NAJOTROVNIJI PAUK VREBA Vlažno i vruće ljeto pogoduje najezdi crnih udovica

Crna je udovica najotrovniji pauk našeg podneblja, čiji neurotropni toksin može izazvati teške simptome, pa čak i smrt u posebno rizičnoj populaciji. Sve je to razlog da se upoznate s izgledom crne udovice, njenim staništem, kliničkom slikom trovanja, kao i principima liječenja.
Crna udovica (malminjat, crna baba, crveni pauk; Latrodectus mactans tredecimguttatus) je pauk rasprostranjen uglavnom u priobalju. Njegovo je tijelo baršunasto crne boje, obraslo dlakom. Na leđima se nalaze crvene mrlje, ali ih ne mora imati. Ženka je veća (do 18 mm), dok mužjak ne prelazi veličinu od 3 do 5 mm.

Crna udovica obično gradi svoju mrežu vrlo blizu tla, uz rubove jaraka, u žitu ili travi, ispod ili kraj velikog kamenja, u dupljama drveća, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opožarenim maslinjacima, ali ponekad i u lišću, gustoj makiji i šikari, i to naročito u krajevima sa zemljom crljenicom. Treba imati na umu da se često zadržava i na napuštenim vozilima, garažama, stajama, šupama, vanjskim zahodima i ostavljenim građevinskim strojevima.

Paukova je mreža najčešće neugledna, nepravilnog ljevkastog oblika, zaštićena travkama, lišćem, slamkama, grumenčićima zemlje i ostacima isisanih insekata. Crna udovica je noćni, povučen insekt koji rijetko napušta svoju mrežu, s koje visi leđima okrenutim prema dolje. Budući da se hrani raznim insektima, pomaže u održavanju ekološke ravnoteže (prirodna zaštita usjeva od štetočina i slično).

Do ugriza dolazi nepažnjom čovjeka prilikom dodira s kožom, pa se ona instinktivno brani ugrizom i injiciranjem neurotropnog otrova (α-latrotoksin). Ovaj neurotoksin otvara presinaptičke kanale, čime se stimulira otpuštanje različitih neuroprijenosnika, s posljedičnom prekomjernom stimulacijom neuromišićnih sveza, kažu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Simptomi i znakovi

Ugriz crne udovice je gotovo bezbolan pa često prođe i nezapažen. Mjesto ugriza može biti jedva zamjetljivo, uz pojavu otoka i blagog crvenila, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza, koji se potom šire na grupe većih mišića, kao što su trbušni, leđni, grudni i bedreni. Mogu biti zahvaćeni i glatki mišići, primjerice mišići bronha ili maternice. Od ostalih su simptoma obično prisutni mučnina i povraćanje, glavobolja, obilno znojenje, pritisak u grudnom košu, anksioznost, te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca.

Lice ugrižene osobe može poprimiti karakterističan izgled, Latrodectus facies, karakteriziran grčem muskulature lica, oticanjem očnih vjeđa, suzenjem i slinjenjem. Bolni tonički grč trbušnih mišića može biti toliki da imitira akutni abdomen pa navede liječnika da se radi o upali slijepog crijeva ili drugoj akutnoj krirurškoj bolesti.

Liječenje

Ugrižena se osoba mora odmah javiti liječniku, te po mogućnosti ponijeti pauka radi identifikacije.

Uobičajena je sistemska trostruka terapija:

- analgetici protiv bolova
- miorelaksansi protiv grčeva mišića
- intravenska primjena kalcijevog glukonata

Uz navedeno, treba provjeriti je li osobu potrebno docijepiti protiv tetanusa, a mjesto ugriza lokalno obraditi radi prevencije infekcije, ističu iz HZJZ-a.

Prognoza

Intenzitet reakcije i klinička slika ovise o životnoj dobi i zdravstvenom stanju te o mjestu ugriza. Mala djeca i starije osobe te srčani bolesnici imaju veći rizik od razvoja komplikacija. Obično se ugrižena osoba u potpunosti oporavi u roku od dva do pet dana.

Smrtnost iznosi manje od 5 %, a smrt nastupa uglavnom kod neliječenih ugriza kao posljedica gušenja (asfiksije) kojem su prethodile konvulzije, naglašavaju iz HZJZ-a.