Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Dragan Primorac: Nisam dozvolio stečaj Hajduka, a ovi ljudi su bili uz mene...

Dragan Primorac: Nisam dozvolio stečaj Hajduka, a ovi ljudi su bili uz mene...

'Svi koji su tada bili oko mene znaju da su to bili iznimno burni dani i da sam već bio spreman na ostavku'

Humanitarna udruge Cro Unum danas u Omišu organizira  malonogometnu utakmica na kojoj će nastupiti brojna poznata imena iz javnog i sportskog života Hrvatske, kako bi se pomoglo Udruzi roditelja djece i odraslih s posebnim potrebama 'Prijatelj' iz Omiša. U ekipi Cro Unuma nastupit će brojna zvučna imena među kojima i niz liječnika članova udruge Splitski likari – balunjeri, a oni će zaigrati protiv veterana Hajduka Utakmica počinje u 18 sati, a ulaz će biti slobodan. Predsjednik udruge Cro Unum je prof.dr. Dragan Primorac, s kojim smo osim najave turnira popričali i o njegovoj ulozi u preoblikovanju Hajduka...

Cro Unum je sudjelovao u nizu humanitarnih događaja: od pomoći Glini i Petrinji nakon potresa, nabave mobilnog RTG uređaja KBC Split, pomoći Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije, opremanju Klinike za dječje bolesti KBC Split, pomoći razvojačenom branitelju Alenku Baraču, djevojčici Eni Šarac (Ponos Hrvatske)…

- Čast mi je biti na čelu Humanitarne udruge Cro Unum, koja je do sada učinila toliko dobra i pokazala da hrvatsko srce kuca najjače kad je potrebno pomoći. Udruga okuplja predstavnike sportskog, kulturnog, političkog i poslovnog svijeta u Hrvatskoj, a u pravu ste, do sada je sudjelovala u nebrojenim humanitarnim inicijativama i uvijek ćemo biti prvi kad god bude potrebno.

Često zaigrate humanitarne utakmice s veteranima Hajduka, a s brojim igračima ste i prijatelji.

- Veže me dugogodišnje prijateljstvo kako s veteranima tako i s brojnim igračima Hajduka. Kad je riječ o veteranima 'bijelih', ne samo da su veliki sportaši nego nadasve veliki i plemeniti ljudi. Nikad se nije dogodilo da se nisu odazvali na humanitarne akcije koje smo organizirali. A o kakvim velikanima se radi, najbolje govori podatak da sam nedavno razgovarajući s mladima ostao iznenađen kad su mi bez zamuckivanja (iako su tada i njihovi očevi tek bili rođeni) bez greške naveli nekoliko legendarnih sastava Hajduka 70-ih godina, točnije iz perioda kad je klub osvajao prvenstva bivše države.

Igrali ste i u pionirima Hajduka na Starom placu, još dok je čuveni Sergije Krešić vodio pomladak.

- Bili su to najljepši dani moga djetinjstva. Živio sam na Sućidru, a možete zamisliti sreće kad sam počeo igrati u pionirima Hajduka na Starom placu. Iznimno mi je bilo drago prije nekog vremena nakon puno godina vidjeti našeg tadašnjeg trenera i sjajnog čovjeka Sergija Krešića koji me je posjetio u našoj bolnici Sv. Katarina. Zanimljivo je da je naša generacija bila prva koja je sa Starog placa prešla na Poljud. I danas se sjećam tog fenomenalnog prvog treninga davne 1979. Ta generacija je dala i nekoliko legendi poput Aljoše Asanovića

Godine 2007. godine zaustavili ste projekt izgradnje stambenih objekata na bivšem Hajdukovom igralištu?

- Sretan sam što sam pravovremeno zaustavio devastaciju Starog placa. Naime, Zakon o sportu koji smo donijeli jasno je definirao sprječavanje devastaciju sportskih terena i prenamjene u građevinske objekte. Odluku sam donio sukladno članku 68. Zakona o sportu u kojem stoji: 'Prenamijeniti površinu planiranu za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamijeniti javnu sportsku građevinu za namjene koje nisu sportske djelatnosti može se samo uz suglasnost ministarstva na temelju prethodnog mišljenja sportske zajednice na čijem se području nalazi sportska građevina'.

Sportskih terena u gradovima je ionako premalo i najlakše ih je sve zamijeniti stambenim i poslovnim objektima. Stari plac je zaštićen i zelena je površina. Osim toga, on ima veliku povijesnu simboliku. Na njemu je Hajduk osvojio povijesne rezultate, tu su se igrale prve europske utakmice, osvajali prvi trofeji… Ako se bude radila, revitalizacija Starog placa mora biti usmjerena na razvoj splitskog sporta. 

Kako je nastajao Zakon o sportu? 

- Nisam bio sam, uz mene i mog tima u Ministarstvu, u izradi Zakona o športu sudjelovalo je na stotine sportskih radnika, proslavljenih hrvatskih sportaša, djelatnika HOO-a, stručnjaka iz područja sportskog prava, ekonomskih znanosti, sportske medicine i drugih. 

