Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Darko Mihalić Inovativna rješenja za borbu protiv izgubljenog ribolovnog alata testirana na Visu

Inovativna rješenja za borbu protiv izgubljenog ribolovnog alata testirana na Visu

Nakon uspješnog pilot-terena provedenog na Siciliji

WWF - Adria provela je na otoku Visu terensko testiranje inovativnih tehnologija za pronalazak i uklanjanje izgubljenih ribolovnih alata u sklopu međunarodnog projekta Nettag+. Riječ je o drugom testiranju unutar projekta, nakon uspješnog pilot-terena provedenog na Siciliji ranije ove godine.

Odbačeni i izgubljeni ribolovni alati (poznati i kao ghost gear) predstavljaju jednu od najsmrtonosnijih vrsta plastičnog otpada u moru. Nastavljaju 'loviti' dupine, ribe, morske kornjače i druge vrste koje se često zapliću u njih.

Tijekom aktivnosti na Visu testirana su rješenja koja koriste napredne tehnologije označavanja i detekcije ribolovnog alata u različitim morskim uvjetima i tipovima dna. Cilj je omogućiti pravodobno pronalaženje i vađenje izgubljene opreme prije nego što postane prijetnja morskom ekosustavu.

Foto: Darko Mihalić

'Suradnja s ribarima ključna je za pronalaženje učinkovitih i održivih rješenja. Upravo zahvaljujući njihovom iskustvu i znanju o moru možemo testirati tehnologije koje u praksi donose razliku. Rezultati testiranja na Visu pokazali su da inovacije, kad se primjenjuju uz terensko znanje, mogu znatno smanjiti rizik od gubitka opreme i štetu za morski svijet', naglasila je Andrea Ivanković iz WWF-Adrije.

Prema izvješću WWF-a Stop Ghost Gear: The Most Deadly Form of Marine Plastic Debris, najmanje 10% ukupnog otpada u morima čini ribolovni otpad, dok se svake godine između 500.000 i 1 milijun tona mreža zadrži u oceanima. Takva oprema izrađena je pretežno od plastike kojoj su potrebna desetljeća za razgradnju te može nastaviti ugrožavati život u moru godinama.

U Sredozemnom moru, koje se često opisuje kao 'zamka za plastiku', plastični otpad čini čak 95% ukupnog otpada. Posljedice su ozbiljne, ugrožene su brojne morske vrste, a negativan utjecaj osjeća i gospodarstvo, posebno ribarstvo i turizam.

U posljednje dvije godine uklonjeno je više od pet tona odbačenih i izgubljenih ribolovnih alata iz Jadranskog mora. Nažalost, to je tek mali dio ribolovnih alata koji se nalaze na dnu Jadrana. WWF će nastaviti raditi na razvoju rješenja koja će pomoći u smanjenju količine izgubljenog ribolovnog alata, od označavanja i praćenja opreme do boljeg gospodarenja otpadom.

Vaša reakcija na temu