INTERVJU S JAKOVOM PRKIĆEM 'Grad smo zamišljali kao otvorenu upravu koja će biti pristupačna građanima, a danas vidimo potpuni zaokret'

U utrku za splitskog dogradonačelnika ušao je fotoreporter znatiželjne naravi, kvizaš i hodajuća enciklopedija zanimljivih – i ponekad posve nepotrebnih – informacija široj javnosti. No, baš te nepotrebne informacije cjelovito zaokružuju poznavanje najmanjih sitnica u ovom gradu.

Voli biti ciničan, iako možda to neće priznati, pa njegove rečenice često sadrže prenesena značenja koja, ako on tako želi, razumiju samo oni kojima se izravno ili neizravno obraća.

Riječ je o Jakovu Prkiću koji je u lokalnu politiku zakoračio s kotarske razine prije petnaest godina, rame uz rame s Marijanom Puljak, s kojom je surađivao na razvoju tada nove političke platforme Pametno. Njezin suprug Ivica Puljak u to je vrijeme još bio u pozadini političkog djelovanja.

Zajedno s brojnim tadašnjim suradnicima razišao se od bračnog para Puljak, ali je nakon prošlih lokalnih izbora ipak pristao na programsku suradnju s Ivicom Puljkom – no ta je suradnja bila kratkog vijeka. Završila je s izvanrednim izborima, na kojima je Puljkov Centar osvojio najviše vijećničkih mandata. Danas Prkić ponovno traži povjerenje birača, ovaj put u tandemu s Davorom Matijevićem iz SDP-a i Marinkom Biškićem iz platforme Možemo!.

Prkiću se jedno mora priznati – poznaje grad. Zbog prirode svoga posla, ali i dugogodišnjeg angažmana u lokalnoj politici, naučio je čitati dokumentaciju, osobito rečenice između redaka. Svjestan je manjkavosti Splita, problema koji traju desetljećima i prepreka koje nijedna vlast dosad nije uspjela preskočiti.

U opsežnom razgovoru za naš portal govori o ključnim izazovima s kojima se Split suočava – od sve skupljeg i nedostupnijeg stanovanja, loše organiziranog javnog prijevoza i sustava gospodarenja otpadom, do potrebe za otvaranjem gradske uprave prema građanima. Komentira rad aktualnog saziva Gradskog vijeća, stanje gradskih tvrtki, prioritete u komunalnoj politici, ali i kakav Split vidi nakon četiri godine svog eventualnog mandata.

Petnaest godina prisutni ste na splitskoj političkoj sceni, uglavnom u ulozi oporbe. Koje su, po Vašem mišljenju, glavne razlike između aktualne gradske vlasti i prethodnih?

- Nažalost, prilike su vrlo slične. Osjećaju se neki pomaci, ali način ponašanja ostao je isti. I dalje je prisutan autoritaran pristup, ne dopušta se kritičko promišljanje ni drugačije mišljenje, suprotna se strana ne uvažava. Ima određenih pomaka u komunalnom smislu, primjerice čišćenje Istočne obale, istočnog zida Dioklecijanove palače i smanjenje broja štekata, ali već vidimo kako se neki od tih štekata ponovno vraćaju. A nikad ranije nismo imali toliko prisutan i javno komuniciran model osobne osvete. Upravljački stil i dalje je zatvoren i usmjeren na vlastiti imidž. Nažalost, gradska uprava zatvorila se prema građanima, kontakt je sveden na jedan e-mail i jedan broj telefona, kotarevi su zaključani, a kotarske tajnike više gotovo da ni ne možete sresti, jer postoji njih svega četiri ili pet koji su zaključani u Banovini. Možete eventualno sresti komunalnog redara, ali on ne zna puno o poslovima koje je radio tajnik. Sve to udaljava građane od vlasti, a uprava bi trebala biti njihov servis.

Očito je da, prema Vašem mišljenju, postoje razlike između politike koju ste zajedno s Marijanom Puljak gradili kroz stranku Pametno i politike koju danas vodi Ivica Puljak. Koje biste razlike posebno istaknuli?

