Išarane i oronule fasade stambenih zgrada u Splitu već godinama narušavaju izgled brojnih kvartova, pa i samog grada. No, to je tek estetski problem u usporedbi s onim na koji smo naišli na adresi Jerolima Kavanjina 14.
Na križanju Kavanjinove, Matoševe i Zrinsko-frankopanske ulice nalazi se stambena zgrada koja predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti prolaznika. Atraktivna, zaobljena zgrada na frekventnoj lokaciji već dulje vrijeme očajnički traži obnovu. Najveći problem su balkoni u izrazito lošem stanju. Na fotografijama se jasno vidi kako se s njih već neko vrijeme odlamaju komadi betona – dio po dio. A taj beton, nažalost, može pasti samo na pločnik ispred zgrade, kojim svakodnevno prolaze stotine ljudi. Ne pretjerujemo kad kažemo da sigurnost prolaznika ovisi isključivo o pukoj sreći – pitanje je trenutka kada će i koliki će se komad betona odlomiti i pasti.
Još prije mjesec dana kontaktirali smo predstavnicu stanara. Nije bila spremna dati izjavu, tek nam je kratko poručila kako zgrada nema sredstava za sanaciju dotrajale fasade. Prema dostupnim informacijama, zgradom upravlja tvrtka Upravitelj, no oni ni nakon mjesec dana nisu odgovorili na naš službeni novinarski upit, iako smo jasno naglasili da se radi o sigurnosnom problemu. Naknadno smo doznali da je upit proslijeđen pravnoj službi. Međutim, odgovor nismo dobili.
Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji detaljno propisuje obveze redovitog i izvanrednog održavanja. Poslali smo upit i fotografije nadležnom Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a ovo je njihov odgovor...
– Među ostalim, zakon predviđa i nužne, hitne popravke kada postoji opasnost za sigurnost ljudi i imovine. Za štetu prema trećim osobama, zajedno sa zajednicom suvlasnika, solidarno odgovaraju svi suvlasnici zgrade i upravitelj – kazali su.
Propisane novčane kazne za upravitelje koji ne izvršavaju svoje obveze iznose od 700 do 5500 eura, dok kazne za suvlasnike mogu doseći i do 10.000 eura.
Iz Ministarstva su dodatno objasnili kako se upravitelj može osloboditi odgovornosti jedino ako dokaže da je prije nastanka štete pisanim putem predložio nužne radove, a suvlasnici su to odbili. Dakle, tek jedan dokument upraviteljsku tvrtku može lišiti odgovornosti.
Nadzor nad provedbom zakona, dodali su iz ministarstva, obavljaju komunalni redari, koji su ovlašteni naložiti mjere za otklanjanje opasnosti. Od gradske uprave tražili smo očitovanje o tome što oni konkretno mogu i moraju učiniti u ovakvim slučajevima. Njihov odgovor još čekamo.
Na isti smo problem upozorili i Državni inspektorat. U odgovoru su nas kratko uputili na nadležnost komunalnog redarstva.
– Zahvaljujemo na upitu te Vas ovim putem obavještavamo kako je vezano uz problematiku neodržavanja vanjskih dijelova i pročelja zgrada u nadležnosti komunalnog redarstva jedinice lokalne samouprave, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu – poručili su.
I dok zakon predviđa prilično stroge kazne za odgovorne, ostaje pitanje – koliko vrijedi sigurnost vaše majke, oca, djeteta, supruga ili supruge? Kolika je cijena nečijeg života ili naknade za ozljedu, ako se komad betona s ove zgrade odlijepi u pogrešnom trenutku? Ovo je još jedan slučaj u kojem se s pravom pitamo tko će snositi odgovornost ako dođe do nesreće. Nažalost, sve dok oni koji su dužni reagirati ne učine ono što im je zakonska, ali i moralna obveza, opasnost ostaje. Dok čekamo reakciju odgovornih, prijetnja na ovoj adresi i dalje visi nad glavama prolaznika. A sasvim je jasno – mogla se spriječiti.
Mi ćemo nastaviti čekati odgovore nadležnih za ovaj problem – sve dok se oštećenje ne sanira.