RAVNATELJ NCVVO-a 'Imamo 15.000 maturanata manje nego mjesta na fakultetima'

U večerašnjem Dnevniku HTV-a gostovao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji je komentirao početak jesenskog roka državne mature, izazove učenika te novosti u sustavu vrednovanja.

Kako je istaknuo Filipović, riječ je o otprilike 6.600 pristupnika, što je brojka u skladu s višegodišnjim trendovima.

- To je uobičajen broj za jesenski rok, rekao je Filipović, podsjetivši kako je u posljednjih deset godina broj maturanata u Hrvatskoj smanjen za gotovo 10.000.

Prošle godine na jesenskom roku bilo je nešto više prijavljenih, no ukupno gledano broj maturanata pada.

Među pristupnicima jesenskog roka prevladavaju učenici strukovnih škola, no ima i gimnazijalaca - njih 761.

- Za gimnazijalce je ovo osobito važno, jer ako ne polože, to znači da godinu dana ostaju sa samo osnovnom školom, ne mogu se zaposliti, a završili su četverogodišnju gimnaziju, pojasnio je Filipović i izrazio nadu da će broj onih koji neće uspjeti biti što manji.

Prošle godine maturalni ispit u jesenskom roku nije položilo oko 80 gimnazijalaca.

- Bio bih najsretniji da ih ove godine ne bude toliko, dodao je.

Hrvatski i dalje velik izazov

Jedan od najvećih izazova za maturante ostaje - hrvatski jezik.

Na ovogodišnjem ljetnom roku oko 900 učenika predalo prazan esej.

- Esej je maturantima najteži dio ispita iz hrvatskog jezika, iako analiza pokazuje da hrvatski nije među predmetima s najnižom prolaznošću. Lošiji rezultati su kod fizike, kemije, biologije, pa čak i matematike na osnovnoj razini, kazao je.

Pozitivan pomak ipak postoji - u odnosu na prošlu godinu, 5% manje učenika palo je esej, što Filipović vidi kao znak ohrabrenja.

Zašto maturanti predaju prazne eseje?

Na pitanje voditeljice je li ga zabrinjava činjenica da dio učenika predaje prazne eseje, Filipović odgovara:

- Zapitam se, ali me to ne iznenađuje. Dio maturanata, osobito učenici strukovnih škola koji su već završili obrazovanje i imaju zanimanje, moguće je da ne pristupaju ispitu dovoljno ozbiljno. Ako im tema eseja ne odgovara, jednostavno odustanu, što naravno nije pohvalno, ali događa se, objasnio je.

U ljetnom roku učenici strukovnih škola bili su brojniji od gimnazijalaca - njih oko 5.000.

- I to je očekivano. Državna matura rađena je prema gimnazijskim kurikulumima, pa je logično da gimnazijalci imaju bolje rezultate, rekao je Filipović.

Dodao je i da učenici strukovnih škola često dolaze iz škola koje upisuju s manjim brojem bodova u odnosu na gimnazije.

Novost: Jedinstveni pragovi prolaznosti

Ove godine uvedene su jedinstvene kvote za ocjenjivanje: 25% za matematiku i prirodoslovni blok, te 30% za hrvatski i druge jezike.

- To je kvalitetan iskorak, istaknuo je Filipović, jer su pragovi i bodovi jasno definirani već devet mjeseci unaprijed.

- Ranije smo imali devet različitih pragova, od 25 do 37%, a sada su ujednačeni, i to smatram napretkom, rekao je.

Na pitanje nije li prag od 25% ili 30% prenizak, Filipović odgovara da prag sam po sebi nije jedini kriterij:

- Težina ispita presudno utječe na uspjeh. Možemo povisiti prag na 40 ili 50%, ali ako je ispit lakši, time gubimo na kvaliteti selekcije. Takva situacija ne bi bila pravedna prema fakultetima koji upisuju najbolje maturante, poput FER-a, Medicinskog fakulteta i sličnih, upozorio je.

Na kraju razgovora Filipović se osvrnuo na širi kontekst: gubitak selektivne uloge državne mature.

- Imamo 15.000 maturanata manje nego što imamo mjesta na fakultetima, i to ne može nikoga u državi veseliti, zaključio je.