- Pametne i suvremene politike vođenja grada koje se temelje na interakciji s građanima i transparentnosti potpuno su izostale. Naš cilj bio je poboljšati kvalitetu života građana kroz infrastrukturu, dostupnost vrtića, zelenih površina, škola, zdravstvenih i komunalnih usluga. Gradili smo kvartove, ali nismo gradili prometnice. Primjerice, Pazdigrad, odakle je krenula Marijana Puljak, još uvijek je odsječen od ostatka grada, a naš cilj bio je takve stvari promijeniti. Grad smo zamišljali kao otvorenu upravu koja će biti pristupačna građanima. Danas vidimo potpuni zaokret. Grad je postao zatvoren, s minimalnim kanalima komunikacije. Zalagali smo se za decentralizaciju i jačanje kotareva, decentralizaciju sredstava, a danas je situacija gora nego prije. Kotarevi su limitirani, a oni bliži vlasti prolaze bolje. Split nije uveo stvarno participativno budžetiranje, a ni ne promišlja o online referendumima koje smo nekad zajedno propagirali. Takav pristup nije pravedan ni pošten. Apsolutno sam protiv ukidanja tajnika, jer nismo svi na aplikacijama ili mailu, u kotaru se mora nalaziti osoba koja je na raspolaganju ljudima.

Vaša je suradnja s Centrom nakon prošlih izbora bila kratkog daha. Vidite li prostor za novu suradnju, uključujući i eventualnu širu koaliciju sa SDP-om, Direktom i Možemo!?

- Suradnja 2021. bila je programska, ali kratka. Tada smo imali šest lista u vijeću koje su činile većinu. Na to pitanje je već dao odgovor gradonačelnik Puljak, jasno je rekao s kim ne želi surađivati - s HDZ-om, Željkom Kerumom i Davorom Matijevićem. Time je zatvorio vrata novim suradnjama. Može li se dogoditi da Gradsko vijeće funkcionira bez jasne većine? Naravno da može, ako se konstituira. Moja je pretpostavka, a nadam se da sam u krivu, da gradonačelnik radi sve da se, ako kojim slučajem pobijedi, dogode ponovni izbori za Gradsko vijeće. Pretpostavljam da oni već sada traže krivca za nekonstituiranje Vijeća kako bi skinuli odgovornost sa sebe. To nije dobar put. Vijeće bi se trebalo konstituirati, pa čak i u uvjetima manjinske vlasti, kao što se često događa u razvijenim demokratskim društvima, gdje se oko ključnih pitanja traži konsenzus. To je model za koji smo, u slučaju pobjede, potpuno otvoreni.

Koga biste Vi mogli vidjeti kao moguće partnere u Vijeću?

- Mi se nadamo pobjedi našeg kandidata, no jasno je da će tko god pobijedi teško složiti stabilnu većinu. Partneri bi mogli biti svi koji su spremni na konstruktivnu suradnju u interesu grada, bez obzira na političku pripadnost. Nadam se kako će ući što više lista, jer demokracija podrazumijeva raznolikost u Vijeću, a konstruktivni ljudi su najvažniji.

Kako ocjenjujete rad aktualnog saziva Gradskog vijeća?

- Barem 30 godina pratim rad Vijeća i nažalost moram reći da kvaliteta opada. Bude mi ponekad neugodno. Nekada su u Vijeću sjedili ozbiljni, posvećeni ljudi, intelektualci, različitih političkih opcija, koji su se više uvažavali nego što je danas slučaj. U prosjeku je lošije nego prije, a bojim se da bi tako moglo biti i s novim sazivom. Danas se sve više odluka donosi bez rasprave, bez argumenata, a kad nestane argumenata prelazi se na osobne napade. To nije dobro za demokraciju. U Vijeću nam je potrebno barem dvije trećine ljudi koji ne služe kao dizači ruku, već sudjeluju u raspravi, kritički promišljaju, koji poznaju grad i probleme građana te koji mogu zajednički donijeti važne i ključne odluke.

Što biste izdvojili kao glavni adut svoje kampanje?

