Diljem svijeta, katolici 15. kolovoza obilježavaju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, u hrvatskom narodu poznatu i kao blagdan Velike Gospe. Riječ je o jednom od najvećih marijanskih blagdana, koji prema katoličkom vjerovanju slavi trenutak kada je Marija, majka Isusa Krista, dušom i tijelom uznesena na nebo.
Svetkovina Uznesenja temelji se na vjerskom uvjerenju da je Marija, kao bezgrešna i najvjernija Kristova sljedbenica, na poseban način sudjelovala u Božjem planu spasenja te je nakon završetka zemaljskog života primljena u nebesku slavu. Katolička Crkva ovo je vjerovanje proglasila dogmom 1. studenoga 1950. godine, kada je papa Pio XII. u apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus službeno potvrdio nauk o Marijinom uznesenju.
U Hrvatskoj, blagdan Velike Gospe tradicionalno okuplja veliki broj vjernika u marijanskim svetištima. Najpoznatija hodočasnička odredišta su Marija Bistrica, Sinj, Trsat, Aljmaš i Voćin, ali se blagdan svečano slavi i u brojnim župama diljem zemlje. Hodočašća, procesije i misna slavlja najčešći su oblici obilježavanja, a mnogi vjernici dan posvećuju molitvi i zahvalnosti.
Iako je riječ prvenstveno o vjerskom događaju, blagdan Velike Gospe ima i kulturno-povijesnu važnost. U brojnim krajevima povezan je s lokalnim običajima, narodnim proštenjima i sajmovima, pa uz duhovnu dimenziju nosi i elemente zajedničkog okupljanja i proslave.
Svetkovina 15. kolovoza ujedno je državni blagdan i neradni dan u Republici Hrvatskoj, što omogućuje sudjelovanje većeg broja vjernika i posjetitelja marijanskim svetištima.