Posebice je značajan dio vezan uz preoblikovanje sportskih klubova?

- Od samostalnosti Hrvatske, politika nezamjeranja i straha od sređivanja stanja u sportu dovela je do nagomilavanja ogromnih dugova i obveza koje klubovi više nisu mogli platiti ni prema državi ni prema drugim vjerovnicima. Korištenjem političke moći tada je bilo moguće izbjegavati plaćati obveze prema državi te upumpavati novac iz državnih tvrtki. Odlučio sam da takav protuzakonit model zaustaviti. Mogućnost preoblikovanja koju je donio Zakon u natjecanje je uvela i sportska dioničarska društva kao trgovačka društva koja po uzoru na zemlje EU ocrtava posebnosti sporta, omogućava transparentnije poslovanje klubova, uvodi jasnu vlasničku strukturu itd. Jednostavnim rječnikom govoreći, novi Zakon o športu omogućio je legalan opstanak klubova bez provođenja stečaja. 

Vi niste bili za rješavanje Hajdukovih dugova kroz proces stečaja, što je zagovarao Željko Jerkov...

- Naslovnica Slobodne Dalmacije od 17. ožujka 2008. godine bila je ubitačna i sve nas je uzdrmala. Naslov je glasio 'I Sanader je htio stečaj Hajduka'. Rekao sam svima da stečaj Hajduka neću dozvoliti bez obzira na cijenu. Suprotstavio sam se tome, a svi koji su tada bili oko mene znaju da su to bili iznimno burni dani i da sam već bio spreman na ostavku. Drugim riječima, zaigrao sam na kartu spašavanja Hajduka od stečaja, riskirajući svoju političku karijeru, no za mene drugoga puta nije bilo.

Do čega bi doveo stečaj Hajduka?

- Odlaskom u stečaj, Hajduk bi morao napustiti Prvu HNL, promijeniti ime i stogodišnja tradicija bila bi uništena, izbrisana. Sukladno Stečajnom zakonu u postupku stečaja sve funkcije u klubu preuzima stečajni upravitelj kojem je jednina zadaća naplatiti dugove. Važno je znati da tada više nema Skupštine, Uprave kluba i sportskog direktora. Drugim riječima, otvaranjem stečaja, odumiru ovlasti svih organa kluba, a na scenu stupaju tijela stečajnog postupka: stečajni sudac, stečajni upravitelj, i odbor vjerovnika. U tom slučaju, Hajduk je samo jedna od pravnih osoba od koje treba naplatiti dugove, a kako u tom slučaju nema puno izbora, logično je očekivati da će stečajni upravitelj odlučiti prodati igrače. Istodobno, kako je stečajni postupak opravdan razlog za otkazu ugovora o radu, profesionalni igrači bi i bez transfernog obeštećenja mogli jednostavno raskinuti ugovore o profesionalnom igranju. Samim time, klub bi bio lišen prihoda koji su značajan dio klupskog proračuna. Ponavljam, surovi stečajni postupak bi uništio klub ne samo ekonomski, već i u sportskom smislu, a Hajduk i njegova stoljetna tradicija bi nestali. No osim svega dobroga što je Zakon donio Hajduku, njime se uveo red u hrvatski sport i dao mu se strateški nacionalni značaj.

Zakon o sportu, kako ste rekli u nekoliko navrata, nije rađen samo za Hajduk nego za ozdravljenje cijelog hrvatskog sporta?

- U pravu ste, Zakon o sportu kojeg smo donijeli imao je ideju 'ozdravljenja' cijelog hrvatskog sporta. Ponavljam, Hajduk, ali i sve druge klubove koji su tada bili pred stečaj tiče, čekao ih je ponor stečajne agonije. Kao krajnji pokušaj prisilnog namirenja vjerovnika, stečaj u pravilu predstavlja generalno uklanjanje ekonomski nezdravih subjekata sa (sportskog) tržišta. U pravilu stečajevi  završavaju fatalno za stečajnog dužnika tako da on prestaje postojati kao pravni subjekt, a stečajni vjerovnici ostaju kratkih rukava. Kad je riječ o Hajduku, važno je istaknuti da se provođenjem stečaja država ne bi naplatila niti jedne lipe, a Hajduk bi bio uništen i nestala bi njegova stoljetna tradicija. Koliko apsurda u samo jednom činu.

Je li vrijeme da se saznaju detalji tih dana kada se odlučivalo u Hajdukovoj sudbini?

- O detaljima koji su tih dana bili sve, ali ne ugodni, neću ovom prilikom, ali važno se sjetiti još jednom da je  25. ožujka 2007. Skupština HNK Hajduk donijela odluku o početku preoblikovanja udruge HNK Hajduk Split u športsko dioničko društvo i to je bio znak da je Hajduk krenuo putem spasa. Moram reći da su me tih dana zvali iz Splita brojni bivši proslavljeni igrači Hajduka, pripadnici Torcide,  prijatelji i u nevjerici pitali je li moguće da je lokalna vlast u Splitu donijela odluku da Hajduk ide u stečaj. 