- Fokusirali smo se na stvarne potrebe građana. Skrb o starijima u Splitu je loša. Potrebni su nam dnevni boravci i domovi za starije, preventivni i zdravstveni programi, druženja, radionice. Želimo da starije osobe što dulje žive u svom domu. S druge strane, mladim obiteljima želimo osigurati dostupne vrtiće, jer se sve veći broj ne može pouzdati u roditelje i sve veća je potreba za vrtićima. Naš cilj je da od 2026. vrtići postanu besplatni. Planiramo za početak nekakav imovinski cenzus, ukupno smanjenje cijene, a onda i potpuno besplatan predškolski odgoj. Mi sve to plaćamo kroz porez na dohodak, komunalne naknade, a mislim kako je red nešto vratiti građanima.

Smatrate li najavu besplatnih vrtića populističkim potezom? Ništa nije besplatno, kako će se graditi novi vrtići ako se ne naplaćuje usluga u postojećima?

- Sadašnja gradska vlast viče na sav glas da su sva djeca upisana u vrtiće. Ako je to istina, zašto onda gradimo nove vrtiće? Istina je da nisu upisana sva djeca, nisu upisana ona jasličke dobi, niti sva djeca koja bi mogla biti upisana jer imaju neku administrativnu zapreku. Osim toga, državni pedagoški standard se ne poštuje. Zato treba graditi nove vrtiće i otvarati nove skupine jer Grad je tu da osigura istu kvalitetu usluge svima. Kao što škola mora biti dostupna, tako mora biti dostupan i vrtić svakom djetetu, neovisno o statusu njegovih roditelja. Davor Matijević je pokazao kako su mnogi gradovi i općine u Hrvatskoj uspjeli. Razgovarali smo s njima i sram bi me bilo reći da oni mogu, a Split ne može.

Broj mladih koji odlazi iz Splita i dalje je visok. Što konkretno predlažete da Split postane grad u kojem se ostaje i gradi život?

- Stanovanje je postalo neodrživo. Mnogi se sele u Solin, Kaštela i Podstranu jer je tamo jeftinije. Statistika pokazuje rast stanovnika u susjednim gradovima i općinama taman toliki koliki je u Splitu pad. Žive tamo gdje im je jeftinije, rade u Splitu, a porez na dohodak plaćaju susjednim gradovima i općinama. Ni jednom gradu, pogotovo na obali, nije lako riješiti problem priuštivog stanovanja, a to je sigurno glavni razlog napuštanja Splita. Naše predložene mjere poput besplatnih vrtića i skrbi o starijima uz bolju kvalitetu npr. javnog gradskog prijevoza, odgoja i obrazovanja, sportskih aktivnosti dostupnih svima mogu biti motiv za ostanak u Splitu.

Gradonačelnik Puljak je najavljivao gradnju priuštivog stanovanja, što se s time dogodilo?

- Nažalost, nula domova za starije i nula stanova je isplanirano i jednako toliko izgrađeno. Žao mi je što se ništa nije napravilo po tom pitanju. Prije nekoliko godina predlagali smo pilot-projekt koji je bio hibrid priuštivog stanovanja i komercijalne prodaje. Na primjer, trećina stanova u zgradi proda se po tržišnoj cijeni kako bi se smanjio trošak građenja, a ostatak se daje u dugoročni najam. Volio bih da je jedan takav pilot projekt napravljen, ali nije bilo političke volje.

Kako zamišljate Split nakon četiri godine vašeg upravljanja?

- Zamišljam grad u kojem se stvaraju održivi temelji za dugoročni napredak. Moramo biti svjesni kako se Grad dugoročno zadužio s počekom od pet godina, što znači kako vraćanje kredita čeka neke druge vlasti u budućnosti. Graditi na duge staze je teško, naporno i rezultati se ne vide odmah. Nasuprot tome, kratkoročna trendovska rješenja donose isto tako kratkoročnu popularnost. Nama nije do popularnosti već želimo riješiti dugoročne nagomilane probleme poput npr. gospodarenja otpadom. Moja vizija je vraćanje povjerenja u gradsku upravu i uključivanje građana, pogotovo mladih, u donošenje odluka, poticanje na kritičko promišljanje i solidarnost. Grad mora biti na usluzi građanima, ali svatko od nas bi trebao i morao vratiti nešto zajednici.

