Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: press Zašto sve više poslodavaca završava na crnoj listi HZMO-a?

Zašto sve više poslodavaca završava na crnoj listi HZMO-a?

Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić komentiraju kako su pod povećalom

Kašnjenje u prijavi ili odjavi radnika na HZMO-u više nije bezazlen propust. Poslodavci koji ne poštuju rokove riskiraju novčane kazne, ali i upis na crnu listu, što može ozbiljno narušiti njihov ugled. U praksi najviše rizika snose računovodstveni servisi koji ove postupke obavljaju za svoje klijente jer i najmanja pogreška može imati ozbiljne posljedice. 

Istaknuli su to zagrebački odvjetnici Dora Ljevar i Danijel PribanićEvo što su još rekli...

Ostali razlozi za stavljanje na crnu listu

Osim prijave i odjave s HZMO-a, poslodavac može završiti na crnoj listi i ako s radnikom nije sklopio ugovor o radu - što predstavlja rad na crno. Poslodavci se također upisuju na crnu listu ako koriste rad stranaca bez važeće radne dozvole, ne isplaćuju minimalnu plaću ili ne uručuju obračun plaće radnicima.

Poslodavci koji se nalaze na crnoj listi ne mogu koristiti rad stranaca putem agencija za privremeno zapošljavanje.

Učestali prekršaji u praksi

U praksi se pokazalo da su česti prekršaji u kojima stranci rade poslove za koje im nije izdana radna dozvola. Kod deficitarnih zanimanja - kao što je slastičar - prekršaji su zabilježeni kada bi inspektori zatekli radnika da radi kao konobar ili pomoćni radnik u kuhinji. I takav prekršaj dovodi do stavljanja poslodavca na crnu listu.

Trenutno se na crnoj listi nalazi 439 poslodavaca iz cijele Hrvatske, broj se povećava gotovo svakih deset dana. Na popisu su javna i privatna poduzeća, ugostitelji, domovi za starije, teretane, udruge, domovi zdravlja, građevinske tvrtke i drugi poslodavci koji su kažnjeni u prekršajnom postupku, čak i kada su kazne simbolične.

Na crnu listu dospijevaju i poslodavci protiv kojih je prekršajni postupak još u tijeku, a ako kasnije u sudskom postupku dokažu da nije bilo prekršaja, bit će uklonjeni s liste.

Ako ste nedavno počinili prekršaj u području neprijavljenog rada, vrlo je vjerojatno da ćete se naći na crnoj listi. Upis se provodi automatizmom, čim inspektor dostavi podatke Ministarstvu rada - bez izdavanja rješenja i bez mogućnosti žalbe.

Posljedice upisa na crnu listu

Stavljanje na crnu listu dovodi do odbijanja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola novim radnicima strancima, a ovisno o tumačenju policijskih uprava, može značiti i nemogućnost produljenja postojećih radnih dozvola kao i ukidanje važećih dozvola za sve strane radnike. Nije bitno koliko je težak prekršaj, bitno je samo da je utvrđeno njegovo postojanje.

Crna lista javno je dostupna, što može utjecati na ugled poslodavca, odnose s poslovnim partnerima, mogućnost financiranja i privlačnost kod novih radnika.

Usklađenost i preporuke za poslodavce

Svaki poslodavac treba provjeriti usklađenost sa svim propisima čije kršenje može dovesti do stavljanja na crnu listu. Popis relevantnih prekršaja možete pročitati klikom ovdje.

Poslodavci koji zapošljavaju strance - i posebno računovodstveni servisi - trebaju provjeriti svoje organizacijske, tehničke i kadrovske kapacitete kako bi osigurali da se propisi o prijavi i odjavi radnika poštuju bez izuzetka. Odredbe o odgovornosti za štetu zbog zakašnjelih prijava ili odjava trebaju biti sastavni dio ugovora o pružanju usluga i općih uvjeta poslovanja.

Posebna pažnja kod zapošljavanja stranaca

Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike moraju biti sigurni koje poslove svaki stranac obavlja. Treba jasno utvrditi ne 'uskače li' stranac kolegama na poslovima za koje nema dozvolu - što je zabranjeno.

Građevinske tvrtke trebaju osigurati nadzor nad svakom osobom na gradilištu, neovisno o tome zapošljavaju li te osobe ili su angažirane putem kooperanata. Ako poslodavac koristi rad stranca koji nije uredno zaposlen i nema radnu dozvolu, automatski završava na crnoj listi - bez obzira na to radi li taj stranac formalno za drugog kooperanta.

Ovo pravilo vrijedi i za druge poslodavce koji koriste kooperante, podizvođače ili osobe angažirane temeljem ugovora o poslovnoj suradnji.

Trajanje upisa na crnu listu

Do eventualne promjene propisa poslodavac koji je upisan na crnu listu ostat će na njoj šest godina. Za sad ne postoji redovno pravno sredstvo protiv tog upisa.

Vaša reakcija na temu