Gradovi pod morem: Vodeni val progutat će brojne

Globalna razina mora mogla bi porasti za čak 1,9 metara do kraja stoljeća ako se emisije ugljičnog dioksida (CO₂) nastave nekontrolirano povećavati, upozorava nova studija Tehnološkog sveučilišta Nanyang (NTU) u Singapuru. 'Ova projekcija naglašava potrebu da donositelji odluka planiraju ključnu infrastrukturu, ali i ističe važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena', ističe glavni autor studije Benjamin Grandey, prenosi Večernji list.

Studija koristi novi fuzijski model koji kombinira statističke metode sa stručnim procjenama kako bi stvorila precizniju sliku budućeg porasta razine mora. Prema scenarijima niskih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,3 i jednog metra do 2100. godine, dok bi u slučaju visokih emisija taj porast mogao doseći između 0,5 i 1,9 metara. Istraživanje se temelji na procjenama iz Šestog izvješća o procjeni IPCC-a UN-a iz 2023. godine, u kojem su predviđanja porasta razine mora dosezala do jednog metra u scenarijima visokih emisija. Međutim, studija NTU-a dodatno proširuje analizu i upozorava na moguće ekstremne ishode, nudeći jasniju sliku prijetnje s kojom se suočavamo.

Dodatno zabrinjava mogući kolaps ledenjaka Thwaitesa na zapadnoj Antarktici, koji bi sam po sebi mogao podići razinu mora za dodatna tri metra. Znanstvenici se nadaju da će njihova istraživanja potaknuti hitno djelovanje na smanjenje emisija CO₂ i usporavanje globalnog zagrijavanja kako bi se spriječili najgori scenariji klimatskih promjena.

Prema karti koju je objavila neprofitna organizacija Climate Central, brojna su područja svijeta izuzetno ugrožena, uključujući istočnu obalu Ujedinjenog Kraljevstva, američku obalu Meksičkog zaljeva s gradovima poput New Orleansa i Galvestona te floridski Everglades. U Europi bi mogla stradati obalna područja od Calaisa do južne Danske, uključujući Veneciju. Prema toj karti, najugroženija područja u Hrvatskoj uključuju sjever Dubrovačko-neretvanske županije, od Ploča do Metkovića, kao i dijelove obalnih gradova poput Šibenika i Zadra.

Hrvatska obala, sa svojih 6.278 kilometara, suočava se s ozbiljnom prijetnjom porasta razine mora prouzročenog klimatskim promjenama. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da bi do kraja stoljeća razina Jadranskog mora mogla porasti za čak 65 centimetara, što bi imalo dramatične posljedice za brojne hrvatske priobalne gradove i otoke. Prema studiji objavljenoj u Science Direct, posebno su ugrožena područja zapadne obale Istre te nizinska područja sjeverne i srednje Dalmacije. Gradovi koji će se suočiti s najvećim izazovima su Rovinj i Pula, koji već danas pate od povremenih poplava, a situacija će se značajno pogoršati. U zoni visokog rizika nalazi se i Split, napose povijesna jezgra, uključujući Dioklecijanovu palaču. Posebno su ranjivi i niski dijelovi Zadra, a  na udaru je i Trogir čija bi UNESCO-va svjetska baština mogla bi biti ozbiljno ugrožena. 

Među otocima, posebno je zabrinjavajuća situacija na otoku Krapnju, čija je prosječna nadmorska visina samo jedan metar. Znanstvenici predviđaju da bi značajan dio otoka mogao biti potopljen već pri umjerenom porastu razine mora. Porast razine mora neće utjecati samo na fizičku infrastrukturu, već i na turizam, poljoprivredu: Posebno u području delte Neretve, gdje bi prodor slane vode mogao ugroziti poljoprivrednu proizvodnju, vodoopskrbu te kulturnu baštinu.

Hrvatske institucije i gradovi počinju razvijati strategije prilagodbe. Projekt Adriadapt okupio je stručnjake iz Hrvatske i Italije kako bi razvili rješenja za prilagodbu obalnih gradova. Ključne preporučene mjere uključuju izgradnju obalnih zaštitnih sustava, premještanje kritične infrastrukture na više područje, razvoj zelene infrastrukture u gradovima, strože reguliranje gradnje u obalnom pojasu.

Iako je nemoguće precizno predvidjeti koji će gradovi biti potpuno potopljeni, jasno je da će hrvatska obala doživjeti značajne promjene do kraja stoljeća. Pravovremeno planiranje i provedba mjera prilagodbe ključni su za očuvanje naših obalnih gradova i načina života uz more. Uspjeh u borbi s ovim izazovom ovisit će o koordiniranom djelovanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.