Kako biste biračima opisali stranku Direkt?

- Nakon raspada stranke Pametno, preko 90 posto članova stranke se odvojilo od Puljaka. Promijenili smo ime i sada se zovemo Direkt. Orijentirani smo isključivo na lokalne probleme i konkretna rješenja, primjerice stvaranje novih zelenih površina u gradu, poboljšanje javnog gradskog prijevoza, rješavanje pitanja otpada... Nismo opterećeni ideološkim pitanjima, već želimo poboljšati svakodnevni život u Splitu.

Odlučili ste se za suradnju sa Možemo! i SDP-om. U javnosti su se pojavile brojne optužbe na račun Davora Matijevića. Jeste li istraživali njihovu osnovanost i kako ih komentirate?

- Ne želim ulaziti u osobne optužbe bez dokaza, a mi nismo ni DORH ni policija. Pričali smo prije ulaska u koaliciju otvoreno i o temama koje mogu biti teret u kampanji. Davor je tada rekao da ima jedan prekršajni postupak te da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Sve to je rekao i javno. Taj prekršajni postupak je posljedica brakorazvodne parnice i sigurno je neugodan i po meni bi trebao ostati dalje od javnosti. Bitno je razlikovati prekršajni postupak od kaznenog djela. Tužno mi je vidjeti kako oni koji su i od mene osobno tražili zaštitu kad su njihove obitelji bile u pitanju, sada parazitiraju nad tuđom privatnom nevoljom. S druge strane, imamo situaciju da zamjenik Ivošević ne može reći da se protiv njega ne vodi kazneni postupak kad znamo da se vodi zbog prijetnje urednici Slobodne Dalmacije. Zahvaljujući sporosti pravosuđa, zamjeniku Ivoševiću suđenje nije započelo. Nekad ga se slalo na radionice iz pristojnog ponašanja, a danas ga se podržava i potiče u agresivnoj komunikaciji o kojoj su svjedočili mnogi koji su s njim bili u kontaktu.

Kako ocjenjujete dosadašnju kampanju ostalih kandidata – ima li previše populizma, a premalo konkretnih rješenja?

- Uvijek ima populizma. Puno se obećava, a malo se govori o načinu realizacije. Dobre stvari se ne rješavaju preko noći, obično preko noći stvari idu nagore, a nabolje – teško. Za dobre stvari treba rada i vremena. Mi se trudimo biti realni i ponuditi ostvariva rješenja i nastojat ćemo ih ispuniti.

Jedno od neispunjenih obećanja gradonačelnika Ivice Puljka odnosi se na povećanje postotka odvajanja otpada. Gdje je došlo do propusta?

- Grad nam je jednako prljav ili čist kao i prije četiri godine jer nije bilo ozbiljnog pristupa rješenju. Problem se gurnuo ispod tepiha, odnosno u polupodzemne spremnike. Gospodarenje otpadom je kompleksno pitanje koje zahtijeva sustavan i dugotrajan rad. Nema većeg postotka odvajanja bez izgradnje sortirnice i kompostane. Korisnici usluge ne plaćaju odvoz prema količini miješanog komunalnog otpada, što je nepravedno prema onima koji odvajaju više. Obećanje gradonačelnika Puljka bilo je kako će očistiti Split i kako ćemo svaki mjesec odvajati po jedan postotak više otpada. Nije se, nažalost, ostvarilo ništa od toga. Dosegli smo maksimum i bez izgradnje infrastrukture svake godine ćemo se mučiti za jedan postotak više. Najbanalniji primjer je kako smo u 2024. godini odvojeno prikupili 3700 tona biootpada, od kojeg nismo dobili niti jedan jedini kilogram komposta.

Koliko, po Vašoj procjeni, Karepovac još može podnijeti otpada dok se ne izgradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici?

