Vijećnica otvorila pitanja transparentnosti upravljanja županijskim ustanovama i alarmantnog mentalnog zdravlja mladih
Posebno istaknula nedostatne kapacitete dječje psihijatrije u Splitu
Vijećnica Mosta Milija Baldić Lukšić uoči sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije otvorila je pitanja transparentnosti upravljanja županijskim ustanovama i trgovačkim društvima te alarmantnog stanja mentalnog zdravlja djece i mladih ovom području.
Podsjetila je kako je na sjednici Županijske skupštine 18. prosinca 2025. postavila vijećničko pitanje vezano uz upravljačke strukture pravnih osoba pod ingerencijom Splitsko-dalmatinske županije, zatraživši pisani odgovor s konkretnim podacima. Odgovor je zaprimljen nakon 60 dana, uz upućivanje na objave u službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije, no ukazala je kako traženi podaci nisu jasno i nedvosmisleno dostavljeni. Istaknula je kako su na službenim mrežnim stranicama u više slučajeva objavljeni neažurirani ili netočni podaci o predsjednicima upravnih vijeća i nadzornih odbora županijskih ustanova i trgovačkih društava iako članovi tih tijela primaju naknade iz proračuna.
'Kao županijski vijećnici imamo pravo i obvezu tražiti točne i ažurirane podatke o upravljačkim strukturama pravnih osoba pod ingerencijom Županije. Transparentnost trošenja proračunskih sredstava nije političko pitanje, nego pitanje odgovornosti prema građanima koji su nam dali povjerenje', poručila je Milija Baldić Lukšić.
Upozorila je potom na zabrinjavajuće podatke o mentalnom zdravlju djece i mladih. Prema dostupnim podacima, jedno od sedmero adolescenata ima mentalni poremećaj, dok u Hrvatskoj 11,5 % djece u dobi od 10 do 19 godina ima mentalne poteškoće, a između 4 i 8 % mladih razvije depresiju. Podaci školske medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije za 2024. pokazuju da je 5,2 % učenica i 8,4 % učenika 8. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole imalo rizik za teškoće mentalnog zdravlja, dok je 10,2 % učenika izjavilo da im je padalo na pamet da si naude.
Posebno je istaknula nedostatne kapacitete dječje psihijatrije u Splitu, gdje djeca nemaju mogućnost hospitalizacije, za razliku od Rijeke, Osijeka i Zagreba. Dodatno zabrinjava porast odgoda upisa u prvi razred - u školskoj godini 2024./2025. zabilježeno je 479 odgoda, odnosno 12,62 % generacije, što je značajan rast u odnosu na ranije godine. Upozoreno je i na rast ovisnosti o digitalnim tehnologijama, pri čemu 40 % trinaestogodišnjaka provodi više od tri sata dnevno na internetu, kao i na nedostatak stručnog kadra, s obzirom na to da na oko 12.500 srednjoškolaca skrbi svega 16 psihologa.
'Mentalno zdravlje djece i mladih u našoj županiji mora postati stvarni, a ne deklarativni prioritet. Potrebni su nam dostupni bolnički kapaciteti, dovoljan broj stručnjaka i sustavna prevencija koja uključuje školu, obitelj i sustav socijalne skrbi. Svako odgađanje rješavanja ovog problema ima dugoročne posljedice za djecu, obitelji i cijelu zajednicu', zaključila je Baldić Lukšić.
