Posađena je prva hrvatska Crošnjica: Šumica od 40 različitih biljnih vrsti

Fotogalerija (9)

Savez izviđača Hrvatske i kreativna agencija Hearth, inicijatori najnovijeg hrvatskog eko projekta Crošnjica, u četvrtak, su u općini Kamanje, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, uz pomoć 120 volontera posadili prvu hrvatsku Crošnjicu – medonosnu šumicu.
Crošnjica je šumica posađena na maloj površini (oko 200m2) koju čine više skupina autohtonog bilja - stabla, grmovi i prizemno rašće.
Nastala je prema japanskoj Miyawaki metodi u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno. Ovakva metoda podrazumijeva i obaveznu obradu tla i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz organskog gnojiva, oranje, frezanje).
Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja, a visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije.

Crošnjica u Kamanju ciljano je medonosna kako bi pomogla pčelama koje su ključne za zdravlje mnogih ekosustava, ali u budućnosti sadnje Crošnjica širom Hrvatske bit će prilagođene lokalnim potrebama – od urbanih i medonosnih šumica do šumica hrane.
Na sadnji prve hrvatske Crošnjicu, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije Hearth, sudjelovali su učenici i nastavnici Područne osnovne škole Kamanje, djeca i odgojitelji iz dječjeg vrtića Kamanje, volonteri glavnog pokrovitelja projekta Generali osiguranje i drugi građani.

Upravo je Međunarodni dan biološke raznolikosti odabran za sadnju prve ovakve Crošnjice u Hrvatskoj jer se kamanjska Crošnjica sastoji od 250 raznih sadnica stabala, grmlja i prizemnog rašća, a čini ju čak 40 različitih biljnih vrsti.

Vrijedne ruke kamanjskih mališana, ali i odraslih volontera, marljivo su tako sadile 5 različitih vrsti hrastova, divlje jabuke, kruške i trešnje, kestene, vrbe, javore, a našlo se tu i lipe, jarebike, mukinje i još brojnih drugih domaćih vrsti.

'Svi uključeni imali su svaki svoj zadatak. Dok su odrasli sadili sadnice većih stabala, oni manji su sadili grmiće i niske trajnice. Prema planu sadnje, koji su napravili partneri projekta šumarske i agronomske struke,  svaka vrsta pomno je odabrana i sađena u odnosu na ostale vrste te u odnosu na poziciju Sunca. Nakon završene sadnje, volonteri su na cjelokupnu površinu nanijeli malč od piljevine i kore bukve kako bi zaštitili novoposađene biljke od korova i sušenja. Na kraju je unutar Crošnjice napravljena pošljunčana stazica uz koju su postavljeni drveni panjevi koji će služiti djeci i mladima kao svojevrsna učionica u prirodi, a svaka biljna vrsta posebno je označena tablicom s natpisom vrste na hrvatskom i latinskom', izjavio je Dan Špicer, glavni koordinator projekta Crošnjica.

Volonterima i svim sudionicima sadnje pomogli su i osobno ih došli podržati Damir Mateljan, načelnik općine Kamanje, velečasni Matija Slišković, župnik Župe Kamanje, koja je vlasnik zemljišta koje su ustupili za realizaciju projekta Medena Crošnjica Kamanje te Sven Kallen, osnivač nizozemske fondacije Life Terra, najveće europske inicijative za sadnju stabala.

'Fondacija Life Terra sudjeluje u sadnji stabala u više od 30 zemalja, a zadnjih nekoliko godina intenzivno u Europi sadimo upravo ovakve Miyawaki urbane šumice. Moram priznati da, usprkos vlastitom dugogodišnjem iskustvu, do sada nisam vidio ovako dobro planiranu, organiziranu i provedenu sadnju Miyawaki šume. Na tome vam iskreno čestitam, a nama ste sada zadali i brigu jer ste uvelike povisili letvicu provedbe ovakvih projekata', tom prigodom izjavio je Sven Kallen iz Life Terrae.

Organizatori projekta, Savez izviđača Hrvatske i kreativna agencija Hearth, prva hrvatska i regionalna agencija za društveno odgovorne projekte, zajedno su već osmislili i provode neke od najuspješnijih društveno korisnih projekata (Boranka,CO2MPENSATING BY Planting i Šumoborci). Projekt Crošnjica, koji je osmišljen u suradnji sa stručnjacima šumarske i agronomske struke koji su aktivno uključeni u sve dijelove provedbe projekta, u narednom razdoblju projekt planiraju proširiti širom Hrvatske te ovim putem pozivaju zainteresirane jedinice lokalne samouprave, obrazovne institucije i kompanije da im se jave za uključivanje u projekt Crošnjica.