Dani OIE 2025 završeni naglaskom na praksi i prirodi

Fotogalerija (7)

Upravo lokalna razina – prostorno planiranje, dozvole, prihvaćenost u zajednici – sve više postaje presudna karika u ostvarivanju ciljeva zelene tranzicije. Posljednji dan konferencije pokazao je ono najvažnije: da se energetska budućnost ne gradi samo u institucijama, nego prvenstveno u zajednicama koje je stvaraju.

Prvi panel trećeg dana Dana OIE 2025, koji je ujedno i šesti panel konferencije, otvorio je pitanja opstojnosti i perspektiva kogeneracijskih postrojenja u Hrvatskoj, s naglaskom na one temeljene na biomasi i bioplinu. Iako se često nalaze u sjeni solarnih i vjetroelektrana, upravo su ova postrojenja ključna za stabilnost elektroenergetskog sustava i lokalni kružni pristup u korištenju sirovina, zaključili su stručnjaci u razgovoru kojim je moderirao Marko Lasić, direktor Crossvolta.

Marijan Cenger, direktor BIOEL-a, na samom je početku pojasnio da u Hrvatskoj danas postoji 40-ak aktivnih kogeneracijskih postrojenja ukupne instalirane snage oko 50 MW, no ne rade sva.

- Nekoliko ih ne radi, točnije, iako je više od polovice njih bilo je ugašeno u jednom trenutku. Razlog? Cijene sirovina su nam 2022. godine, nakon početka rata u Ukrajini, poskupjele i više od 100%. A reakcije institucija, nažalost, nije bilo na vrijeme - kazao je Cenger pa podsjetio da su se ta postrojenja razvijala kao dio ozbiljnog ulaganja u zelenu tranziciju, s oko 5 milijardi kuna uloženih sredstava. Nakon turbulentnog razdoblja, situacija se, prema njegovim riječima, stabilizirala. Postrojenja danas posluju tržišno opravdano i pozitivno, a integracija s drugim sektorima, poput poljoprivrede, pokazala se presudnom za preživljavanje tijekom krize.

Viktor Horvatinović, direktor Pearl Infrastructurea, osvrnuo se na situaciju s biomasom.

- Posljednje dvije godine došlo je do iznenadnog obilja sirovine zahvaljujući olujama u Slavoniji i velikim količinama oborenog drva. No, to nas je, bojim se, i malo uljuljalo. Ovo stanje neće potrajati dulje od možda još dvije godine i moramo ozbiljno razmišljati o alternativama - upozorio je Horvatinović koji je istaknuo i da trenutačno u Hrvatskoj postoji 47 postrojenja na biomasu, ukupne snage oko 100 MW, od kojih većina ima ugovore s HROTE-om. Ključna zadaća, kaže, sada je osigurati kvalitetan i racionalan konzum proizvedene toplinske energije jer bez toga se održivost postrojenja gubi.

Da sektor bioplina i biomase nije bio zanemaren, već je jednostavno dolazio u drugi plan u kriznim vremenima, pojasnila je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Podsjetila je ona da je cijela administracija prvo morala reagirati na izvanredne okolnosti koje su pogađale primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Najavila je i skoro donošenje novog Pravilnika o gnojidbenim proizvodima koji će omogućiti širu upotrebu komercijalnih sirovina, a jedan od ključnih iskoraka u toj regulativi odnosi se na status digestata i supstrata.

- Pravilnik uvodi jasne kategorije za digestat i nusprodukte. Ne smije se više automatski sve što nije gnojivo smatrati otpadom. To su resursi koji mogu imati vrijednost u poljoprivredi, ali i izvan nje - rekla je Zokić pa dodala da je nacrt pravilnika već prošao javno savjetovanje, tijekom kojeg je zaprimljeno više od 2000 komentara, a dokument je poslan na pregled Europskoj komisiji.

Sam je pravilnik definitivno iskorak, smatra i Dinko Đurđević, direktor Green Energy Solutionsa.

