Stvarali su ga, a sada ga gledaju izvana: PMF isključen, upravu nad Botaničkim vrtom preuzela Javna ustanova

Botanički vrt na Marjanu - živi laboratorij znanja i mjesto gdje su generacije studenata biologije učile razlikovati vrisak od majčine dušice - odnedavno je pod novom upravom. I pod ključem. Službeno, upravljanje je prešlo u ruke Javne ustanove Park-šuma Marjan. Neslužbeno, sve se dogodilo bez ikakvog dijaloga sa Sveučilištem u Splitu - bez obavijesti, bez pitanja, bez onih koji su taj vrt stvarali i njime desetljećima upravljali.

Profesor biologije i nekadašnji voditelj vrta, Mirko Ruščić, jedan je od rijetkih koji i dalje govori o tom problemu. Možda i zato što nema što izgubiti, a zna točno što je izgubljeno.

- Ovo nije pitanje vlasništva, nego opstanka znanstvenog rada. Ako izgubimo akademsku upravu, postoji opasnost da će se svrha vrta promijeniti - iz obrazovnog prostora u kulisu - kaže Ruščić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru naglašava kako su Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) i njegovi djelatnici ulagali godine truda u razvoj i održavanje vrta.

- Upravo su profesori i studenti PMF-a osiguravali stručnu skrb nad biljnim vrstama, održavali nastavu, istraživali različite ekosustave i provodili projekte o autohtonim i egzotičnim biljkama. Sada se pitamo što će biti s tim radom i hoće li novi upravitelji imati iste ciljeve - dodaje.

Botanički vrt osnovan je 1951. godine, a kao takav predstavlja jedan od rijetkih mediteranskih botaničkih vrtova na istočnoj strani Jadrana. Njegov položaj, prirodna vegetacija i specijalizirani biljni fundus godinama su činili temelj za znanstvena istraživanja, nastavne vježbe i popularizaciju biologije. Osnovan je od Više pedagoške škole, kasnije Pedagoške akademije, a potom je pripao prirodoslovcima. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2011., profesor Ruščić, tada novozaposleni na PMF-u, preuzima upravljanje vrtom i započinje njegovu dugogodišnju revitalizaciju. Vikendima sa studentima čisti zapuštena terasasta polja, organizira sadnju, vraća mediteranske vrste u prostor, izrađuje edukativne materijale i otvara vrt javnosti - od vrtićke djece do znanstvenika. S vremenom se uključuju i arhitekti, geodeti, krajobrazni stručnjaci. Kako nam priča, PMF je financirao izradu arhitektonskog elaborata obnove - sve u nadi da će se otvoriti mogućnosti za europsko financiranje.

I zaista - 2018. godine Grad Split i JU Park-šuma Marjan prijavljuju projekt obnove 'Marjan - brdo prošlosti, oaza budućnosti', koristeći, kako navodi Ruščić, upravo postojeću dokumentaciju PMF-a. Projekt dobiva EU bespovratna sredstava. Radovi započinju 2020., a Ruščić i dalje svakodnevno surađuje s izvođačima, daje stručne smjernice i vodi evidenciju o sadnji.

No kako se bližilo otvaranje - suradnju je zamijenila šutnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Komunikaciju s Gradom preuzeo je dekan, uz najavu da će je osobno voditi. Prošle su dvije godine, ništa nije riješeno. Na otvaranje Botaničkog vrta me nisu ni pozvali, a gradio sam ga iz temelja - kaže Ruščić.

Tijekom istraživanja ove teme doznali smo da je, na inicijativu trećine članova Fakultetskog vijeća PMF-a, izglasano nepovjerenje dekanu, fizičaru Mili Dželaliji. U akademskim krugovima spominje se njegovo povlačenje s čelne pozicije fakulteta, a neslužbene informacije ukazuju na to da je među razlozima i gubitak uprave nad Botaničkim vrtom.

Formalno-pravno, situacija je dodatno složena. Naime, i dalje je na snazi Ugovor o održavanju, korištenju i očuvanju prirodnih vrijednosti Botaničkog vrta, potpisan 23. ožujka 2017., uz Aneks iz listopada 2018. godine. Ugovor, sklopljen između PMF-a i Javne ustanove Park-šuma Marjan, vrijedi do 2034. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U odgovoru redakciji, dekan prof. dr. sc. Mile Dželalija objasnio je prirodu trenutnog odnosa Javne ustanove i PMF-a. 

