Hrvatski liječnici uvode inicijativu Suhi siječanj – poziv na prvi mjesec u godini bez alkohola!
Cilj je ukazati na sve dobrobiti
Globalna inicijativa dobrovoljnog odricanja od alkohola prvog mjeseca u godini, Suhi siječanj (Dry January), s novom 2026. godinom, započinje i u Republici Hrvatskoj! Ukazati na sve dobrobiti koje donosi ukidanje konzumacije alkohola na siječanjskih mjesec dana, cilj je inicijative koju su pokrenuli Hrvatsko gastroenterološko društvo (HGD), Hrvatsko psihijatrijsko društvo (HPD), KBC Zagreb i Klinika za psihijatriju Vrapče.
Suhi siječanj započeo je 2013. godine kao poziv na zdraviji početak godine, posebice nakon blagdanskog razdoblja obilne hrane i konzumacije alkohola. Poruka je upravo započeti novu godinu zdravijim izborom i spoznati kako već tako kratkotrajno odricanje od alkohola donosi brojne prednosti po zdravlje. Poboljšani san, više energije, koncentracije, motivacije, stabilnije raspoloženje, ali i bolji metabolizam glukoze, smanjenje krvnog tlaka, kolesterola te posebice niz prednosti za zdravlje jetre.
Što alkohol čini organizmu?
'Ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola i već umjerene količine utječu na gotovo sve organske sustave. Jetra je organ koji najviše profitira od pauze od alkohola. Osim što utječe na razvoj masne jetre, hepatitisa, ciroze i raka jetre, alkohol ima niz drugih nepovoljnih učinaka na probavni sustav. Alkohol 'opušta' mišić koji zatvara spoj između jednjaka i želuca čime se razvija gastroezofagealna refluksna bolest. Nadalje, oštećuje stanice jednjaka što povećava rizik za razvoj raka jednjaka. Kronična konzumacija alkohola povezuje se s gastritisom, poremećajem apsorpcije hranjivih tvari, poremećajem crijevne mikrobiote te povećanom incidencijom raka želuca i raka debelog crijeva.
Rak od kojeg svi najviše strahujemo je rak gušterače, a alkohol je jedan od glavnih etioloških čimbenika. Osim toga konzumacija alkohola snažno se povezuje i s rakom usne šupljine, grla, ždrijela i rakom dojke, objasnila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva. Prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (IARC), alkohol je klasificiran kao karcinogen 1. klase. Svaka količina i konzumacija alkohola nosi rizik za zdravlje, stoga je Suhi siječanj poziv na povećanje razine znanja o tim učincima i poziv na odluku kojom ćemo dugoročno povoljno utjecati na zdravlje i potaknuti samostalno produženje odluke o odricanju od alkohola', naglasila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog Društva i predstojnica Klinike za tumore, KBC Rijeka.
'Sudionici Suhog siječnja iz godine u godinu prijavljuju niz pozitivnih promjena, a više od polovice sudionika nastavlja piti manje i mjesecima nakon završetka inicijative. Drugim riječima, Suhi siječanj je često početak trajnih promjena, a ne samo kratkog izazova. Je li Suhi siječanj za svakoga? Za većinu ljudi, da. Za osobe koje su razvile ovisnost o alkoholu prvi i dobar korak u prestanku pijenja alkohola jest razgovor s liječnikom. Za sve ostale, Suhi siječanj je jednostavan, siguran i besplatan način da tijelu damo predah i ispitamo vlastite navike. Neki su od razloga zašto probati Suhi siječanj jer ćete vidjeti kako se osjećate bez alkohola, tražite reset nakon blagdana, želite bolji san i više energije, smanjiti zdravstvene rizike. Najteži dio često nije izdržati, nego odlučiti pokušati. Suhi siječanj nije natjecanje, nije zabrana i nije rješenje za sve probleme nego je poziv na pauzu, osvještavanje i brigu o sebi', poručila je prof. dr. sc. Anna Mrzljak iz KBC-a Zagreb.
Uz sve navedene pozitivne učinke na tjelesno zdravlje, neminovan je utjecaj odricanja od alkohola i na mozak te mentalno zdravlje.
'Alkohol remeti kvalitetu sna, pogoršava raspoloženje, povećava anksioznost, smanjuje otpornost na stres i otežava emocionalno funkcioniranje. Pauza često znači manje anksioznosti, bolji fokus, više energije i mentalne jasnoće, a prekid rutine pijenja smanjuje rizik razvoja ovisnosti', istaknula je izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović, Klinike za psihijatriju Vrapče.