Ima neka tajna veza između Šolte i dobričića, autohtone sorte vina koja raste u otočkim, suncem okupanim vinogradima. Duga ih povijest veže, sočni trsovi grožđa posredno su prehranili otok i omogućili mu da raste i razvija se, a danas su neraskidivo povezani u jednu prekrasnu priču o očuvanju i revitalizaciji baštine.
Lokalni vinar i maslinar godinama je skupljao priče, zapise i vlastita iskustva
A cijelu tu priču o ovom dalmatinskom otoku i njegovoj autohtonoj sorti u knjigu je pretočio lokalni vinar i maslinar Vicko Kaštelanac iz Gornjeg Sela. Prikupljao je iskustva starijih mještana, vinara, istraživao stare i novije zapise te objedinio vlastito iskustvo dugogodišnjeg uzgoja i popularizacije dobričića. 'Dobričić – Priča o otoku i jednoj vinskoj sorti' jedinstvena je knjiga koju mora imati svaki zaljubljenik u vina, vinsku povijest i autentični dalmatinski duh.
Vicko Kaštelanac knjigu je, s prekidima, stvarao nekoliko godina, malo pomalo, skupljajući priče, pročavajući stare dokumente i zapisujući vlastita iskustva. Upravo su iz njegova vinograda, naime, uzeti uzorci vinove loze koji su potvrdili da je dobričić jedan od “roditelja” plavca malog, a drugi je 'roditelj' kaštelanski crljenak, odnosno svjetski poznati zinfandel.
Nekad se na Šolti samo dobričić zvao imenom, a sve ostale sorte bile su 'furešte'
'Promocija dobričića puno znači za cijeli otok. I sam sam svjedočio tome kako se ljudi oduševe kad saznaju da na tako malom otoku postoji autohtona sorta. Ideja je bila da u knjizi prenesem sve što sam slušao od starijih, o životu na otoku nekad, a što se uvelike vrtilo upravo oko vina', rekao je Vicko Kaštelanac.
Knjiga čitatelja vodi daleko u prošlost, u vremena kad je vino bilo jedno od rijetkih dobara za koje se mogao dobiti novac, a zahvaljujući kojem su se na Šolti gradile kuće, škole, vodovodne akumulacije…
Dotiče se Kaštelanac i novijeg doba, razdoblja revitalizacije i nove slave dobričića, te kroz svoje retke pokušava dokazati 'šoltanstvo' dobričića. Nekad je na otoku, kaže, bilo više vrsta loze: samo dobričić se zvao imenom, a sve ostale sorte bile su 'furešte'.
'Crni kraljević Šolte' napokon ima knjigu kakvu zaslužuje
Priči o dobričiću autor daje svoj osobni pečat, a donosi prošlost, sadašnjost i postavlja temelje za budućnost koristeći se i znanstvenim izvorima, dajući jasnu sliku i odajući poštovanje sorti, vinu i šoltanskom težaku. U uvodniku koji je napisala Meri Šilović doznajemo više o 'crnom kraljeviću Šolte', a u pogovoru dr. sc. Goran Zdunić donosi znanstveni, znalački, ali i iskustveni pogled na revitalizaciju ove stare sorte. Vrijedan dodatak knjizi je i zapis Ante Buktenice Pecula o najstarijem nasadu dobričića na Šolti, te divne sorte koja je trudom predaka sačuvana stoljećima i ostavljena na uživanje nama i novim generacijama. Knjiga je izašla u izdanju Kulturno-informativnog centra otoka Šolte, u kojem je u srijedu održano i svečano predstvljanje, te u kojem će se knjiga moći i kupiti.
Uz autora i suradnike, knjigu su predstavili i izvršna urednica Marina Garbin, u ime izdavača, te Željka Alajbeg iz GKMM Knjižnice Grohote.