Zbunjenost, suha koža i nesvjestica su znakovi toplinskog udara. Pročitajte što kaže stručnjak...

Iznimno visoke temperature koje posljednjih dana zahvaćaju Dalmaciju ne predstavljaju samo nelagodu - već ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe, kronične bolesnike i djecu. Liječnici upozoravaju da su simptomi toplinskog udara često pogrešno shvaćeni ili potpuno zanemareni, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa i ugroze života.

Kako ističe dr. Jakov Matas iz Poliklinike Priska Med, toplinski udar više nije rijetkost, a najčešće se događa kada ljudi zanemare prve signale. Za Dalmatinski portal je pojasnio ključne simptome, rizične skupine i preporuke kako reagirati na vrijeme - jer jednom kad se simptomi razviju, svaka minuta je važna.

Kako prepoznati toplinski udar?

- Toplinski udar nije isto što i 'malo vrtoglavice od sunca'. Riječ je o ozbiljnom poremećaju termoregulacije, u kojem tijelo više ne može samostalno sniziti temperaturu, a unutarnji organi počinju trpjeti posljedice. Može se razviti iznenada, osobito tijekom tjelesne aktivnosti na vrućini ili nakon duljeg boravka u zatvorenom prostoru bez ventilacije.

Prvi znakovi na koje treba obratiti pažnju su: vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 39,5-40°C), vruća i suha koža - osoba se više ne znoji, glavobolja, vrtoglavica i osjećaj slabosti, ubrzan i jak puls, ubrzano disanje, zbunjenost, smetnje govora, pa i gubitak svijesti.

U nekim slučajevima javljaju se i grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje, a lice može djelovati neprirodno crveno ili ispijeno.

Ono što toplinski udar razlikuje od blažeg oblika iscrpljenosti je upravo ta prestanak znojenja, jer tijelo više nema mehanizam kojim bi se rashladilo. To je crvena zastavica da je stanje ozbiljno.

Ako se simptomi ignoriraju, može doći do oštećenja mozga, bubrega, srca i jetre. Upravo zato je ključno reagirati odmah - jer tijelo tada više ne traži samo odmor, već medicinsku pomoć.

Tko je najugroženiji?

- Toplinski udar može se dogoditi bilo kome, ali određene skupine imaju znatno veći rizik od razvoja težih oblika ovog stanja - čak i pri kraćem izlaganju vrućini.

Prvi na toj listi su starije osobe, posebno one koje žive same, uzimaju više lijekova ili imaju već postojeće kardiovaskularne ili neurološke dijagnoze. Njihova sposobnost regulacije tjelesne temperature s godinama se smanjuje, a često nemaju izražen osjećaj žeđi ili izbjegavaju korištenje klima uređaja.

U rizičnu skupinu ulaze i kronični bolesnici, osobito oni koji uzimaju diuretike, beta-blokatore, antidepresive ili lijekove koji utječu na zadržavanje tekućine. Kod njih je i blaža dehidracija opasnija, a simptomi se mogu razviti brže i snažnije. Dr. Matas upozorava da su upravo ti pacijenti najskloniji odgoditi reakciju, jer simptome često pripisuju svakodnevnom umoru ili nuspojavama lijekova.

Djeca su također izrazito osjetljiva - zbog manjeg volumena tijela i nerazvijenih mehanizama hlađenja, temperatura im može porasti iznenada. Osobito su ugrožena djeca koja se dugo igraju na suncu, ne uzimaju dovoljno tekućine ili nisu pod nadzorom.

Tu su i sportaši, rekreativci i osobe koje rade fizičke poslove na otvorenom, poput građevinskih radnika, dostavljača i poljoprivrednika. Često precjenjuju svoje mogućnosti i ignoriraju znakove umora, što može imati ozbiljne posljedice.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni one koji se tijekom toplinskog vala nalaze u zagušljivim, slabo ventiliranim prostorima bez mogućnosti hlađenja, što dodatno povećava rizik.

Što učiniti i kako se zaštiti?

- Ako posumnjate na toplinski udar kod sebe ili druge osobe, reagirajte odmah — bez čekanja da „prođe samo od sebe“. Prvi korak je udaljiti osobu sa sunca ili iz pregrijanog prostora, skinuti višak odjeće i rashladiti tijelo – mlakom vodom, hladnim oblozima ili ventilatorom. Ako je osoba pri svijesti, ponudite joj vodu u malim gutljajima, ali ako je zbunjena, pospana ili gubi svijest – ne dajte ništa na usta i odmah pozovite hitnu pomoć.

Toplinski udar nije nešto što možete 'odspavati' – svaka minuta je važna jer dolazi do pregrijavanja unutarnjih organa, a posljedice mogu biti trajne.

Kako spriječiti toplinski udar?

- Sprječavanje toplinskog udara ne zahtijeva drastične mjere - samo malo pažnje i zdravog razuma:

- Pijte dovoljno tekućine, i to redovito, ne samo kad osjetite žeđ.

- Izbjegavajte izlazak između 11 i 17 sati, posebno ako ste stariji, imate povišeni tlak ili druge kronične bolesti.

- Nosite laganu, svijetlu odjeću i obavezno zaštitite glavu kapom ili šeširom.

- Koristite klimu ili ventilator, ali izbjegavajte nagle temperaturne skokove.

- Djeca i starije osobe ne smiju ostajati bez nadzora - čak ni nakratko, osobito ne u vozilima.

Ako uzimate terapiju koja može utjecati na ravnotežu elektrolita, mokrenje ili krvni tlak - savjetujte se s liječnikom kako prilagoditi doziranje tijekom ekstremnih vrućina. Prema riječima dr. Matasa, čak i male korekcije u terapiji mogu znatno smanjiti rizik od dehidracije i komplikacija na srčanožilnom sustavu.

Slušajte signale organizma

Ekstremni vremenski uvjeti više nisu iznimka, već postaju pravilo - a toplinski udar je jedan od najozbiljnijih rizika koje sa sobom nose. Neovisno o dobi i zdravstvenom stanju, nitko nije imun na posljedice pregrijavanja, pogotovo ako se upozorenja tijela zanemare.

Zato je ključno djelovati na vrijeme - slušati signale organizma, ne pretjerivati s aktivnostima, osigurati dovoljno hlada, vode i odmora. Prevencija nije stvar opreza, već odgovornosti - prema sebi i prema drugima.

Svi oni koji pripadaju rizičnim skupinama - kronični bolesnici, stariji, korisnici terapija koje povećavaju dehidraciju - mogu pronaći više informacija i preporuka na stranicama Poliklinike Priska Med.