Završni čin slučaja 'Spaladium Arena': Koja je taktika Grada, što banke mogu učiniti i tko stoji iza privatnog kupca

Splitska Spaladium Arena, odnosno pravo njezina korištenja u idućih 12 godina, uz pravo građenja na zemljištu neposredno uz nju, u četvrtom krugu dražbe prodavat će se s početnom cijenom od samo jednog eura. No za sudjelovanje u ovom postupku do ponedjeljka u ponoć trebalo je uplatiti jamčevinu od čak 5.985.000 eura - a to su učinila dva potencijalna ponuditelja, piše tportal.

Prvi je, kako je to potvrdio gradonačelnik Ivica Puljak, sam Split, a ime drugoga prošlog tjedna u javnost je plasirao Željko Kerum, spomenuvši na konferenciji za novinare da se radi o tvrtki RD Arena. Nju je, kako je vidljivo iz sudskog registra, nedavno osnovala Radio Dalmacija, a po imenima osoba ovlaštenima za njezino zastupanje može se zaključiti da je bliska poslovnim interesima braće Petra i Zorana Pripuza.

Pojavom dvoje potencijalnih natjecatelja povećale su se šanse da će četvrti krug dražbe doista biti održan, suprotno traženju Unicredit Bank Austria i hrvatske Zagrebačke banke da se cijeli postupak obustavi, o čemu je tportal nedavno pisao.

Ove dvije banke su, naime, i razlučni vjerovnici koji imaju većinu u vijeću vjerovnika, pa je izvjesno da će ono donijeti zaključak o obustavi - no samu odluku na koncu donosi sudac Trgovačkog suda u Splitu Velimir Vuković nakon što odvagne argumente obiju strana.

Dvije strane banke tvrde da 'postoji nesrazmjer između vrijednosti Spaladium Arene i iznosa za koji ona može biti prodana', a gradonačelnik Puljak odgovorio je dopisom sudu u kojemu upozorava da je odluka o obustavi prodaje bila suprotna zakonu i pravomoćno potvrđenoj sudskoj praksi.

'Izlicitiranu cijenu u četvrtom dražbenom krugu odredit će tržište, a kolika će biti, tek treba vidjeti nakon završetka četvrtog kruga e-Dražbe. Tek u slučaju da i četvrta dražba bude neuspješna, razlučni vjerovnici imaju pravo odlučiti o neunovčenom predmetu stečajne mase', piše Puljak u dopisu, u kojemu upozorava i na to da 'cilj stečajnog postupka nije isključivo namirenje stečajnih vjerovnika, već skupno namirenje svih vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove cjelokupne imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, a razmjerno redu i veličini njihovih tražbina'.

Gradsko vijeće Splita prošlog tjedna odobrilo je uplatu jamčevine za sudjelovanje na dražbi, a pretpostavlja se da će se prije njezina isteka još jednom sastati kako bi odredilo maksimalni iznos do kojega se Split može nadmetati u postupku koji se vodi kroz sustav Fine nazvan e-Dražba.

U prva tri kruga nije bilo zainteresiranih pa se početna cijena snižavala za četvrtinu procijenjene vrijednosti Spaladiuma, a ona iznosi 59,85 milijuna eura. Četvrti krug dražbe trebao bi biti znatno zanimljiviji.

Nadmetanje započinje iduće srijede 26. ožujka u 9 sati te zainteresirani ponuditelji mogu povećavati početnu cijenu za iznos od najmanje 2,5 tisuća eura do najviše 10 tisuća eura, a zatim čekati reakciju druge strane. Nadmetanje završava 9. travnja u 9 sati, no ako u posljednjih deset minuta pristigne nova ponuda, ono se automatski produljuje za još deset minuta.

Neće biti obustave?

U krajnje složenoj priči oko Spaladium Arene javna prodaja ove dvorane, uz neizgrađeni dio kompleksa koji je trebao uključivati i stometarski neboder, golemu javnu garažu i trgovački centar, bit će jedan od posljednjih činova. Vjerojatno najvažniji.

