Kako u 10 koraka smanjiti troškove grijanja i hlađenja

Troškovi grijanja i hlađenja rastu svim građanima Hrvatske, a meteorološki ekstremi, toplinski valovi, duge zime i povećana vlažnost, dodatno opterećuju kućne budžete. Postavlja se pitanje kako zadržati ugodu stanovanja, a ne bankrotirati? Odgovor su dali stručnjaci na webinaru održanom 3. prosinca, pod nazivom 'Kako smanjiti troškove grijanja i hlađenja'.

Organizatori Pokret Otoka i ePokret, uz podršku portala ZGRADOnačelnik.hr, pružili su sudionicima konkretne odgovore o smanjenju troškova i poboljšanju energetskog upravljanja zgradama.

Početak svih problema: preskakanje analize

Marko Čavar iz Regionalne energetske agencije (REGEA) istaknuo je nešto što bi trebalo biti zdravorazumsko polazište: prije ulaganja treba znati što se zapravo ima u rukama. Mnoge zgrade nemaju ni osnovne podatke o toplinskim gubicima ili stvarnoj potrebnoj snazi sustava.

Stanari često žele zamijeniti kotao, peć ili ugraditi dizalicu topline prije nego što je itko izračunao koliki je minimalni potrebni kapacitet i gdje se energija uopće gubi. Rezultat? Novi sustavi ne mogu raditi učinkovito jer su u startu pogrešno dimenzionirani. Često se dogodi da se ugrade novi uređaji, a zgrada i dalje troši previše jer se sustav ponaša kao da se ništa nije promijenilo.

Primjer iz prakse najbolje ilustrira problem: dvije gotovo identične osječke višestambene zgrade, udaljene tek nekoliko ulica, žive potpuno različite energetske sudbine. Obnovljena zgrada godišnje troši oko 37.000 eura, dok neobnovljena plaća gotovo dvostruko, 70.000 eura. U osam godina razlika je narasla na nevjerojatnih 296.000 eura, što je više od troška cjelokupne obnove. To nije pretjerivanje – to je stvarna razlika energetske učinkovitosti.

Dizalice topline nisu čarobno rješenje

Sve više građana želi ugraditi dizalice topline, no očekivanja su često nerealna. Docent Luka Boban s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu opisao je tipičnu hrvatsku zabludu: zamijeniti staru kotlovnicu dizalicom topline bez ikakvih preinaka ostatka sustava.

U većini starijih zgrada radijatori su dizajnirani za polazne temperature od 70 do 90°C, dok dizalice topline najefikasnije rade na 35 do 55°C. Što se tada događa? Prostor jednostavno ostaje mlak. Stanari zaključe da dizalice 'ne rade', iako u stvarnosti zgrada nije pripremljena za njih.

Ipak, Boban naglašava da postoje rješenja poput zamjene radijatora, hidrauličkog balansiranja, prilagodbe niskotemperaturnim režimima, a dugoročno i prelazak na podno ili zidno grijanje. Dizalice mogu biti sjajno rješenje, ali nikako nisu plug-and-play opcija koju možete jednostavno instalirati i zaboraviti.

Mali pametni uređaji donose velike uštede

Ako zgrada još nije spremna za veliku investiciju, postoji nešto što može napraviti gotovo svatko – digitalna optimizacija sustava. Istraživač Nikola Hure iz Inovacijskog centra Nikola Tesla objasnio je da ugradnja pametnih sklopki, digitalnih termostata ili jednostavnih IoT rješenja može pomoći u održavanju optimalne temperature bez rasipanja energije.

Takvi sustavi 'uče' navike stanara, omogućuju daljinsko upravljanje, podešavanje rasporeda i nadzor potrošnje. Hure je posebno istaknuo moć prediktivnih sustava. Ako sustav zna da će sunce zagrijati stanove ili da se približava zahlađenje, može sam prilagoditi rad. Time se izbjegava nepotrebno uključivanje grijanja u krivo vrijeme, a uštede mogu dosegnuti i 10 do 30% bez promjene glavnog uređaja.

Ponekad nije potrebno kupiti novi sustav, nego učiniti da postojeći radi pametnije.

Zašto energetska obnova ponekad ne uspije?

Jedan od najzanimljivijih dijelova rasprave bio je onaj koji opisuje obnovljene zgrade koje su, unatoč novoj fasadi i stolariji, nastavile trošiti previše. Razlog je jednostavan: sustav grijanja ostao je podešen kao za staru, hladnu zgradu.

Novi uvjeti – manji gubici, stabilnija temperatura – nisu uzeti u obzir. Stanovi se pregrijavaju, stanari otvaraju prozore, a energija koju plaćaju doslovno izlazi van. Ovo je jedna od najskupljih i najčešćih pogrešaka. Energetska obnova bez optimizacije sustava jednaka je kupnji novog automobila i vožnji s ručnom kočnicom.

10 ključnih savjeta za niže račune

1. Napravite detaljnu analizu zgrade prije bilo kakvog ulaganja – potrebno je znati stanje ovojnice, instalacija, sustava grijanja i navika stanara

2. Prvo smanjite potrebe za energijom kroz izolaciju i zamjenu stolarije, tek onda birajte sustav grijanja

3. Pazite na usklađenost – nova tehnologija na staru zgradu često daje loše rezultate, posebno kod dizalica topline

4. Optimizirajte kotlovnicu kroz balansiranje sustava, zamjenu pumpi, ispiranje instalacija ili ugradnju termostatskih ventila za 5 do 15% ušteda

5. Uložite u digitalizaciju – pametni termostati i aplikacije omogućuju korištenje energije samo kada je potrebna

6. Povežite sustav s vanjskim uvjetima – podaci o temperaturi ili sunčevom zračenju omogućuju pametniji rad sustava

7. Iskoristite klima uređaje za grijanje u prijelaznim razdobljima za rasterećenje primarnog sustava

8. Ne kopirajte rješenja od susjeda – svaka zgrada je drugačija i zahtijeva individualni pristup

9. Planirajte dugoročno i pripremite zgradu za tehnologije budućnosti jer se sustavi ne mijenjaju svake godine

10. Nakon energetske obnove obavezno optimizirajte sustav grijanja – bez toga stanovi se pregrijavaju, a računi rast