Ante Jelavić kupio sredstvima RH stan u Splitu haškom osuđeniku Ivici Rajiću, nema dokaza za ratno profiterstvo
Slučaj je pravomoćno zaključen
Visoki kazneni sud odbio je žalbu USKOK-a kao neosnovanu te potvrdio nepravomoćnu odbijajuću presudu koju je splitski Županijski sud koncem 2023. donio protiv Ante Jelavića. USKOK je teretio bivšeg pomoćnika ministra obrane Herceg-Bosne za ratno profiterstvo i zlouporabu položaja i ovlasti, odnosno, nerazmjernu imovinu korist jer je na štetu proračuna RH u ožujku 1996. donio odluku da se za 790 tisuća kuna kupi stan od 90 kvadrata na splitskim Blatinama, kojeg je u vlasništvo dobio zapovjednik HVO-a i haški osuđenik Ivica Rajić.
Splitski sud zaključio je da činjenični opis ne sadrži potrebne elemente da bi prošla optužba za ratno profiterstvo.
Evo što navodi Visoki kazneni sud u svojoj presudi.
'Iz činjeničnog opisa djela nije razvidno na koji je način optuženik iskoristio okolnost rata, niti su u činjeničnom opisu naznačene okolnosti i konkretne radnje iskorištavanjem neposredne ugroženosti i neovisnosti teritorijalne cjelovitosti države, koje bi ukazivale da su inkriminirane radnje počinjene zloupotrebljavanjem činjenice da je u tijeku Domovinski rat i da se iskorištavalo stanje u kojem se RH nalazila pa da bi se moglo zaključiti da djelo ima obilježja ratnog profiterstva. Također, nije opisana nerazmjernost imovinske koristi koju je postupanjem optuženika ostvario Ivica Rajić te u čemu bi ona nadilazila običnu protupravnu imovinsku korist.
Iako nema sumnje da su ratna zbivanja narušila gospodarsko i financijsko stanje države te da je inkriminirano vrijeme bilo obilježeno raznim protupravnim radnjama službenih osoba, kao i odgovornih osoba u gospodarskim subjektima, ostaje i dalje nejasno na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s imovinskom koristi od 739 tisuća kuna, sada 98 tisuća eura, bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene fundamentalne državne i društvene vrijednosti u ratu.
Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u ovom konkretnom slučaju terećeno kazneno djelo nema dodatna zakonska obilježja koja moraju biti kumulativno ispunjena da bi određeno kazneno djelo moglo postati kazneno djelo ratnog profiterstva. Stoga, nije u pravu USKOK koji smatra da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak. Sam vremenski okvir počinjenja djela, koji se podudara s činjenicom da je Domovinski rat bio u tijeku, nije sam za sebe dovoljan da bi se mogao primijeniti Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. I po ocjeni ovog suda, činjenični opis opisuje klasične kriminalne aktivnosti iz sfere zlouporabe položaja i ovlasti na koje se citirani zakon ne može primijeniti', navodi Visoki kazneni sud.