Više sugovornika tportala upućenih u ovaj slučaj predviđa da će sudac Vuković odbiti banke i njihovo vijeće vjerovnika te neće obustaviti postupak prodaje - i zato što samo postojanje dva zainteresirana ponuđača upućuje na to da konačna cijena neće iznositi jedan euro, ali i zato što doista postoji sudska praksa po kojoj bi se takav postupak mogao proglasiti nezakonitim.

'Na koncu, upravo na ovom sudu svojevremeno su se prodavale nekretnine propale tvrtke Mils, a koje su u zadnjem krugu dražbe, usprkos cijeni od jedne kune, prodane za više novca nego što je iznosila cijena na samom početku tog postupka', objašnjava jedan od sugovornika.

Na istom sudu tportal je pratio i slučaj hotela Bellevue, u kojemu su najveći vjerovnici željeli zaobići dražbu i svoja potraživanja pretvoriti u vlasništvo.

No sutkinja Ana Golub Gruić odbila je takvu odluku vijeća vjerovnika i tako de facto državi kao vlasniku hotela donijela prihod od više milijuna eura.

Kako će dvije poslovne banke dalje postupati u ovom slučaju, zasad je teško procijeniti: moguće je, tvrdi se, da su one podnijele zahtjev za obustavom prodaje samo kako bi spriječile Split da preuzme dvoranu za mali iznos, ne znajući da će se pojaviti još jedan zainteresirani ponuditelj. No moguće je i to da su one skriveno od javnosti prodale svoja višemilijunska potraživanja upravo tom ponuditelju, što neće biti moguće provjeriti prije nego što ta tvrtka eventualno bude plaćala kupovnu cijenu.

'Već dulje vrijeme bankama je u interesu da se ova priča zatvori, da počiste svoju bilancu nakon što su godinama provodile ispravke vrijednosti rezervacija za sudske sporove. Sve što sada uprihode zapravo je plus njima, a bonus njihovim novim menadžerima', kaže sugovornik tportala iz bankarskih krugova.

Taktiku Splita u četvrtom krugu dražbe djelomično je otkrio gradonačelnik Puljak jer će predložiti da visina iznosa na njoj iznosi najmanje pet milijuna eura, koliko iznosi dug Spaladiuma na ime komunalne naknade. To potraživanje nalazi se u prvom redu isplate, što znači da se prvo podmiruje - čak i prije potraživanja banaka - a u dokumentima i upisanim hipotekama stoji da iznose više desetaka milijuna eura.

Naravno, Split može ići i više na dražbi, do iznosa koji eventualno odredi Gradsko vijeće.

S druge strane, taktika tvrtke RD Arena zasad je nepoznata. Ako je ona doista otkupila potraživanja banaka, može licitirati koliko god hoće - no svejedno će morati platiti spomenutih pet milijuna eura Splitu na ime komunalne naknade. To bi morale učiniti i same banke da su se prijavile na dražbu.

RD Arena

U samoj tvrtki RD Arena kao prokurist se pojavljuje Ivan Jurić Kaćunić, a on je jedan od glavnih protagonista javnog obračuna između Miroslava Kutle s jedne strane te Petra i Zorana Pripuza s druge strane. Kutle je, naime, prije nekoliko godina u seriji javnih istupa u tjedniku Nacional opisao kako su mu braća Pripuz navodnom prevarom otela vlasništvo nad cijelim nizom radijskih postaja u Hrvatskoj, kao što su Narodni radio, Antena, Radio Dalmacija i brojne druge, na koje je on polagao vlasnička prava zahvaljujući nizu tajnih ortačkih ugovora i paravanskih vlasnika.

Biznis vrijedan više desetaka milijuna eura, tvrdi Kutle, otet mu je uz pomoć sile i upravo zahvaljujući osobama poput Jurića Kaćunića, na kojega se on ranije oslanjao i koji je 'promijenio stranu'.