Vodstvo skupštine je imenovalo tri ekspertne radne skupine u kojima su sudjelovali brojni pravni stručnjaci poput g. Marka Ivkošića, a koje su aktivno sudjelovale u svim potrebnim radnjama u postupku preoblikovanja i svi ti ljudi su sjajno odradili svoj posao. Uz sve navedeno, a zbog istine moram izdvojiti niz ljudi kojima je Hajduk istinski u srcu i koji su sa mnom bili 100%, a među njima su gospoda Vinko Bajrović, Mate Peroš, Ante Nosić, Mirko Klarić i drugih koji učinili sve da istina ispliva na površinu i da se zaustavi pokrenut proces stečaj Hajduka. Jedna naprečac, bez dovoljno znanja utemeljena 'politička' odluka lokalnih političara gotovo da je dovela Hajduk do stečaja i propasti.

Što je slijedilo nakon toga?

- U medijima je 6. lipnja 2008. godine, dan pred moj rođendan, objavljena vijest da je HNK Hajduk dužan državi 139.821.145,20 kn te da je ideja da država dug prebaci Gradu Splitu putem dionica nakon čega bi Grad Split postao većinski vlasnik kluba. Puno se stvari događalo u međuvremenu, no kao danas se sjećam kad je Povjerenstvo za profesionalne športske klubove je na svojoj 13. sjednici, a na temelju izvješća predstavnika HNK Hajduk, zaključilo je da je postupak upisa i uplate dionica uspješno okončan u 4. krugu te da nije potreban 5. krug (zamjena tražbina za dionice) budući da je cjelokupni temeljni kapital u iznosu od 81 milijun i 35 tisuća kuna u cijelosti uplaćen. Dioničari, Hajduka, time su pokazali koliko cijene ovaj klub, njegovu povijest, tradiciju, ali i da vjeruju u njegovu budućnost.

Što se dogodilo nakon preoblikovanja Hajduka?

- Kad je 23. prosinca 2008. š.d.d. HNK Hajduk upisan u registar Trgovačkog suda time je nakon više od 10 godina odblokiran račun kluba i klub je tek tada započeo raditi legalno. Nevjerojatno, no istinito, Hajduk je tek tada započeo raditi legalno. U tom trenutku je objavljeno da športsko dioničarsko društvo Hajduk ima 166.070 dionica, ukupne vrijednosti 81 milijun i 35 tisuća kuna, što je i temeljni kapital ovog dioničarskog društva. Ukratko, klub je dobio jasnu vlasničku strukturu i od posrnulog kluba koji je bio pred stečaj postao je klub s jasnom vlasničkom strukturom, transparentnim načinom poslovanja i s desecima milijuna kuna na računu. 

Bilo je komentara da je država 'posušila' Hajdukove dugove.

- Država nije oprostila niti jednu lipu duga Hajduku, a koji je klub na osnovu poreza i doprinosa imao, već je ona navedenu tražbinu od nešto više od 139 milijuna kn prenijela na Grad Split. Grad Split je na osnovu tih prenesenih tražbina dobio dionice kluba. 

Kako gledate na daljnja ulaganja u Hajduk i budućnost kluba?

- Od početka preoblikovanja ističem da Hajduk ili bilo koji drugi klub koji prođe proces preoblikovanja, mora imati jasnu vlasničku strukturu. Ako Grad želi ostati većinski vlasnik, to je u redu, ali onda to mora proporcionalno pratiti novcem, ali i s odgovornošću kako za uspjehe tako i za klupske neuspjehe. Isto tako ako Grad odluči prodati većinski paket dionica, istu logiku mora slijediti novi vlasnik. 

Grad Split ulaže u omladinski pogon, sada je aktivan i kod gradnje stadiona, kako mislite da bi drugačije trebao 'pratiti' Hajduk novcem?

- Grad Split je većinski vlasnik Hajduka i prirodno je da konstantno ulaže u Hajduk. Svaki uloženi euro u omladinski pogon Hajduka je strateško ulaganje u budućnost mladih, Dalmacije i Hrvatske. Povijesno gledajući Hajduk je bio najjači kad je svoju budućnost gradio na vlastitom pomlatku i potpuno je logično da je je jedan od prioriteta Hajduku njegova omladinska škola. S druge strane, na Hajduku je da ostvari svoje planove na nogometnom terenu, a rezultatski iskorak u Europi će nedvojbeno dovesti i do financijskog iskoraka. Kad je riječ o stadionu na Poljudu, on je izgrađen 1979. godine i njegova obnova je nužna te pozdravljam odluku hrvatske Vlade da osigura sredstva za obnovu Poljuda koja će ići u nekoliko faza, a za što će biti potrebno izdvojiti oko 25 milijuna eura. 

Vaša reakcija na temu