Maslinovo ulje nije uvijek zdravo

Maslinovo ulje često se smatra gotovo univerzalnim simbolom zdrave prehrane, no nutricionisti upozoravaju da njegova dobrobit za organizam ne ovisi o količini, nego o kvaliteti i načinu korištenja, piše T-portal.

Iako je bogato zdravim masnoćama, maslinovo ulje istodobno je i vrlo kalorično. Jedna žlica sadrži oko 120 kalorija, a razlike među proizvodima na tržištu mogu biti ogromne. Prema sažetku aktualnih nutricionističkih istraživanja koje prenosi New York Times, ključno pitanje nije koliko maslinova ulja konzumiramo, nego koje masnoće njime zamjenjujemo te kakve je kvalitete ulje koje koristimo u svakodnevnoj prehrani.

Što maslinovo ulje čini korisnim za organizam

Maslinovo ulje razlikuje se od većine drugih biljnih masnoća po visokom udjelu jednostruko nezasićenih masnih kiselina i zaštitnih biljnih spojeva. Upravo ta kombinacija povezuje se s nizom pozitivnih učinaka na zdravlje.

Istraživanja sugeriraju da redovita konzumacija maslinova ulja može imati zaštitni učinak na mozak. Promatračke studije pokazuju niži rizik od demencije kod osoba koje ga često koriste, što se povezuje s djelovanjem masnih kiselina i antioksidansa koji štite živčane stanice i krvne žile.

Nutricionistica Catherine Itsiopoulos pritom naglašava da maslinovo ulje ima važnu ulogu u mediteranskoj prehrani, ali ne može zamijeniti sve njezine prednosti. ‘Već nekoliko žlica maslinova ulja dnevno može donijeti mjerljivu korist za zdravlje srca’, ističe.

Dobrobiti se posebno odnose na kardiovaskularni sustav. Jednostruko nezasićene masne kiseline povoljno utječu na razinu kolesterola i manje opterećuju krvne žile u usporedbi sa zasićenim mastima iz maslaca ili svinjske masti. Time se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Maslinovo ulje sadrži i polifenole, vitamin E i skvalen, spojeve koji djeluju antioksidativno, smanjuju upalne procese i pomažu u stabilizaciji razine šećera u krvi, osobito ako je dio uravnotežene prehrane.

Istraživanja potvrđuju učinak na zdravlje srca

Jedna od najopsežnijih dugoročnih studija provedena u Španjolskoj pratila je tisuće ljudi s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Sudionici su podijeljeni u tri skupine: jedna je redovito konzumirala ekstra djevičansko maslinovo ulje, druga orašaste plodove, dok se kontrolna skupina pridržavala prehrane s niskim udjelom masti.

Nakon nekoliko godina pokazalo se da su srčani udari, moždani udari i kardiovaskularne smrti bili oko 30 posto rjeđi u skupinama koje su slijedile mediteranski obrazac prehrane. Presudan nije bio manji unos kalorija, nego zamjena zasićenih masti, poput maslaca i margarina, kvalitetnijim izvorima masnoća.

Maslinovo ulje razlikuje se od većine drugih biljnih masnoća po visokom udjelu jednostruko nezasićenih masnih kiselina i zaštitnih biljnih spojeva
Maslinovo ulje razlikuje se od većine drugih biljnih masnoća po visokom udjelu jednostruko nezasićenih masnih kiselina i zaštitnih biljnih spojeva.

Kvaliteta maslinovog ulja čini ključnu razliku

Maslinovo ulje dobiva se prešanjem plodova masline, no način obrade značajno utječe na njegov nutritivni sastav. Ako se ulje dobiva isključivo mehaničkim postupcima i pri niskim temperaturama, zadržava većinu zaštitnih spojeva i prodaje se kao ekstra djevičansko maslinovo ulje. Rafinirana ulja prolaze snažnu toplinsku ili kemijsku obradu, gube velik dio polifenola i organizmu uglavnom donose energiju, ali ne i dodatnu zdravstvenu korist.

Elena M. Yubero-Serrano iz Španjolskog istraživačkog vijeća upozorava: 'Što je maslinovo ulje više obrađeno, to je manji njegov zdravstveni potencijal'. Stručnjaci savjetuju da se maslinovo ulje koristi kao zamjena za druge masnoće, a ne kao dodatak. Umjerenost je ključna, jer se i dalje radi o kaloričnoj namirnici. U većini slučajeva dovoljne su jedna do četiri žlice dnevno. Ako se maslinovo ulje koristi uz već postojeći visok unos masnoća, dugoročno može pridonijeti debljanju, objavio je T-portal.