Intrigantan je i tekst s konca 2023. godine, u kojemu glazbeni novinar i kritičar Ilko Čulić opisuje kako su 'Pripuzovi igrači', osim nad radijskim tržištem, preuzeli dominaciju nad poslom organizacije velikih koncerata u Hrvatskoj.

U tome bi im, bez sumnje, Spaladium Arena jako dobro došla - čak i ako se ne radi o vlasništvu nad dvoranom, nego tek njenim korištenjem u idućih 13 godina.

Nakon tog roka, naime, i dvorana i okolno vrijedno zemljište prelaze u vlasništvo Splita zahvaljujući izvanredno sročenom ugovoru o javno-privatnom partnerstvu, čiji je autor nedavno preminuli sveučilišni profesor Dejan Kružić.

Upravo zbog toga, ali i nekoliko dobrih taktičkih poteza, poput slanja ovrhe za dospjelu komunalnu naknadu - čiji iznos banke u odvojenom postupku nastoje osporiti - Split je u slučaju Spaladium Arene zapravo u jako dobroj poziciji: ili će sam preuzeti dvoranu, pa već sada može početi s planovima za nastavak gradnje planiranog kompleksa u Lori, ili će to učiniti privatna tvrtka koja mu mora podmiriti pet milijuna eura, a pored toga dvoranu držati otvorenom i funkcionalnom do 2037. godine, kada će je ionako predati u gradsko vlasništvo.

Dakako, sve to pod uvjetom da banke ne uspiju sabotirati prodaju Spaladiuma, a koju su prošle godine same zatražile.

Rovovska bitka 'oca projekta', preminulog Dejana Kružića

Suprotno uvriježenom mišljenju, Spaladium Arena na koncu će se izvjesno pokazati kao odličan posao za Split, grad koji u ovom slučaju nije dozvolio da bude namagarčen. Laički rečeno, možda je njegova najveća dvorana tri godine bila zatvorena - ali će ona vrlo brzo ionako prijeći u njegovo vlasništvo, a pored toga je ušteđen iznos od više desetaka milijuna eura, koliko drugi gradovi poput Zagreba desetljećima plaćaju za 'najam' svojih dvorana.

Glavni čovjek zaslužan za to jest nedavno preminuli sveučilišni profesor Dejan Kružić kao 'otac' originalnog ugovora o javno-privatnom partnerstvu: on je tijekom godina vodio rovovsku sudsku bitku s bankama, u čemu mu je pomagao odvjetnik Kruno Peronja mlađi, a imao je podršku gradskih administracija počevši od Andre Krstulovića Opare do Puljka.

Tri prethodne gradske vlasti, više ili manje skriveno, djelovale su u potpuno suprotnom smjeru, a država se ni u jednom trenutku nije umiješala, premda formalno ima 50 posto interesa u svim parnicama.

Sam projekt Spaladium trebao je sam sebe isplaćivati nakon što bude izgrađen cijeli kompleks s neboderom, garažom i trgovačkim centrom, no ostao je samo na dvorani - a tri tvrtke koje su je gradile završile su u predstečajnoj nagodbi ili stečaju. Banke koje su ih pratile kreditima pokušale su se naplatiti od Splita, premda nikakav ugovor s njim nisu imale.

Nisu im pomogli ni tajni aneksi originalnoga 'Kružićeva' ugovora, kojim ih je bivši gradonačelnik Ivan Kuret (HDZ) pokušao staviti u povoljniju poziciju.

Na sudovima su redom padali i spomenuti aneksi i arbitraža Hrvatske gospodarske komore, kojom su sva potraživanja banaka bila prebačena na građane Splita, na koncu i tužba kojom su zahtijevale ono što su već izgubile kada je sud odlučivao o spomenutoj arbitraži, a što se sada već procjenjuje na sto milijuna eura.

Ovaj posljednji spor, istina, još uvijek nije pravomoćno okončan: već dvije godine čeka se odluka Visokog trgovačkog suda, na kojemu je predmet promijenio već tri suca i trenutno je dodijeljen Željku Šimiću.