U HRVATSKOJ LANI 8161 HOSPITALIZACIJA Obilježen Svjetski tjedan fibrilacije atrija

Svjetski tjedan fibrilacije atrija obilježen je danas u Zagrebu u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva uz podršku Ministarstva zdravstva.
Zbog fibrilacije atrija, najučestalije aritmije srca, broj hospitaliziranih osoba u hrvatskom zdravstvenom sustavu porastao je za oko 30 posto u posljednje tri godine.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zbog fibrilacije atrija u prošloj je godini hospitalizirano 8161 oboljelih, u usporedbi sa 6267 osoba u 2022. godini.
S više od sedam tisuća dolazaka u dnevne bolnice u prošloj godini, fibrilacija atrija je drugi najčešći uzrok liječenja i skrbi u dnevnim bolnicama u skupini cirkulacijskih bolesti, odmah nakon hipertenzije.
Porast broja oboljelih od fibrilacije atrija globalna je činjenica na koju upozorava stručna i znanstvena zajednica nazivajući ovu najčešću aritmiju srca – javnozdravstvenim problemom koji se u hrvatskom zdravstvenom sustavu uspješno i na vrijeme liječi, prioritetno metodom ablacije.

Prof. dr. sc. Šime Manola, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološko društva upozorava kako projekcije ukazuju na daljnji porast broja oboljelih u svijetu, posebice u europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. 'Fibrilaciju atrija, jedan od najčešćih uzroka moždanog udara, procjenjuje se, nakon 45. godine života razvit će jedna od tri osobe. Zbog dužeg životnog vijeka i uspješnijeg liječenja niza bolesti, zdravstveni sustavi mogu očekivati porast učestalosti fibrilacije atrija, a za to se hrvatski zdravstveni sustav pripremio već godinama unazad te smo danas zemlja s čak deset bolnica u kojima je omogućeno najmodernije liječenje ove najčešće srčane aritmije, metodom ablacije', naglašava prof.dr.sc Manola.

Ablacijsko liječenje fibrilacije atrija dostupno je u hrvatskom zdravstvu na liječničku uputnicu i bez dugog čekanja, a prema broju obavljenih ablacija, Hrvatska se nalazi u europskom vrhu.

'Radi se o invazivnom načinu liječenja, koji je najučinkovitiji. Već 2017. godine, radili smo 2000 ablacija, a ove godine ćemo ih imati 4000. To je posljedica edukacije kolega i osiguravanja potrebne opreme. Ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama Europe. Broj ablacija na milijun stanovnika, što je važan pokazatelj, lani je bio 850. Bili smo peta zemlja u Europi, u vrhu. To je izvrstan rezultat, a već godine očekujemo 1000 ablacija na milijun stanovnika. Velik dio ablacija otpada na liječenje fibrilacije atrija', iznio je prof. dr. sc. Šime Manola.

U prošloj godini u 10 hrvatskih bolnica napravljeno je 3625 ablacijskih procedura, a u prvih šest mjeseci ove godine njih gotovo 1900 što znači da će i 2025. pokazati daljnji porast broja ovog suvremenog i učinkovitog liječenja aritmije.

Rezultati su to koji će svoje mjesto pronaći i u skorašnjem takozvanom hrvatskom Planu za srce. Temeljni dokument za kardiovaskularnu prevenciju i zdravlje, najavila je ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić.

'Uspjeh svakog projekta može biti zadovoljavajući samo ako svi u tom nizu djeluju sa zajedničkim ciljem - dobrim ishodom liječenja. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju zabrinjavajuće visok uzrok i stopu mortaliteta. Svaka ovakva akcija smanjuje tu stopu. Moja je želja da cijeli plan aktivnosti usmjerenih na visoku incidenciju ovakvih bolesti zaživi u punom opsegu', kazala je ministrica Hrstić.

Kao i do sada, liječenje aritmija u hrvatskom zdravstvu imalo je i u protekloj godini jasnu podršku nacionalnog osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Dr. Hrvoje Šušković, pomoćnik ravnatelja HZZO-a kaže kako Zavod kontinuirano prati potrebe te uz Ministarstvo nalaze maksimalni modalitet financiranja te će i nadalje osiguravati sredstva za povećanje kvalitete skrbi. 'Moram zahvaliti na stručnom angažmanu, osigurane osobe kod nas imaju najviši oblik skrbi u ovom dijelu Europe', istaknuo je dr. Šušković.

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti u Hrvatskoj te čine uzrok i za gotovo četvrtinu svih preuranjenih smrti u našoj zemlji (smrtnost prije 65. godine života).

Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva napominje kako je  budućnost vrlo svijetla. 'Liste čekanja na ablacijske zahvate su jako povoljne. U Sloveniji se čeka više od godine, a u Hrvatskoj u razdoblju od tri do šest mjeseci. U liječenju aritmija smo među zemljama gdje ih je najbrže moguće liječiti', ističe akademik Miličić.

Aktivna uloga pacijenta u upravljanju fibrilacijom atrija istaknuta je i u smjernicama Europskog kardiološkog društva. Multidisciplinaran pristup uključuje liječnike specijaliste i obiteljske liječnike, ali i edukaciju pacijenata te njihovih obitelji.

O važnosti prevencije, ali i edukacije javnosti prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, predsjednica Udruge Ritam srca kaže: 'Putem različitih formata, javnozdravstvenih aktivnosti, javnih tribina u različitim gradovima naše zemlje, udruga za aritmije Ritam srca, koju vodim uz podršku profesora Manole, radimo upravo na što većoj distribuciji razumljivih informacija o fibrilaciji atrija. Edukacija samih oboljelih, ali i njihovih bližnjih no jednako tako i opće javnosti, mora se razvijati ukorak zajedno sa svim iskoracima u dijagnosticiranju i liječenju ove najčešće srčane aritmije.

Pacijentima, ali i oni koji će to 'sutra' postati, približili smo se i dostupni smo im i na društvenim mrežama te mogu reći kako smo zahvaljujući svemu ovomu bitno utjecali na razumijevanje samog pojma, a nadam se i na prevenciju te u konačnici i na pravovremeni odlazak liječniku radi simptoma fibrilacije atrija, rekla je prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić.