ŠKORIĆ: Navodno se ne može uspoređivati doček rukometaša 2026. i Pride u Splitu 2012.

Nakon veličanstvenog dočeka naših rukometaša na Trgu bana Jelačića dobili smo i bonus program u obliku natjecanja u kreativnom tumačenju prava. Mediji i dio 'neovisnih' stručnjaka sada nas uvjeravaju da problem nije bio pokušaj zabrane dočeka, već, pazite sad, tehnička organizacija događaja. Poručuje to veteran Domovinskog rata, bivši šef splitskog HDZ-a, ravnatelj Županijske uprave za ceste Petar Škorić.

Na društvenim mrežama ističe:

- Navodno ne može uspoređivati doček rukometaša 2026. i Pride u Splitu 2012., jer je tamo bilo javno okupljanje', a ovdje je bio 'doček'.
A ključna pravna razlika? Izgleda da se sve svodi na binu. Dakle, tisuće ljudi na javnoj površini nisu problem. Ali kad se pojavi bina, odjednom nastaje ustavna kriza, ruši se pravni poredak i prijeti kraj demokracije. Impresivno kako se pravna doktrina razvija brzinom dnevne politike.
Zato bi bilo krajnje vrijeme da se jave stvarno neovisni i ozbiljni pravni autoriteti i javnosti jasno objasne gdje zakon razlikuje 'doček' od 'javnog okupljanja'. Ili ćemo i dalje glumiti da je razlika u tome ima li događaj razglas i pozornicu?.

Nadalje naglašava, kada je riječ o javnom prostoru, kako ekstremna lijeva politička scena već mjesecima organizira prosvjede protiv molitelja na trgovima.

- Pa se postavlja logično pitanje: u koju kategoriju pravno spadaju molitelji? Jesu li i oni javno okupljanje koje treba ograničiti ili zabraniti?
Jer, koliko je poznato, ti ljudi mirno mole i ne ometaju nikoga.
Za razliku od onih koji im često dolaze provocirati, ulaziti u njihov prostor i proizvoditi incidente, ali se to nekako ne proglašava ugrozom javnog reda.

Danas su tema molitelji. Sutra možda procesije. Prekosutra mise na otvorenom. Hoće li se, po toj logici, pokušavati ograničiti sve duhovne manifestacije izvan crkvenih prostora, baš kako su to činili režimi koje smo, barem deklarativno, ostavili u prošlosti?

I kad već govorimo o dosljednosti, ako jednoga dana Papa dođe u Zagreb, hoće li i njegov doček postati pravni problem? Hoće li se tada raspravljati o pjesmama, simbolici ili sadržaju koji bi nekome mogao biti sporan? Hoće li se i takav događaj pokušati administrativno ograničiti ili zabraniti?

Zanimljivo je kako sloboda okupljanja postaje upitna samo kad se okupljaju 'pogrešni' ljudi.
A kad su 'ispravni', tada se slobode brane do posljednjeg zareza Ustava.
Ako pravo vrijedi selektivno, onda to više nije pravo već politički alat.
A veličanstveni doček rukometaša pokazao je da građani takve improvizirane standarde prepoznaju puno brže nego što ih politički komentatori uspiju racionalizirati - zaključuje Škorić.