Ovogodišnje Vinkovačke jeseni pod sloganom 'Vlak slavonske ravnice'

Prva sjednica Organizacijskog odbora 61. Vinkovačkih jeseni započela jeminutom šutnje kojom su organizatori odali počast i zahvalu preminulom Boži Galiću, dugogodišnjem vukovarsko-srijemskom županu, koji je dao veliki doprinos i organizaciji manifestacije.

'Božo je dao velik doprinos ne samo Vukovarsko-srijemskoj županiji nego imanifestaciji Vinkovačke jeseni. Upravo na tragu tog zajedništva te očuvanja tradicijske kulture i bogate baštine započinjemo pripreme za 61. Vinkovačke jeseni', rekao je gradonačelnik Josip Romić.

Župan Ivan Bosančić istaknuo je kako je Božo Galić bio veliki zaljubljenik utradicijsku kulturu. 'Želio bih izraziti veliku zahvalnost našem Boži za sve što je učinio. Iako je imao veliko hercegovačko srce, imao je i snažnu slavonsku dušu, volio je našu tradiciju, pjesmu i cijeli slavonski kraj. Svojim sudjelovanjem na Vinkovačkim jesenima dao nam je najbolji primjer kako se voli i čuva tradicijska kultura', poručio je župan Bosančić.

Najveća manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj biti održana od 11. do 20. rujna pod sloganom 'Vlak slavonske ravnice'.

'Ovogodišnjatema govori o nekadašnjim vremenima, povezujući prošlost i sadašnjost kroz životne priče ljudi koji su doselili i zavoljeli Slavoniju kao svoju rodnu grudu. Progovara i o zajedništvu, osobito u trenucima kada je ono bilo najpotrebnije. Ovo je manifestacija koja nas okuplja i kroz koju čuvamo slavonski identitet, gdje god bili', istaknuo je gradonačelnik Romić.

Župan Ivan Bosančić uputio je čestitke organizacijskom odboru te istaknuo kako će Županija kao institucija i dalje nastaviti pružati podršku Vinkovačkim jesenima.

'Ovo je već 61 godina tradicije ukoju su utkani slavonska ljubav i duša, a upravo je to razlog zbog kojeg su Vinkovačke jeseni izrasle u najveću manifestaciju u Hrvata. Posebno mi je drago istaknuti kako iz godine u godinu kontinuirano rastu i napreduju. Siguran sam da će ovogodišnjei zdanje biti najbolje do sada!', poručio je župan.

ZAKUD je i ove godine odgovoran za tradicijski dio Jeseni, uključujući temeljne folklorne priredbe.

'Moramo se prisjetiti i svih priznanjakoja smo tijekom prošle godine dobili od struke, povodom 60 godina trajanja ove kulturno-turističke manifestacije. Među njima se ističe šampionska titula Zlatni veliki suncokret, dodijeljena zanajbolji turistički događaj na otvorenom. Uvršteni smo i među tri najbolja događanja u kategoriji Turistički događaj godine na Danima hrvatskog turizma. Također smo dobitnici posebnog priznanja Marco Polo za očuvanje identiteta i baštine hrvatskog naroda unjezinu izvornom obliku, kao i prve nagrade za najbolju najavu manifestacije u kategoriji etnografski film za tematski naslovljenuradak 'Jesen rumeni’ jabuka'. Nastavljajući se na ovogodišnjutemu Vinkovačkih jeseni, svi će putovi voditi u Vinkovce, središte hrvatske tradicijske kulture, gdje ćemo se okupiti oko vrijednosti koje smo naslijedili od naših prethodnika', kazala je predsjednica ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije Martina Kelava.

Priredba svečanog otvorenja jedan je od važnijih dijelova Vinkovačkih jeseni jer nam prikazuje temu manifestacije. Temu ovogodišnjeg otvorenja 'Vlak slavonske ravnice' predstavio je Marko Sabljaković.

Prema njegovim riječima, mnogi su se, odlazeći iz krajeva Like, Korduna, Dalmacije, Dalmatinske zagore i drugih područja, nastanili na slavonskoj grudi. Slavonska ravnica postala im je vječnim počivalištem, a njihovim potomcima i danas je mjesto obitavanja te se generacijama unazad prenosi zahvalnost plodnoj zemlji crnici i slavonskom narodu.

'Nekada je vlak bio jedino prijevozno sredstvo kojim se putovalo kopnom na udaljene relacije, pa su već početkom 20. stoljeća Vinkovci postali značajno željezničko čvorište, a u narednim desetljećima i jedno od najvećih europskih čvorišta. To je omogućilo naseljavanje stanovnika iz drugih krajeva, pa se koncem Prvogs vjetskog rata spominje jedna od najvećih humanitarnih akcija upovijesti. Između 17 i 18 tisuća hercegovačke djece njihovspasitelj, njihov Mojsije, kako ga nazivamo, fra Didak Buntić, spašava od gladi te ih vlakom, u organiziranoj akciji, šalje u Slavoniju, gdje su im udomiteljske obitelji i usvojitelji omogućiliživot i rad, u kućama i na poljima, a žito koje su tijekom žetve ubirali postajalo je njihov kruh svagdašnji. Mnogi se nikada nisuvratili biološkim roditeljima jer ne bi preživjeli, a njihovipotomci danas su ponosni Slavonci i Srijemci', pojasnio je Sabljaković.

Dodao je kako će početna scena ovogodišnje predstave na svečanom otvorenju Vinkovačkih jeseni, kroz simboliku tračnica i pojavu djece, biti snažan uvod u dramaturšku okosnicu priče u kojoj će zaživjeti brojni likovi, kao i životne priče nekih od doseljenika u Slavoniju.

Predstavljenje i plakat Jeseni. U središtuje lik žene u seljačkoj odjeći koja se poput siluete pojavljuje naslavonskoj zemlji držeći u rukama snop žita. Silueta žene simbolizira lik seljanke, nije nužno Šokica, koja na istoj toj zemlji svojim rukama ubire plodove Slavonije.

'Plakat se može opisati i stihovima Vinkovčanina Dionizija Švagelja: tu negdje je srce hljeba, himna ravnice i neba!', dodaje.

Odlazak iz rodnog kraja, početak novog života, mnoštvo duhovitosti, a potom i prihvaćanje doseljenika samo su dio onoga što će zaživjeti kroz sadržaj teme na ovogodišnjoj pozornici tradicionalne manifestacije, zahvaljujući kojoj su Vinkovci unazad šest desetljeća mjesto susreta, mjesto okupljanja različitih običaja, pjesme i kola svih hrvatskih krajeva te Hrvata izvan domovine.