Hrebak: Građani moraju preuzeti dio tereta na sebe, poskupljenje režija usporit će inflaciju

'Bilo je i vrijeme da se gospodarske mjere relaksiraju, građani sada moraju preuzeti dio tereta na sebe. To neće ubrzati rast inflacije, a važno je da pomognemo onima koji su najugroženiji', poručio je saborski zastupnik iz redova HSLS-a Dario Hrebak u Intervjuu tjedna Media servisa. Osim toga, dotaknuli su se i kvalitete života u Bjelovaru: 'Želimo mladim ljudima pružiti miran život, dobar posao i stabilnu plaću'. Razgovor je vodio Sven Tubak.

Od 1. listopada na snagu stupaju nove, skuplje cijene energenata. Građanima će režije biti skuplje za 100 do 150 eura godišnje, ali Vlada i dalje pomaže paketom pomoći 'teškim' 175 milijuna eura. Koalicijski partner vladajućih, predsjednik HSLS-a Dario Hrebak u Intervjuu tjedna Media servisa ističe da režije neće poskupjeti već će doći na realnu, tržišnu cijenu.

'Vlada pomaže tada kada ne ide dobro i kad treba sačuvati radna mjesta. Mi sad imamo najveću zaposlenost ikada i logično je da Vlada polako to relaksira u smislu da građani moraju preuzeti jedan dio tereta na sebe. Mislim da je napravljen jedan pošten paket mjera jer Vlada sad mora to rasteretiti kako bi opet u budućnosti kada dođu neki crni dani opet mogla pomoći. Ne možete cijelo vrijeme potpomagati stanovništvo i gospodarstvo.'

'Dosad smo davali više onima koji imaju više, a sada će se davati puno više onima koji imaju manje', dodaje Hrebak ističući da nije dobro kada se Vlada previše petlja u tržište. I dalje ostaju vaučeri za 117 tisuća najugroženijih građana, a ministar Marin Piletić najavio je uvođenje tzv. trinaeste mirovine. Govori se da bi njen izračun mogao ići prema sljedećoj formuli - između 8 do 15 eura po godini radnog staža, a prva isplata trebala bi biti u prosincu:

'Što god dođe bit će dobra pomoć. Mi ćemo tek vidjeti kako će se i na koji način to razraditi, ali dosad, barem ovo što smo mi dio vladajuće većine već nekoliko godina, dosad se vidi jedan siguran veliki pomak. Naravno da to još uvijek nije na razini prosjeka Europske unije, ali sigurno je daleko više od zemalja koje nisu dijelovi Europske unije, a u okruženju su Hrvatske.'

Hrebak se ne pribojava da bi porast cijena režija mogao dodatno ubrzati rast inflacije.

'Meni nekako ispada ovako - kada građani osjete da im Vlada u nekim trenucima blagostanja sufinancira režijske troškove taj novac mora negdje završiti. Što onda ljudi rade? Ljudi odlaze u trgovine i kupuju u trgovinama. Što je veća potražnja u trgovinama to je naravno odmah automatski se regulira i s cijenom i cijena skače. Ja čak mislim da će ovo jednim malim dijelom čak i stabilizirati da inflacija ne ide dalje jer ljudi će ipak morati malo povući ručnu.'

Dotaknuli su se i važnog vanjskopolitičkog pitanja - priznavanja Palestine. Predsjednik Zoran Milanović ponovno je poručio da je Hrvatska već trebala to učiniti i da o tome treba odlučiti Hrvatski sabor. Hrebaka su upitali kako bi on glasao:

'Teško je to pitanje zbog toga što smo mi stalno opterećeni onim teškim i ružnim slikama, a tiču se patnji palestinskog naroda u Gazi. Kada bi mi netko sad stavio na stol da priznanjem Palestine će tamo doći i demokratska izabrana vlast - odmah bi to potpisali. Treba vidjeti konkretan prijedlog jer nije to samo crno ili bijelo, da ili ne. Mi možemo glasati 'da', pritom si narušavamo odnose s Izraelom. S druge strane, mi na taj način nikako ne pomažemo palestinskom narodu, može biti samo i gore.'