- Prvi puta ozbiljno se valoriziraju nusproizvodi iz proizvodnje bioplina koji se mogu korisno upotrijebiti. Ali ne smijemo zaboraviti da bi postrojenja morala težiti samodostatnosti - kazao je Đurđević koji je, govoreći o potencijalu biometana, ukazao na izazove tehnologije.

- Biometan je CH4, baš kao, praktički, i prirodni plin. Ali da biste ga pustili u mrežu, morate ga pročistiti. A to znači skupi filtri, skupa tehnologija. I da, doslovno, plinska cijev mora fizički doći do vašeg sustava - kazao je Đurđević.

Prije samog starta ovog panela, na konferenciju se videolinkom javio dr. Tim Pettenkofer iz German Bioenergy Associationa te dao međunarodnu perspektivu, predstavivši njemački model tranzicije iz sustava zajamčenih otkupnih cijena (feed-in tarifa) prema tržišno orijentiranom pristupu u sektoru biomase. Naglasio je kako je Njemačka već nekoliko godina u fazi napuštanja fiksnih poticaja te prelaska na natječajni model koji stimulira konkurenciju i efikasnost.

- U Njemačkoj su svi tenderi za biomasu od 2022. nadalje bili prekapacitirani. Interes investitora višestruko je nadilazio dostupne kvote. To pokazuje da tržišni pristup može funkcionirati, ali pod uvjetom da se ponudi stabilan regulatorni okvir i jasno definirani dugoročni ciljevi - rekao je Pettenkofer koji je istaknuo i važnost integracije biomase u širi energetski sustav, osobito u kontekstu toplinarstva i sektorske integracije.

Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u svojoj je prezentaciji uoči sedmog panela govorio o važnosti integracije obnovljivih izvora energije u prostorno planiranje. Naglasio je obvezujući karakter RED III direktive Europske unije, koja zahtijeva da države članice identificiraju tzv. 'go-to' zone, prioritetna područja za razvoj OIE. Te zone, kazao je, trebaju biti jasno prikazane u prostornim planovima kako bi se ubrzao razvoj projekata obnovljivih izvora i smanjile administrativne prepreke. Najavio je i da se pripremaju novi Zakon o prostornom uređenju te Zakon o gradnji, koji bi trebali omogućiti sustavno mapiranje svih prostornih podataka od značaja za nadležna javnopravna tijela.

- Prostorno planiranje mora biti temeljeno na pouzdanim i dostupnim podacima, a bez kvalitetne prostorne osnove nije moguće provoditi zelenu tranziciju na održiv način - kazao je Linardić.

PANEL Uloga jedinica lokalne samouprave u razvoju OIE

Sedmi panel Dana OIE 2025 potaknuo je razgovor o zakonodavnim novinama, praktičnim izazovima na terenu i potrebi za boljom međuresornom te međuinstitucionalnom usklađenošću, a moderirala ga je odvjetnica Tihana Posavec Vlašić iz Odvjetničkog uredaPosavec Vlašić & Mećar.

Margareta Premužić, savjetnica specijalistica u Upravi za prostorno uređenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u startu je najavila donošenje dva nova zakona do kraja godine te istaknula da se ne radi o izmjenama, nego o potpuno novoj regulativi.

Planiranje baterijskih postrojenja jedna je od novina tih zakona. Kako je pojasnila Premužić, predviđa se definiranje dvije vrste baterijskih sustava; onih koji su dio infrastrukture za postrojenja za proizvodnju OIE te samostalnih sustava za skladištenje koja se mogu planirati neovisno o samim postrojenjima za proizvodnju energije. Oba tipa morat će biti u blizini trafostanica, a primarna svrha bit će skladištenje energije iz vlastite proizvodnje radi stabilizacije mreže.

Arijana Andri, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije, govorila je o prilagodbi županije razvoju OIE projekata u uvjetima zakonskih promjena. Jedan od izazova svakako je, istaknula je, bio definiranje priključnih točaka i trafostanica koje do tada nisu bile planirane fleksibilno.

- Kada investitor dobije točku priključenja, to mora moći planirati i implementirati bez dodatnog administrativnog labirinta - rekla je A. Andri pa dodala da je dodatni izazov činjenica da se trećina županije Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi unutar ekološke mreže, zbog čega je naglasila i potrebu za uravnoteženjem između zaštite okoliša i razvoja OIE projekata.

