FUCHS O ŠTRAJKU 'Ovoj Vladi prosvjetni radnik vrijedi 100 posto više nego prethodnoj'

U srijedu u osam ujutro počinje štrajk u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, u njih ukupno više od tisuću. Dio osnovnih neće provoditi ni Nacionalne ispite, a svima u štrajku dan neće biti plaćen, jasna je Vlada.

O štrajku su u studiju RTL-a Danas razgovarali s Ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom.

Od 1993. ste manje-više u izvršnoj vlasti, treći vam je mandat ministra obrazovanja. Mislite li da je učitelj, nastavnik odnosno profesor u Hrvatskoj danas plaćen koliko vrijedi?

- Procjenjivati vrijednost čovjeka novčano nije dobro ni zahvalno. Reći ću vam da ovoj Vladi taj učitelj, prosvjetni radnik vrijedi 100 posto više nego prethodnoj. Mislim da smo tu sve rekli.

To se na kraju treba na plaći vidjeti.

- To se vidi na plaći i ona je 100 posto veća nego što je bila u prethodnoj vladi. Imate čitav niz ostalih segmenata koje mi kao Ministarstvo, odnosno Vlada u obrazovanju provodimo ne bismo li sustav učinili puno ugodnijim i kvalitetnijim za ljude koji u njemu rade i naravno da ti ljudi budu adekvatno plaćeni. Ogromne investicije koje su pokrenute nisu pokrenute zato što netko ne brine o resoru obrazovanja. Milijarda i pol je u škologradnji i u školama koje trebaju biti vrhunski opremljene. Ljudi koji rade su u fokusu svakako. Mi kontinuirano dižemo plaće svake godine.

Rast plaća je neosporan, ali je li dovoljan? Nekada je bio privilegij odnosno čast biti profesor ili učitelj. A danas nemamo dovoljno mladih ljudi koji žele biti profesori, a oni koji jesu u sustavu razmišljaju o tome kada će izaći. Osjećate li se i Vi odgovorni za takvu situaciju?

- Zašto mislite da se netko treba osjećati odgovornim zato što, kako vi kažete, nema dovoljno ljudi u nastavnicima i učiteljima. To nije točno. Mislim da ih ima i više nego što je potrebno, zato smo i pokrenuli mogući sustav prekvalifikacije učitelja da mogu raditi u dječjim vrtićima. Nama kontinuirano pada broj djece.

Ali nedostaje nam profesora matematike, fizike i kemije.

- Nedostaje profesora matematike, fizike i kemije. Informatičara ima dovoljno. Zato smo i napravili sustav stipendiranja od 600 eura mjesečno za studente koji prihvate završiti neko od STEM područja i raditi onaj dio koliko su primali stipendiju u obrazovanju. To nije specifikum Hrvatske. Profesora matematike, fizike i kemije nedostaje svugdje po svijetu.

Što će se sutra dogoditi u školama. Pozvali ste učenike u škole. Neke škole gdje su svi u štrajku gledaju da ipak učenici ostanu doma…

- Djeca trebaju ići u školu. Sindikalnim liderima djeca očito nisu na prvom mjestu, tako su barem izjavili kazavši - 'Naša briga nisu djeca, neka se brine netko drugi oko toga. Mi ćemo organizirati štrajk'. I dalje mislim da je to sramotna izjava. Mi smo poslali upute svim ravnateljima škola na koji način da organiziraju odvijanje nastave u školama. U jednoj školi ćete imati jednog, pet ili deset učitelja koji će sutra štrajkati, to je njihovo ustavno pravo i neće snositi nikakve sankcije osim materijalnih. Bit će im umanjena plaća za taj jedan dan štrajk. Vlada je upravo donijela odluku na telefonskoj sjednici o neplaćanju dana provedenih u štrajku. Škole će neke moći 100 posto organizirati nastavu, a neke gdje će najveći broj učitelja i nastavnika štrajkati, njih će uputiti da djeca idu u kući.

Poput gimnazije u Puli koja ne može organizirati nastavu, a rekli su učenicima da ipak dođu. Što je s nadoknadom, hoće li biti produžetka nastave ili će se nadoknađivati subotom?

 -To ću vam reći nakon što vidim koliko dugo će štrajk trajati. Naravno da postoji mogućnost i produžetka godine i nekih drugih opcija.

Ali ako samo sutra potraje štrajk, hoće li biti nadoknade u neku subotu?

- To ćemo vidjeti. Ako bude samo sutra (štrajk, op.a.) to neće biti prevelik problem. Ali ako bude dosta školskih dana, onda će se svakako nadoknađivati.

Očekujete da bi se moglo produžiti?

- Produžit će se onoliko koliko bude trebalo, ovisno o štrajku.

Danas se sastalo vijeće za koeficijente. Ima li pomaka kada je prosvjeta u pitanju, odnosno ispravak nepravde kod vrednovanja rada?

- Zašto mislite da postoji nepravda? To je sintagma sindikata koji izlaze s tim - nije nama bitno koliko jest, nego da smo u percepciji javnoj podcijenjeni. Plaće su rasle drastično u smislu povećanja prošlih godina, ali percepcija javnosti… Ne znam da li učitelji u školama znaju da u ovoj varijanti štrajka zapravo štrajkaju i zato da se plaća u sustavu visokog obrazovanja, koja iznosi recimo 3300 ili tu negdje eura, podigne na 3500-3600 eura. Onda je to odgovor na vaše pitanje. Koliko je dovoljan rast plaća i jesu li ti suodnosi u redu ili ne. Konačno, vrednovanje i postavljanje unutar koeficijenata radila je međunarodna grupa stručnjaka zbog toga da se ne bi događali komentari…

Vi kažete da je on pravedan?

- On je maksimalno pravedan koliko je mogao biti. S time da se uspostavilo vijeće za koeficijente koje treba kroz protok vremena evaluirati je li se negdje potkrala greška, koja se sigurno potkrala. Ali ne vjerujem da se potkrala u čitavoj vertikali.

Posebni dodatak koji traže prosvjetari u štrajku, je li on šansa da biste vi popustili?

- Jednostavno ne jer se referiraju natrag na nešto što se zvalo prosvjetni dodatak. To su tražili u jednom dijelu procesa mirenja, iako to nije mogao biti predmet mirenja jer je to bila isključivo osnovica. Ono što su rekli - ili vi dignite koeficijent. Ako ga ne možete dignuti sada, recimo nam do kada. Taj 'do kada' ćemo mi kompenzirati s tim nekakvim dodatkom. On se ne može odobriti jer su dodaci ukinuti. U zakonu postoji samo jedna izuzetna prilika, ako postoji neka izuzetna situacija poput pandemije kada se proglasi izvanredno stanje, onda se mogu dati nekakvi dodaci ljudima za rad u izvanrednim okolnostima. Ovo nisu izvanredne okolnosti. A prejudicirati odluku vijeća jednostavno nije moguće.