnih aktivnosti koje su uključile gotovo 100.000 djece, a provodimo ih u suradnji s resornim ministarstvima. U prvih devet mjeseci imamo 778 prijavljenih kaznenih djela kada govorimo o kriminalitetu maloljetnika. Kazneno djelo prijetnje poraslo je za 24 % i odnosi se na online i offline prijetnje. Također su u porastu i kaznena djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece za 6 % – rekla je Nevenka Lastić-Đurić iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Prema podacima MUP-a, vršnjačko nasilje u odnosu na prošlu godinu poraslo je za 100 %, što su alarmantni podaci. Važno je glasno govoriti da nasilje nije prihvatljivo i da moramo snažnije reagirati.
– Danas obilježavamo i Svjetski dan djece. Nema boljeg trenutka da se podsjetimo da, iako djeca ne mogu birati okruženje u kojem odrastaju, mi možemo birati kakvo okruženje stvaramo za njih. Upravo zato vas pozivam na zajedničko djelovanje. Zaštita djece ne može biti odgovornost jedne institucije ili jedne osobe. Samo suradnjom, znanjem i otvorenom komunikacijom možemo stvoriti okruženje u kojem je djetinjstvo sigurno i zaštićeno – zaključio je Ramljak.
Centar za sigurniji internet na raspolaganju je svima kojima je pomoć potrebna na besplatnoj telefonskoj liniji 0800 6060 606, a ilegalni sadržaj moguće je prijaviti na stranici csi.hr.