O izazovima u usklađivanju lokalnih prostornih planova s projektima OIE govorila je i Vjeka Kniewald, direktorica razvoja u Croatian Green Energyju.

- Solarne i vjetroelektrane često su planirane kao građevine od državnog značaja, a ono što se na lokalnoj razini onda događa jest da budu neusklađene s planom niže razine. Ako smo neke dozvole već ishodili, a onda moramo ići u izmjenu prostornih planova, razvoj OIE projekta još se više produžuje.

- Ista riječ u jednom planu jedne županije znači jedno, a u drugom planu druge županije nešto drugo. To je velika prepreka za investitore - istaknula je V. Kniewald.

Marina Prusina, direktorica Odjela za upravljanje projektima u EnergoViziji, kazala je da se provedba propisa znatno razlikuje od županije do županije, pa čak ovisi i o pojedinom službeniku.

- Imali smo slučajeve da godinu dana nakon što su zakoni promijenjeni, referenti još nisu bili upoznati s novim pravilima - rekla je Prusina koja poseban problem vidi u koliziji između zakona više razine i lokalnih prostornih planova, što često čini neke zahtjeve, poput traženja lokacijskih uvjeta, neprovedivima u praksi.

Načelnik općine Jasenice Stipe Vulić predstavio je primjer dobre lokalne prakse. U njegovoj se općini već nalaze dvije sunčane i jedna vjetroelektrana, i to na području bivše industrijske zone Bravar.

- Riječ je o prostoru bivše tvornice glinice, velikom projektu bivše države. Danas taj prostor koristimo za projekte u skladu s ciljevima EU i zelene tranzicije te dodao da dosad lokalna zajednica nije bila uključena pa su odlučili dodatno zaštititi interese lokalnog stanovništva i jasno komunicirati koristi koje OIE projekti donose.

O tome kako primjenom naprednih tehnologija poput kamera, radara i umjetne inteligencije smanjiti negativan utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše govorili su Agustín Riopérez, direktor DTBirda, George Diakomanolis, glavni operativni direktor Irida AI Technologiesa i Chris Wilson, voditelj inženjerskih performansi u BoulderImagingu. Svi su naglasili važnost usklađivanja zaštite bioraznolikosti s potrebom za učinkovitom i neprekidnom proizvodnjom obnovljive energije.

Predstavili su rješenja koja omogućuju zaustavljanje turbina unutar 25 do 60 sekundi kada se detektira opasnost za ptice. Za neke od tih tehnologija rađena su i istraživanja koja su pokazala da je 98,3% ptica pravilno identificirano, a manje od 2% zaustavljanja turbina bilo je 'lažno'. Pojedini sustavi mogu prepoznati više od 100 različitih vrsta ptica.

PANEL Razvoj OIE uz očuvanje prirode i okoliša – praksa, izazovi i rješenja

Na posljednjem panelu Dana OIE 2025 raspravljalo se jesu li postojeće mjere zaštite prirode uistinu provedive u praksi i gdje dolazi do nesklada između zakonodavstva, projektiranja i provedbe, a razgovor je moderirala Tanja Valek, direktorica Odjela za ugovore i rizike u tvrtki Energija projekt.

Direktorica Supernaturala dr. sc. Mirna Mazija osvrnula se na značaj karata osjetljivosti koje su konačno postale dostupne nakon višegodišnjih najava i iščekivanja, istaknuvši koliko su one promijenile način rada u struci.

- Godinama smo radili 'pješke', doslovno projekt po projekt, lokaciju po lokaciju. Bez sustavnih podloga morali smo sve istraživati ispočetka. Prema njezinim riječima, karte su napravljene na temelju niza ključnih kriterija; od prisutnosti i osjetljivosti različitih skupina vrsta poput ptica, šišmiša i velikih zvijeri, do obuhvata ekološke mreže, posebnih staništa i zaštićenih područja. Osim što omogućuju investitorima i konzultantima da brže i preciznije procijene rizike, one omogućuju i tijelima nadležnim za zaštitu okoliša jasnije i dosljednije odlučivanje.