- Svakim danom mjesta na Karepovcu je sve manje, već koncem godine suočit ćemo se s ozbiljnim problemom gdje s otpadom. Centar u Lećevici sigurno neće biti gotov do 2027., i to ako sve bude teklo idealno. Ni Grad ni Čistoća nemaju plan kako premostiti taj period do puštanja u rad centra u Lećevici, niti rade na tome. Zatvaranjem Karepovca, Čistoća će ostati bez prihoda koje sada ima od susjednih gradova i općina koji deponiraju na Karepovcu. Rezultat nabrojanog bit će drastično povećanje cijene za Splićane. Upozoravalo se na takav scenarij odavno. Bilo je ljudi u Nadzornom odboru koji su o tome govorili, a završilo je tako da su zamijenjeni onima koji ne postavljaju pitanja direktoru.

Što treba hitno poduzeti kako bismo izbjegli ekološku katastrofu? Postoji li rješenje koje je moguće provesti i bez Lećevice?

- Hitno moramo pronaći alternativnu lokaciju za deponiranje otpada kad se Karepovac napuni. Lokacije mogu biti bilo gdje po Hrvatskoj, što su dalje od Splita, troškovi su veći. Trebamo krenuti u proceduru izgradnje kompostane i sortirnice. To su pogoni koji nam svakako trebaju. Nikakav bio stabilizator o kojem već tri godine priča direktor Čistoće Ivica Karoglan ne može zamijeniti kompostanu. Naravno, za izgradnju sortirnice i kompostane treba vremena, nažalost već godinama ne činimo ništa po tom pitanju.

U kojoj mjeri odgovornost za takvo stanje snosi aktualni direktor Čistoće?

- Direktor snosi dio odgovornosti, ali najveću odgovornost ima gradska uprava koja nije postavila jasne ciljeve ni rokove. Ne žele priznati da su ipak pogriješili s izborom direktora i mi smo taoci toga. On je ni prvi ni zadnji direktor kojem ne ide, ali iz nekog razloga je nedodirljiv. Najveća odgovornost Ivice Karoglana je loša organizacija radnih procesa. Rezultat toga vidimo svakodnevno.

Kako ocjenjujete rad gradskih tvrtki u ovom mandatu? Možete li izdvojiti jednu kao pozitivan, a jednu kao negativan primjer?

- Najveći problemi su u Čistoći i Prometu. Vidjet ćemo kako će se Žnjan d.o.o. snaći u upravljanju plažom. Održavanje će biti izazov. Jedina firma koja radi konstantno jednako je Lovrinac.

Kako ocjenjujete rad tvrtke Promet i prometnu politiku Grada?

- Promet nije napravio ozbiljniji iskorak. Dobili smo nove autobuse, ticketing sustav koji ne funkcionira uvijek. Ukratko, nemamo efikasan javni gradski prijevoz koji bi privukao veći broj putnika i ponudio bolji i jeftiniji način prijevoza u odnosu na automobil. Predlažemo uvođenje besplatnog prijevoza za određene skupine – poput đaka i studenata, svih starijih od 65 godina – kao i općenito snižavanje cijena usluge za radno stanovništvo. Dugoročno, cilj mora biti da javni prijevoz postane praktičan i najjeftiniji izbor za svakodnevno kretanje po gradu. Danas Promet reducira broj polazaka nakon završetka nastavne godine, kao da su đaci jedini zbog kojih postoji javni prijevoz. Ljeti imamo veliki broj turista i vozni red treba prilagoditi sezoni. Veći broj linija prema plažama smanjio bi broj taksi vozila koji stvaraju gužvu u prometu. Gotovo svaki dan Promet ima obavijest o reduciranim i izmijenjenim polascima. Kako je npr. moguće da broj 17 polazi radnim danom s Trstenika u 11:05, a idući polazak je u 12:20!? Bez efikasnog javnog gradskog prijevoza ne možemo očekivati nikakav pomak u rješavanju prometnih problema. To je uvjet bez kojeg se ne može.

Kako ocjenjujete upravljanje gradskim parkiralištima?