Na lokalnom nivou Bjelovaru ide sjajno. Trenutačno je otvoreno 35 gradilišta, a jedino što ih usporava jest izgradnja brze ceste prema Bjelovaru, točnije preostalih 11 kilometara.

'Bjelovarčani sanjaju tu cestu još od 2000. godine. Pristali smo čak da nema četiri kolnička traka nego da ima dva. Naravno da strpljenje polako curi i jednostavno brza cesta ide, ali ide kilavo. Dinamika je spora, stalno neki problemi, stalno neke izlike, a novaca ima. Očekujemo od ministarstva i od Hrvatskih cesta i izvođača da se uozbilje i da završi u roku, a već je sad rok prekoračen za nekih šest mjeseci. Očito će to biti još nekoliko mjeseci.'

Ona će biti važna poveznica s Poslovnom zonom Veliko Korenovo - ondje se očekuje otvorenje nekoliko tisuća radnih mjesta u zoni koja ima 150 hektara. Radovi kreću uskoro i bit će gotovi do 2027. godine što bi cijeli taj dio Hrvatske diglo na višu razinu.

'To vam je zona koja je udaljena od Zagreba brzom cestom nekih 35 minuta. Dakle, savršena lokacija. U toj zoni smo pronašli izvor tople vode, 83 stupnja i sad kroz projekt uređenja same zone ćemo omogućiti svakom poduzetniku koji dođe u Bjelovar da njegova hala bude grijana i to ne s ruskim plinom nego sa stabilnom cijenom, stabilnom energijom iz podnožja Bilogore. Tu će biti i jedne od najvećih toplica u Hrvatskoj, bjelovarski Wellovar odnosno bjelovarske toplice. Isto tako 150 hektara, malo dalje će biti zone gdje planiramo napraviti i zaposliti nekoliko tisuća ljudi u budućnosti.'

Bjelovar je među gradovima s najnižom stopom poreza na dohodak, uređena su i komunalna pitanja.

'Ja mislim da je Bjelovar danas jedan sasvim drugačiji grad nego što je bio prije 15 godina. Mi u ovom trenutku provodimo projekte od oko 300 milijuna eura. To vam je otprilike četiri petine vrijednosti za koje je napravljen Pelješki most. Dakle, ta vrijednost Pelješkog mosta se danas provodi kroz 35 gradilišta na području grada Bjelovara.'

Jedno od njih je i Wellovar - odnosno bjelovarske toplice.

'Mi ćemo s toplicama koje imaju zatvoreni olimpijski bazen za međunarodna natjecajne, to vam je tek treći bazen u Hrvatskoj, standard, wellness saune - jedan standard koji nema 95 % drugih gradova i to je nama cilj. Mi recimo u gospodarenju otpadom imamo takav sustav koji nema više od pola hrvatskih gradova. U pitanju opskrbe s vodom pokriveno 100 % - takav standard nema možda 70-80 % hrvatskih gradova.'

'Želimo mladim ljudima pružiti miran život, dobar posao i stabilnu plaću', dodaje Hrebak koji kaže da se stan u Bjelovaru može kupiti upola jeftinije nego u Zagrebu. Problem im, kao i u ostatku Hrvatske, predstavljaju i prazne nekretnine stoga se nadaju da će porezom na nekretnine aktivirati određeni broj stambenih jedinica. Izgrađen je vrtić u Gudovcu, još kapaciteta uskoro će biti na raspolaganju u centru grada, a još dva vrtića bit će gotova sljedeće godine.

'I opet ćemo imati redove čekanja tako da ćemo i s privatnicima isto pokušati uspostaviti određeni dijalog da se proba napraviti još dodatni kapaciteti u privatnom smislu. Uvijek je Bjelovar imao vrtić na sistemu da pola vrtića drže privatne osobe, a pola vrtića grad tako da ćemo ići sad u tom smjeru. Sad je nešto malo grad prevagnuo, ali s druge strane ići ćemo još dodatno jer želim da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Vrtić vam je danas, iz perspektive gradonačelnika, jedan od najvažnijih gospodarskih pokretača.'