PONEDJELJAK Otkaz
Ima nešto zadovoljavajuće, ispunjavajuće u spoznaji da je netko iz Banovine dobio otkaz. Po svemu sudeći vrlo dobro obrazložen, i to nakon prave višetjedne gotovo pa detektivske akcije u kojoj se otkrilo da je na poslu provodio otprilike dva mjeseca godišnje, da kod sebe nije imao zadužen ni jedan jedini predmet koji je trebao riješiti, da je izvodio vratolomije s lažnim bolovanjima dok je istovremeno rintao na nekom kruzeru i da je, na koncu, angažirao vlastite kolege kako bi provlačili njegovu karticu i neistinito prijavljivali da se pojavio na poslu.
Mali korak za čovječanstvo, veliki za Banovinu.
Iskustvo nas ipak uči da valja prigušiti entuzijazam: zdrav razum i racionalni argumenti prečesto su uzmicali pred bizarnim odlukama sudova koji po defaultu staju na stranu radnika u javnom sektoru i de facto ih štite do granice kada postaju nesmjenjivi, neotkazivi i vječni.
Ali u ovom slučaju svakako ide plus, barem za pokušaj.
UTORAK Poduzetnici
Kako zaista izgleda sudska praksa uvjerili smo se, ironično, već sutradan.
Na posao u 'Čistoći' vraćen je jedan od dvojice radnika - a i drugi će, ne sumnjamo - koji su punih deset godina imali firmu za popravljanje smetlarskih kamiona i zarađivali skoro pa milijun eura godišnje, toliko da su uspjeli naziđati čak i vlastiti hotel u Dućama. Mašala.
Ne kažemo da su krali, bože sačuvaj: tek su bili dovoljno promućurni da u fušu pokrenu biznis potpuno jednak njihovom formalnom poslu kojega su obavljali u radnom vremenu.
Bivši šefovi u 'Čistoći' bili su dovoljno mudri za shvatiti da bi situaciju trebalo raščistiti, a opet dovoljno racionalni da su to odlučili učiniti na najefikasniji mogući način: angažirali su detektive koji su radnike 'na bolovanju' snimili kako se vrzmaju po svom privatnom servisu, obilaze trgovine građevinskog materijala i bauštele na spomenutom novom hotelu u Dućama.
No nisu bili dovoljno realni da uzmu u obzir i varijablu zvanu sud, koji je mrtav-hladan presudio da lažiranje bolovanja i njegovo iskorištavanje u privatne svrhe nije dovoljno za otkaz premda u svim dokumentima tvrtke piše da jest. Nije dovoljno jer, eto, trebalo je dokazati da su radnici baš planirali to napraviti.
Katkad pomisliš da bi cijeli ovaj nakaradni sistem trebalo spaliti do temelja, pa graditi iznova.
SRIJEDA Redari
Postoje i ljudi koji temeljito rade svoj posao, recimo ona dvojica prometnih redara koja su za vrijeme nekog koncerta na Sustipanu zalijepila dvije stotine kazni za pogrešno parkiranje auta - na trotoarima, travnjacima, pješačkim prijelazima i rampama, valjda svim mjestima na koja ih je bilo moguće fizički nagurati.
I potom se našli na meti uvreda i prijetnji, pa i zgražanja - čuj, prometni redari su a pišu kazne.
Neviđena drskost.
ČETVRTAK Jugoplastika
Tjedan je ipak prošao u znaku natječaja. Raznih.
Ovaj za prodaju dionica 'Jugoplastike' logičan je i očekivan: koliko god se gradskog novca ulije u klub sa Gripa, klubu je malo za ozbiljan rezultat - a gradu puno za budžet koji ima.
Ali ipak će trebati držati četvore oči otvorene u cijelom ovom procesu jer je jasno da ne postoji mecena koji će iz godine u godinu ulijevati milijune i milijune eura u košarku bez da nešto dobije zauzvrat.
I jer je već sami 'međunarodni natječaj' neobičan jer za početak nije ni preveden na engleski jezik, a rok od 25 dana ne čini se razumno dugačak za privući ozbiljnog investitora koji već ne vlada nekim osnovnim informacijama iz ovog procesa.
Ako ništa drugo, barem ćemo vrlo brzo doznati tko je to tjednima i mjesecima obijao pragove u Banovini. I što zapravo nudi.
PETAK Istočna obala i Stari plac
Natječaji za dvije neuralgične gradske točke također su ovog tjedna zabavili javnost, doduše u različitim fazama i s različitim smislom.
Istočna obala zasad je primjer kako treba raditi: dugo se slagao program, konzultirani su deseci stručnjaka i institucija, a sada je urbanistima i arhitektima ostavljena potpuna sloboda da predlože budući izgled najvažnijeg gradskog prostora, doduše s jasnim smjernicama: rješavanje prometnih problema je prioritet, a svi ostali sadržaji uglavnom bi trebali biti javni. Dakle, bez krcanja turističkih i stambenih kvadrata.
Sa Starim placem situacija je ponešto drugačija: objavljena je neobična ideja gradnje malog stadiona za kojega nitko zapravo nema pojma ni tko bi ga platio, ni čemu bi služio, ni ima li uopće smisla u ovaj uski prostor gurati bilo što drugo osim garaža, parka i novog varoškog pazarića.
Dojam je da Hajduk zasad služi kao efektna dimna zavjesa, makar bi iskreniji i otvoreniji pristup sigurno bio i pošteniji. Ako Grad već želi zacementirati nepravdu otimačine njegovog povijesnog terena, neka to učini do kraja. A ako želi učiniti nešto dobro svom vlastitom klubu, neka mu izvoli i formalno prepustiti Poljud, umjesto da mu neobičnim aranžmanom s koncesijom i formalnim 'korištenjem' stadiona zapravo stvara gubitak od milijun eura godišnje.
SUBOTA Urota
Davno završene dvije stambene zgrade 'Cestara' u Tršćanskoj ulici nisu dobile uporabnu dozvolu, poznata je vijest koja je ovog tjedna postala i službena.
Jer, eto, u podzemlju su otkriveni kvadrati koji se ondje nisu smjeli nalaziti.
Čudo jedno kako je njihov projektant baš Neno Kezić i kako baš on vrlo često ima sličnih problema s viškom kvadrata koji se otkrije nakon što se objekti završe. Rekao bi čovjek, zgrade se urote protiv vlastitog arhitekta…
NEDJELJA Žetončić
Predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić - onaj isti koji je s Domovinskim pokretom izveo savršeni luping i od najžešćeg kritičara HDZ-a postao najvjerniji žetončić koji je toj stranci ponovno osigurao većinu i vlast - svoj pothvat uspješno privodi kraju.
Sada je otišao čak i iz Domovinskog pokreta.
'Uvjeren sam da kao nestranačka osoba mogu bolje i učinkovitije nastaviti s radom za opće dobro, zajedno s mnogim izvrsnim ljudima koji me podržavaju i koji žele dobro hrvatskom narodu', objavit će naš glavni junak.
Čestitamo, narod je sasvim sigurno vrlo zadovoljan.