Istraživanje među splitskim tinejdžerima pokazuje da su psihostimulansi i online kockanje u porastu
Oni koji bi trebali biti prva linija zaštite često izostaju. Riječ je o roditeljima
‘Nije to moja šema’ naziv je programa koji se u Splitu provodi od 2022. godine, a u njemu je sudjelovalo 109 učenica i učenika iz Komercijalno-trgovačke škole, Pomorske škole i Ženskog đačkog doma. Održano je čak 36 radionica namijenjenih mladima, no kad je riječ o roditeljima – brojka naglo pada. Na deset radionica organiziranih posebno za njih odazvalo se tek dvadeset roditelja i skrbnika.
Taj podatak, premda više ne iznenađuje, teško je ignorirati. Jer dok se sustav trudi kroz škole, udruge i stručnjake približiti problemima ovisnosti, upravo oni koji bi trebali biti prva linija zaštite često izostaju. Riječ je, naravno, o roditeljima.
- Nažalost, to je već postalo uobičajeno. Roditelji se ne odazivaju ni na obavezne roditeljske sastanke, a kamoli na dodatne aktivnosti izvan škole – rekao je Josip Šimić, socijalni radnik iz Udruge Most, koji je danas na završnoj konferenciji predstavio rezultate programa osmišljenog kao oblik univerzalne prevencije ovisnosti.
Program je usklađen s javnim politikama i nacionalnim zakonodavstvom te usmjeren na djecu, mlade, roditelje i stručnjake. Tijekom tri godine, kako objašnjava Šimić, radilo se na temama poput emocija, kritičkog razmišljanja, normativnih uvjerenja i pozitivnog razvoja zajednice. Roditeljima su pak ponuđene radionice o obiteljskim vrijednostima i komunikaciji s adolescentima o ovisnostima, no interes je bio minimalan.
Posebno je istaknuo i edukaciju za stručnjake pod nazivom ‘Tko zapravo pobjeđuje’, koju su proveli predavači s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, s ciljem jačanja školskog sustava u području prevencije ovisnosti.
I dok su radionice uspješno provedene, problemi na terenu ne jenjavaju.
- Danas su najveće prijetnje kockanje i novi trendovi poput vapeova, vuseva i snusa. Sve je prešlo online, registracija na kasina je brza, i mladi lako ulaze u svijet kockanja. Imamo i slučajeve gdje djeca koriste lažne osobne iskaznice da bi ušla u kasino – istaknuo je Šimić.
Nada se, kaže, da će novi zakon koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine donijeti pomake.
- Trebala bi se uvesti obavezna verifikacija lica i osobne iskaznice pri svakom ulasku u kasino, što bi trebalo suzbiti zloupotrebe – dodao je. No stručnjaci upozoravaju da svota novca koja se fizički uplati u casinima nije ni blizu onoj koja cirkulira online.
Ovisnosti se danas prepoznaju i u obrascima ponašanja – od kockanja do neprekidne potrage za zadovoljstvom. Na to je u svom izlaganju upozorila Katarina Čolak-Jurić, psihologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, u Službi za mentalno zdravlje.
- Za razliku od prije desetak godina, kad smo se najviše bavili poliuporabom ilegalnih droga, danas je to dominantna pojava, kao što su psihostimulansi – kokain, amfetamini, dok marihuana ostaje najraširenije ilegalno sredstvo ovisnosti. Ekstazi je nešto rjeđi, a najčešće ga se konzumira prigodno, na partyjima – kazala je Čolak-Jurić.
Dodaje da su među mladima sve češće prisutne i druge poteškoće: prekršaji, kaznena djela, teškoće u izvršavanju školskih obaveza i odlascima u školu.
- Nažalost, svjedočimo i spuštanju dobne granice. Nekad se nije događalo da petnaestogodišnjaci ili šesnaestogodišnjaci konzumiraju psihostimulanse, a sada ih imamo i među četrnaestogodišnjacima – upozorava psihologinja.
Prema njezinim riječima, trendovi koje vidimo u Splitu ne razlikuju se puno od onih u drugim europskim zemljama, gdje se bilježe sve veće zapljene droga i povećana potražnja za stimulansima. Analize otpadnih voda, napominje, pokazuju visoku zastupljenost kokaina, dok marihuana i dalje drži prvo mjesto među ilegalnim sredstvima u Europskoj uniji.
Kao psihologinja, Čolak-Jurić naglašava da problem nije samo u dostupnosti droga, nego i u društvenoj percepciji.
- Smatram da su odrasli u velikoj mjeri odgovorni. Sve češće susrećemo roditelje koji su bivši ili sadašnji konzumenti ilegalnih droga. Droga je ušla u sve pore društva – od YouTubea, influencera i TikToka, do folk glazbe. Postala je dio stila života. Danas vlada neka vrsta besramnosti, i to je ono što djecu čini ranjivijom nego u ranijim vremenima – rekla je.
Program ‘Nije to moja šema’ završava ove jeseni, ali izazovi ostaju. Ako je itko u ovoj priči zakazao, to su odrasli. Sustav ne uspijeva dovoljno obuhvatiti roditelje i obitelji, dok istovremeno društvo mladima sve češće nudi lažnu sliku uspjeha kroz brzu zabavu i lake izbore te opasnu trivijalizaciju droge koja se predstavlja kao stil života.
