Fuchs: Vršnjačko nasilje danas ima brutalnije oblike

Gost HRT-ove emisije 'A sada Vlada' bio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Eskalacija vršnjačkog nasilja u Zagrebu ponovno je zabrinula javnost nakon što su učenici jedne zagrebačke osnovne škole u školskom WC-u pretukli drugog dječaka.

- Međuvršnjačko nasilje tema je kojom se bavimo već duže vrijeme. Sigurno da i sve današnje teme, poput upotrebe mobitela, imaju određeni utjecaj na ponašanje mladih, ali to nije tema koja se može vezati isključivo uz škole - istaknuo je ministar.

Dodao je kako vršnjačko nasilje ima korijene u širem društvenom kontekstu - u obiteljskom odgoju, ponašanju, ali i u trendovima koji se šire putem društvenih mreža. 

- Nažalost, pojavljuju se utjecaji raznih sadržaja na TikToku i drugim platformama. Naravno da svi skupa pokušavamo učiniti sve da nasilja bude što manje - rekao je.

Fuchs je podsjetio da postoje brojni programi sprječavanja vršnjačkog nasilja i neprimjerenog ponašanja u školama te da je sustav dodatno ojačan zapošljavanjem psihologa i drugih stručnih suradnika.

- Programi su namijenjeni ne samo učenicima nego i onima koji na njih utječu - ravnateljima, učiteljima i nastavnicima. Svi zajedno moramo djelovati unutar šire društvene zajednice kako bi takvih pojava bilo što manje - poručio je.

Govoreći o konkretnom slučaju u zagrebačkoj školi, ministar je naglasio da je škola reagirala prema svim protokolima.

- Došlo je do sukoba između učenika, čini se zbog ljubomore. Škola je odmah reagirala po protokolima - obavijestila Ministarstvo, a naša služba za krizne situacije odmah je stupila u kontakt sa školom. Psiholog škole razgovarao je i s djetetom žrtvom, ali i s učenicima koji su sudjelovali u incidentu - rekao je Fuchs.

Istaknuo je da škola ima videonadzor te da se okolnosti događaja još utvrđuju.

- Očekujem da ćemo danas imati spoznaju o tome što se točno dogodilo u školskom WC-u. No, bez obzira na to u kojem je obliku nasilje počinjeno, svaki oblik nasilja treba jasno osuditi i raditi sve kako bi se spriječile takve situacije - naglasio je.

Fuchs je rekao kako vršnjačko nasilje nije nova pojava.

- Vršnjačkog nasilja bilo je uvijek, ali ogroman broj sukoba među učenicima nije bio u žiži javnosti, i nisu te teme domah izlazile u medije, pa se stječe dojam da ga ima više. Ipak, treba reći da se u nekim slučajevima pojavljuju brutalniji oblici nasilja, što pretpostavljam da je dobrim dijelom posljedica onoga što djeca vide na društvenim mrežama - rekao je.

Dodao je i činjenicu da je Hrvatska, prema istraživanjima OECD-a i UNICEF-a, među 10 zemalja u kojima je dobrobit djece na visokoj razini.

Tema zabrane korištenja mobitela u osnovnim školama izazvala je posljednjih tjedana brojne rasprave.

- Upotreba mobitela već je odavno regulirana pravilnikom o pedagoškim mjerama u kojem je navedeno da je korištenje mobitela tijekom nastave zabranjeno. To je svrstano u lakše povrede ponašanja za koje se mogu izreći određene pedagoške mjere, objasnio je ministar.

Dodao je da pravilnik dosad nije eksplicitno zabranjivao korištenje mobitela tijekom odmora, ali su škole to mogle regulirati svojim internim pravilima ili odlukama osnivača, poput županija ili gradova.

Govoreći o razmjerima korištenja mobitela među djecom, ministar je istaknuo da se u školama mobiteli mogu otprilike koristiti oko 30 do 35 minuta dnevno, no problem nastaje izvan škole.

- Kada se uzme u obzir da su kod kuće na mobitelima i do šest, a prema nekim istraživanjima i osam sati dnevno, jasno je da društvene mreže imaju velik utjecaj na njihovo mentalno zdravlje - upozorio je.

Najavio je da će izmjene pravilnika uskoro biti upućene u javno savjetovanje.

- Kroz tjedan ili dva izmjena pravilnika će biti u javnom savjetovanju. U njemu će se jasno definirati zabrana korištenja informacijskih i komunikacijskih sredstava - mobitela, tableta, pametnih satova u svim školama, i to za cijelo vrijeme boravka učenika u školi, ne samo tijekom nastave - rekao je Fuchs.

Dodao je da će se sankcije primjenjivati kao i u drugim slučajevima nepoštovanja pravila ponašanja.

- Kazne su iste kao i u drugim situacijama, od blažih mjera do ukora, a najteža mjera u osnovnoj školi može biti premještaj učenika u drugu školu - pojasnio je.

Na pitanje što djeci ponuditi ako im se oduzmu mobiteli, ministar je naglasio važnost kvalitetnog ispunjavanja vremena.

- Djeci treba ponuditi druge oblike aktivnosti: bavljenje sportom, kulturne i druge izvannastavne sadržaje, čitanje, druženje i razgovor s vršnjacima. Upravo smo to koncipirali u modelu cjelodnevne škole, gdje je nakon nastave predviđena čitava lepeza različitih aktivnosti koje djeca mogu birati, istaknuo je Fuchs, dodajući da takav pristup potiče razvoj novih znanja i vještina, od informatike do robotike.

Dodao je i kako se ništa neće postići bez interakcije roditelja koji imaju ključnu ulogu, posebice ograničavanjem vremena provedenog na mobitelu kod kuće.

Na pitanje je li potpuna zabrana korištenja mobitela do određene dobne granice dobro rješenje, odgovorio je kako imaju pripremljen 'draft zakona koji bi se odnosio na takav jedan pristup'.

- Međutim, to zahtijeva širu društvenu raspravu i ako se odlučimo na takvo što, da - onda bi se mogla povući paralela, da u okviru brige o mentalnom zdravlju se upravo i taj dio regulira po principu zabrane konzumacije alkohola ili zabrane pušenja. Ako se svi zajedno dogovorimo kroz određene rasprave - da, to bi bio put u kojem bi se onda moglo kompletno zabraniti korištenje mobitela, ali to se ne odnosi samo na školu nego i na izvanškolsko vrijeme, dakle u obitelji. Primjerice, zabrana prodaja mobitela mlađima od recimo 11 ili 14 godina, do toga da roditelji ne dopuštaju djeci da ih koriste u javnim prostorima itd. - objašnjava, dodajući da će kod kuće, 'u toplom domu', to malo teže ići.