Inicijativu karata osjetljivosti pohvalio je Nikola Pletikosa, voditelj projekata u tvrtki ENCRO-u, te istaknuo primjere Njemačke i Portugala koji su u svojim planovima kombinirali ekološke i tehničke kriterije. Upozorio je da u kontinentalnoj Hrvatskoj možda neće biti dovoljno prostora za ubrzani razvoj OIE, zbog čega je nužno u planiranju uključiti još dvije komponente: karte ubrzanog razvoja i karte infrastrukture (npr. dalekovodi) koje bi također bile obuhvaćene pojednostavljenim procedurama.

Da se radilo upravo imajući na umu primjer Njemačke, istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

- Karte su rezultat složenog i dugotrajnog procesa i čine važan temelj za daljnje planiranje, uključujući i identifikaciju potencijalnih područja za ubrzani razvoj OIE - kazao je Duplić koji je naglasio i da je fokus bio isključivo na bioraznolikosti, dok drugi aspekti prostornog planiranja još nisu uključeni. Istaknuo je i neiskorišteni potencijal integriranih solarnih sustava, s naglaskom na nužnost prioritizacije 'brownfield' lokacija.

Dalibor Hatić, direktor OIKON-a, upozorio je na problem zastarjelih i netočnih podataka unutar mreže Natura 2000, naglasivši da podaci o staništima i vrstama u nekim slučajevima datiraju i više od 100 godina unatrag. Posebno je istaknuo problem kada se znanstveno utvrdi da određena vrsta nije prisutna na lokaciji, ali se ti podaci svejedno ne prihvaćaju.

I dr. sc. Hrvoje Peternel, direktor Geonature, također je naglasio korisnost karata osjetljivosti kao temeljne podloge, ali i važnost terenskih istraživanja koja su, kako kaže, i dalje neizostavna komponenta svakog projekta. Upozorio je na slučajeve kada se podaci iz karata tretiraju kao precizniji od onih prikupljenih na terenu, što dovodi do apsurdne situacije da se 'priroda mora prilagoditi papiru', a ne obrnuto. Istaknuo je da svaka zaštita određene vrste mora biti utemeljena na točnim i aktualnim podacima.

Filip Fržop, suradnik u razvoju projekata u TEC OI-u, podijelio je konkretno iskustvo s razvojem VE Dazlina ukupne snage 631 MW. Iako je projekt, nakon dvije godine monitoringa dobio ekološku mjeru bojanja jedne lopatice vjetroturbine u crnu boju radi smanjenja smrtnosti orla zmijara, ta je mjera kasnije dovela do sukoba s propisima civilnog zrakoplovstva, koji zahtijevaju bijelu boju zbog vidljivosti.

- Ni sam proizvođač nije nam mogao izdati tipski certifikat za crnu lopaticu – u komunikaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije u konačnici je dogovorena zamjena mjere; umjesto crne boje, uveden je 'shut-down on demand'. Projekt je uspješno prilagodio dokumentaciju i nastavio prema fazi izgradnje.

Zaključak konferencije Dani OIE 2025

Tijekom tri dana konferencije Dani OIE 2025 – kroz rasprave o politikama i zakonodavnom okviru, izazovima integracije na mrežu, financijskoj održivosti, inovacijama i praktičnoj provedbi – potvrđeno je ono što sve češće ističu stručnjaci, institucije i investitori: zelena tranzicija nije opcija, već nužnost.

Konferencija je jasno pokazala koliko je važno voditi otvoren, informiran i utemeljen dijalog o svim izazovima koji stoje pred energetskom tranzicijom. U vremenu geopolitičkih i tržišnih nestabilnosti, proizvodnja domaće obnovljive energije postaje ne samo energetsko, već i sigurnosno pitanje – pitanje strateške autonomije svake zemlje

Hrvatska ima resurse, znanje i partnere. Ima priliku postati energetsko čvorište regije i predvodnik zelene tranzicije na Jadranu i Balkanu. To je prilika koju si – u interesu gospodarstva, sigurnosti i građana – ne smijemo dopustiti propustiti.