- PMF je korisnik Botaničkog vrta na način kako je definirano Ugovorom i Aneksom. Zaposlenici fakulteta godinama su sudjelovali u radu vrta, a posljednjih 15 godina tim aktivnostima rukovodio je kolega prof. dr. sc. Mirko Ruščić. S druge strane, nedavno obogaćivanje fundusa biljaka financirao je Grad Split, a PMF u tome nije sudjelovao - kaže. 

Dodaje kako PMF radi na novom, povoljnijem ugovoru kojim bi se dodatno regulirao odnos s Javnom ustanovom.

- Nastojimo da se novi ugovor sklopi na neodređeno vrijeme, uz mogućnost da Javna ustanova preuzme režijske i komunalne troškove, što sada nije slučaj. Time bi se otvorio i prostor za nove, strateške znanstveno-istraživačke projekte, posebno one koji uključuju mlade znanstvenike i studente - rekao je.

No, zasad - tog ugovora nema. A PMF je, čini se, 'na mala vrata' isključen iz bilo kakvog utjecaja na upravljanje vrtom. Grad i Javnu ustanovu smo zamolili da iz svog rakursa pojasne prirodu odnosa s PMF-om u vezi upravljanja Botaničkim vrtom. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor. 

Ruščić ne traži da znanstvena zajednica ima isključivu upravu nad vrtom, ali smatra da bi, sukladno važećem ugovoru, PMF trebao biti ravnopravan partner.

- Zasad ne mogu jednostavno dovesti studente. Morao bih pisati zamolbu Javnoj ustanovi, čekati odobrenje. A vrt smo mi stvarali. Posadili smo biljke, organizirali nastavu, sve što danas postoji rezultat je našeg rada. Bez nas, odnosno bez PMF-a, vrt se nikad ne bi razvio u ovom smjeru - poručuje Ruščić.

Otvoreno kritizira i aktualno vodstvo Javne ustanove Park-šuma Marjan koje, prema njegovim riječima, ne pokazuje interes za znanstveni i obrazovni aspekt vrta.

- Vrtom upravlja osoba koja nema potrebno obrazovanje za taj posao. Ne poznaje biologiju, ni botaniku, ni funkcioniranje vrta. Kako će razlikovati samoniklu od invazivne vrste? Kako može voditi edukaciju, pokuse, znanstvena istraživanja? - pita Ruščić i nastavlja:

- Mi imamo spremne programe, studente, istraživače, međunarodne suradnje. Umjesto da nas se uključi, vodi se kao da smo višak.

Dok Split još 'pregovara' o modelu suradnje, u Zagrebu stvari funkcioniraju jasno: dva fakulteta vode dva botanička vrta - Prirodoslovno-matematički i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. U oba slučaja riječ je o akademskim institucijama s jasnom znanstveno-edukativnom misijom i međunarodnim partnerstvima.

- Botanički vrt nije park. On je dio znanstvene mreže - imamo razmjenu sjemena, projekte zaštite endemskih i ugroženih vrsta. To ne može voditi administracija, nego struka - naglašava Ruščić.

Slični modeli postoje diljem Europe i svijeta, gdje su vrtovi također u sklopu sveučilišta ili znanstvenih instituta. U Splitu, međutim, Botanički vrt - premda izrastao iz studentskih ruku - trenutno je zaklonjen birokratskom šutnjom. Ugovor s PMF-om i dalje vrijedi, novi se pregovara, ali formalno - ništa nije riješeno. 

Zbog toga Ruščić poziva na dijalog.

- Najbolje rješenje bilo bi zajedničko upravljanje. PMF bi i dalje imao ključnu ulogu u znanstvenom i obrazovnom segmentu, a Grad Split i Javna ustanova Marjan mogli bi doprinijeti održavanju i promociji vrta - smatra profesor. 

Upozorava i na nelogičnosti u natječajima za novog voditelja vrta koji je bio poništen. 

- Toliko je bio nelogičan da je na kraju poništen. A istovremeno, Grad angažira osobu bez adekvatnog obrazovanja, plaća je 9000 eura da obučava budućeg voditelja i vrtlare. To je apsurdno pored naše stručne baze i studenata biologije. Diplomirao sam biologiju i kemiju, magistrirao botaniku, doktorirao floru otoka Brača. Smatram da imam sve kompetencije za upravljanje Botaničkim vrtom. Uz mene, postoje kolege s odjela koji bi također mogli doprinijeti. Ako Javna ustanova Marjan ima formalnu upravu, mi smo mogli biti ravnopravan partner. Imamo rasadnike, znanje, ljude. Ali oni su nas odlučili ignorirati - ističe naš sugovornik. 

A vrt bez znanosti - zaključuje Ruščić - samo je dekoracija. A takvih Split već ima dovoljno.