Europska komisija odobrila novu oznaku zemljopisnog podrijetla iz Hrvatske i Slovenije
'Istarski ovčji sir/Istrski ovčji sir'
Komisija je danas na svoj popis zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) dodala 'Istarski ovčji sir/Istrski ovčji sir' iz Hrvatske i Slovenije.
'Istarski ovčji sir/Istrski ovčji sir' tvrdi je, punomasni sir dobiven koagulacijom sirovog ili pasteriziranog ovčjeg mlijeka sa sirilom, uz odvajanje sirutke. Ukus je slan i pikantan, s izraženom mirisnom notom ovčjeg mlijeka i biljnih vrsta kojima se ovce hrane. Dugo odležani sirevi se tijekom konzumacije tope u ustima i okusi se intenziviraju. S duljim dozrijevanjem sir poprima tipično pikantan i okus. Može se staviti na tržište nakon najmanje 60 dana dozrijevanja, ali najkasnije nakon 12 mjeseci dozrijevanja.
Preferirani trenutak konzumacije jest u prvih 12 mjeseci stavljanja sira na tržište. Posebnost karakteristika i kvalitete 'Istarskog ovčjeg sira/Istrskog ovčjeg sira' rezultat su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, sastava mlijeka autohtone pasmine istarske ovce/istrske pramenke te duge tradicije i vještine proizvodnje ovčjeg sira.
Istarski ovčji sir, odnosno Istrski ovčji sir, proizvodi se u Istarskoj regiji koja obuhvaća i Hrvatsku i Sloveniju. Taj sir odražava jedinstvene kulturne i okolišne utjecaje tog područja.
U Hrvatskoj sir ima blagu submediteransku klimu uz obalu, dok Slovenija doprinosi svojim planinskim terenima, što utječe na uvjete ispaše autohtonih ovaca Istre. Mješavina hrvatskih obalnih polja i različitih slovenskih terena daje bogat okus ovčjem mlijeku, što rezultira sirom koji je aromatičan i dugotrajan. Te regionalne razlike, zajedno s tradicionalnim tehnikama proizvodnje sira koje se prenose generacijama, čine Istarski ovčji sir slavnom delikatnošću s jedinstvenim okusima sa svake strane granice.
Ta nova oznaka povezuje se s više od 3692 zaštićena naziva koji su već navedeni u bazi podataka eAmbrosia.