- Split parking funkcionira više kao skladište za vozila nego kao sustav za prometno rasterećenje grada. U nekim kvartovima garaže koristi velik broj automobila koji inače ne bi ni bili na toj lokaciji, što poništava učinak smanjenja broja vozila na ulicama. Na Lokvama smo dobili parking od 190 mjesta koji nismo ni osjetili, jer su stigli automobili koji nikad nisu gravitirali Lokvama. Auta koja se posjeduju a ne voze se. Naime, ljudi iz drugih kvartova ih dovoze jer im je vrlo jeftino. Praktički garažiraju svoj automobil za 16 eura mjesečno, to je cijena za one koji nisu u krugu od 300 metara od garaže, a mi ostali plaćamo 12 eura. Postoje dokazana rješenja koja će smanjiti potrebu za automobilima, a omogućiti bolji javni prijevoz, no to nije kratkoročno popularno, pa se Split odlučio ići u drugom pravcu.

Kakav je Vaš opći dojam o aktualnim komunalnim politikama Grada?

- Rješavalo se parcijalno, površno, bez strategije. Rješavali su se sitni problemi. Nismo riješili krupne probleme poput Bračke, Lovrinačke, Zajčeve, cestogradnje, javnog gradskog prijevoza, gospodarenja otpada... Više se pazilo na imidž i sitne intervencije nego na stvarne promjene.

Smatrate li da će dovršetak projekta Žnjan predstavljati veliku prednost za aktualnu vlast?

- Plaža je uređena, to je pozitivno. No, svima je jasno da se radi o projektu koji je zbog neznanja i populizma plaćen 45 milijuna eura. Uvjeren sam da će tu biti još izvantroškovničkih radova. Također, mnogi sadržaji će se dodatno naplaćivati, što će smanjiti dostupnost svima. Treće je prometna dostupnost tog dijela grada u koji će se nalaziti najveća gradska atrakcija kojom će se prilaziti jednom prometnicom s dva traka. Očekuju nas gužve puno veće od onih koje imamo na izlazu iz grada, a rješenje se ponovno niti planira niti nudi. Zakupi poslovnih prostora plaćat će se skupo, što će rezultirati i skupljim uslugama. Nije jasno zašto će se Žnjan d.o.o. baviti ugostiteljstvom u jednom od objekata. Kako sami sebi neće plaćati zakup, vjerojatno će biti konkurentniji s cijenama. Baš me zanima što bi liberal Puljak rekao na to? Svakako, smatram kako je jako dobro što se plaža uredila, ali ne mogu se praviti da ne vidim sve što nas čeka. Čini mi se kako smo previše uložili u garaže, bilo bi bolje da smo gradili pristupnu cestu.

Neovisno o tome tko bude na vlasti u idućem mandatu, koji bi se projekti trebali realizirati tijekom sljedeće četiri godine?

- Bez obzira tko bude obnašao vlast, postoje prioriteti. Prvo, moramo krenuti s izgradnjom priuštivih stanova, makar kroz pilot-projekte, kako bismo pokazali da se može drugačije. Paralelno su nam potrebni domovi, dnevni boravci i potpuno novi način brige za starije. Uvođenje građanskog odgoja, što je isključivo bila politička odluka koju je ova vlast svjesno odbila provesti. Zatim, sustavno gospodarenje otpadom – to nije samo pitanje ekologije, nego i civilizacijske razine društva. Treće, otvaranje gradske uprave građanima – to znači fizički pristup, ali i institucionalnu otvorenost, aktivno građanstvo u kotarevima i mjesnim odborima.

Također, reorganizacija javnog prijevoza i strateški pomak prema smanjenju ovisnosti o automobilima. Promet mora postati održiv, dostupan i efikasan, a to se ne može bez hrabrih poteza. Javna usluga mora postati logičan i ekonomski prihvatljiv izbor u odnosu na vožnju osobnim automobilom. To uključuje i redefiniranje tarifa, besplatni prijevoz za određene kategorije građana.

I konačno, dugoročna strategija razvoja Splita – da ne lutamo iz mandata u mandat s ad hoc projektima, već da imamo jasnu viziju gdje želimo biti za deset, dvadeset godina. Tek tada ćemo moći reći da radimo u interesu svih građana, a ne samo u interesu pojedinih mandata.