Bugarski špijuni htjeli oteti Rusa u Crnoj Gori. Osuđeni na preko 50 godina zatvora

'Ja sam nepodoban... a Moskva ima veoma duge ruke'. Ovako ruski državljanin Kiril Kačur za Radio Slobodna Evropa sumira razloge zbog kojih se našao na meti špijunske operacije u Crnoj Gori.

Britanske vlasti su utvrdile da je šestoro bugarskih državljana godinama pratilo njega i druge mete širom Europe, zbog čega su pred sudom u Londonu sredinom godine osuđeni na više od 50 godina zatvora.

Kačur, 35-godišnji pravnik i bivši službenik Istražnog komiteta Rusije, napustio je domovinu 2021. godine i preselio se u Crnu Goru. Uvjeren je da je postao meta zbog svog političkog djelovanja, ali i zbog jednog slučaja koji je vodio njegov odvjetnički ured.

'Ovo je bila špijunska operacija visokog nivoa, sa značajnim financijskim nagradama za uključene u špijunski lanac', izjavio je predstavnik britanskog tužiteljstva Frank Ferguson.

Prema britanskom tužilaštvu, skupina bugarskih državljana je od sredine 2020. do početka 2023. prikupljala informacije o osobama i lokacijama od interesa za ruske vlasti.

Vođa grupe Orlin Rusev osuđen je na 10 godina i osam mjeseci, Bizer Džambazov na 10 godina i dva mjeseca, Katrin Ivanova na devet godina i osam mjeseci, Tihomir Ivančev na osam godina, Vanja Gaberova na šest godina i devet mjeseci, a Ivan Stojanov na nešto više od pet godina. Rusev, Džambazov i Stojanov priznali su krivnju.

Tužitelji su utvrdili da je vođa grupe, Orlin Rusev, primao upute od austrijskog državljanina Jana Marsaleka, agenta koji je služio kao posrednik za ruske obavještajne službe.

Presretnute poruke pokazale su kako je Rusev raspoređivao zadatke, a prikupljene informacije preko Marsaleka prosljeđivao Moskvi.

'Istražni tim je naporno radio kako bi sklopio složenu i široko rasprostranjenu zavjeru, koju bih opisao kao špijunažu industrijskih razmjera', rekao je predstavnik Metropolitan policije Dominic Murphy.

Mete diljem Europe

Istraga britanskog tužilaštva fokusirala se na šest operacija, od kojih su tri uključivale aktivnosti bugarske grupe u Crnoj Gori. Osim Kačura, na meti se našao i bugarski istraživački novinar Christo Grozev, koji je zbog svojih tekstova o ruskim vlastima dospio na listu najtraženijih osoba ruskog Ministarstva unutarnjih poslova.

Pratili su ga od 2020. do 2023. u više zemalja, uključujući Crnu Goru, Austriju i Španjolsku, te slali izvještaje o njegovom kretanju i kontaktima.

Meta je bio i ruski državljanin Roman Dobrohotov, vlasnik i glavni urednik istraživačkog portala The Insider. 'Ivanova je lipnja 2022. uzela isti let kao Grozev od Beča do Crne Gore. Bio je pod prismotrom u hotelu u kojem je boravio radi konferencije na temu novinarstva u doba ruske agresije. Ivanova je fotografirala Grozeva i Dobrohotova kraj bazena', stoji u presudi.

Na jednom letu je čak uspjela fotografirati Dobrohotova i zabilježiti šifru za njegov telefon, a tužilaštvo navodi da je grupa razmatrala i njegovu otmicu. Grupa je uhićena u veljači 2023. nakon što su nadzirali američku vojnu bazu u njemačkom Stuttgartu.

Slučaj Kirila Kačura

Godinu dana nakon dolaska u Crnu Goru, ruske vlasti su 2022. optužile Kačura za više kaznenih djela. On tvrdi da je to posljedica njegovog profesionalnog angažmana, jer je kao odvjetnik zastupao bivšeg direktora jedne od 50 najvećih ruskih kompanija prema Forbesu, na kojeg je pokušan atentat.

Istraga je dovela do uhićenja više osoba, među kojima su bili i suvlasnici kompanije. Prema Kačurovim riječima, oni su se uz mito od više desetaka milijuna dolara izvukli iz zatvora i zaprijetili da će uništiti njega, njegovog klijenta i druge branitelje.

'U Rusiji je vrlo lako fabricirati kazneno djelo ako imate novca. A pošto ti ljudi imaju milijarde, njima to nije bilo teško. Razumio sam da su prijetnje stvarne', rekao je Kačur. Rusiju je napustio 2021. godine, a u studenom 2023. rusko Ministarstvo pravde proglasilo ga je stranim agentom.

'Okačili su mi etiketu stranog agenta. Pokušao sam se žaliti preko suda na tu odluku, ali zalud, jer je kompletan pravosudni sustav Rusije pod vojnom kontraobavještajnom službom (FSB). A ako ste neprijatelj FSB-a, nema suda koji će vam pomoći', rekao je. Kačur kaže da je i prije službene potvrde osjećao da ga prate.

'Osjetio sam na intuitivnoj razini. Moje osiguranje mi je reklo da me različiti ljudi prate... bio sam svjestan toga, živio sam u okviru određenih sigurnosnih protokola', opisao je.

Slučaj protiv bugarskih državljana britansko tužilaštvo temeljilo je na brojnim dokazima, uključujući komunikaciju na Telegramu, zapise o putovanjima i financijske transakcije. Ključan je bio pronalazak prave 'Aladinove špilje' špijunske opreme u kući vođe grupe Orlina Ruseva.

Oprema je bila skrivena u lažnim bocama za vodu, kamenju, igračkama i upaljačima. Pronađene su i lažne iskaznice Interpola, Ujedinjenih naroda i medijskih kuća.

Policija je zaplijenila 221 mobilni telefon, 495 SIM kartica, 88 uređaja za snimanje, 11 dronova te 75 putovnica i drugih identifikacijskih dokumenata.

Za svoje operacije koristili su uniforme raznih dostavnih i zdravstvenih službi. 

'Vršili su ciljane, organizirane aktivnosti koristeći sofisticiranu metodologiju', zaključilo je tužilaštvo, navodeći kako dokazi jasno pokazuju da su aktivnosti provođene u korist Rusije.

Podrška Velike Britanije Crnoj Gori

Da London pomno prati djelovanje ruskih službi u Crnoj Gori postalo je jasno u rujnu 2022. godine. Tada je Velika Britanija javno podržala odluku crnogorskih vlasti da proglase nepoželjnom grupu ruskih diplomata.

'Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz Crnu Goru u poduzimanju ove akcije da zaštiti svoj suverenitet i sigurnost od neprijateljskih ruskih aktivnosti', poručio je tadašnji šef britanske diplomacije James Cleverly. U istom tjednu uhićena su i dva crnogorska državljanina te je uskraćen boravak za tridesetak stranaca zbog sumnje na suradnju s ruskim obavještajnim službama.

Na upit je li protjerivanje ruskih diplomata bilo povezano sa slučajem bugarske špijunske grupe, nisu odgovorili ni iz Cleverlyjevog ureda, ni iz crnogorske Agencije za nacionalnu sigurnost. Odgovor je izostao i iz Veleposlanstva Rusije u Podgorici, gdje je broj službenika od 2022. značajno smanjen - sa 16 na današnja četiri.