Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Ravnatelj DHMZ-a objasnio zašto su uragani i oluje sve razorniji

Ravnatelj DHMZ-a objasnio zašto su uragani i oluje sve razorniji

Otkrio je i dolazi li kod nas do ekstrema koji postaju sve snažniji

Ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler, gostovao je u programu N1 televizije gdje je komentirao uragan Melissu koji je poharao Jamajku

'Kada govorimo o ovoj godini, Melissa je definitivno najizraženiji, najjači uragan. On se počeo formirati prije tjedan dana na području Kariba i vrlo brzo je došao do najviše kategorije, kategorije broj pet. Zadnjih nekoliko sati je prešao preko Jamajke i sada udara u Kubu. Najnovije procjene su da više nije kategorije pet, nego oscilira između tri i četiri. Općenito karakteristike tih uragana su vrlo visoke brzine na širokom području i količine oborina koje i nekoliko dana nakon prolaska čine rizik', rekao je Güttler koji je odgovorio i na pitanje jesu li danas uragani snažniji i žešći.

'Za nastanak uragana, koji se svake godine pojavljuju u svim velikim oceanima, najvažniji sastojak je temperatura mora. Za razliku od superćelija uragani traju puno dulje i puno su većih dimenzija. U slučaju uragana Melissa, mi bilježimo vrlo visoke temperature na području Pacifika. Svaki put kad je temperatura mora preko 26 stupnjeva to je potencijalni sastojak da zaista postoji jedan od uvjeta za nastanak uragana.

Događa se efekt da se smanjuje broj uragana u Atlantskom oceanu osim u najvećim kategorijama četiri i pet u kojima raste. To je jedan fenomen koji možda podsjeća i na naš dio Europe vezan za tuču gdje recimo područje sjeverne Italije pa i Hrvatske pokazuje smanjenje broja dana s tučom, ali kad ona nastane, to je puno većih dimenzija', kaže Güttler.

Otkrio je i dolazi li kod nas do ekstrema koji postaju sve snažniji.

'Ono što je još 90-ih uočeno su prvenstveno ekstremi vezani za toplinsko opterećenje. Ova godina je bila malo mirnija u tom smislu, ali generalno trendovi su najizraženiji kod sve duljih toplinskih valova. Drugo područje ekstrema su oborinski događaji, suše i poplave. Oni su u umjerenoj fazi porasta. Treća skupina je vezana za oluje. Oluje se događaju i kod nas, ali zasad trendovi ovdje nisu očiti, ali ono što se polako pojavljuje kao signal su pojava tuče', rekao je Güttler.

Komentirao je i neka prognostička mjerenja koja ukazuju na veće količine snijega u ovom dijelu Europe ove zime.

'Općenite sezonske prognoze za područje Europe nisu pouzdane zbog načina nastanka ciklone i anticiklone. Kada govorimo o oborinama nije moguće još reći hoće li zima biti snježnija ili manje snažnija', zaključio je Güttler.

Vaša reakcija na temu