Dok se zbrajaju posljedice nevremena u Splitu, mnogi građani polažu nade u proglašenje elementarne nepogode. No, odluka koju mnogi vide kao prvi korak prema konkretnoj pomoći, često donosi razočaranje.
Prema važećem zakonu, proglašenje elementarne nepogode rijetko znači nadoknadu stvarnih gubitaka. Naime, država u takvim slučajevima ne obećava ni polovicu, pa ni desetinu stvarnih gubitaka – već tek simboličnu naknadu.
Kako točno funkcionira zakon u takvim situacijama, otkrivamo u nastavku.
Prema Zakonu, maksimalni iznos pomoći je 5% od konačne potvrđene štete
Saniranje štete od prirodnih nepogoda regulirano je Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Elementarna nepogoda može se proglasiti ako ukupna izravna šteta iznosi najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je vrijednost imovine na lokalnom području smanjena za najmanje 30%.
Zato Grad Split apelira na građane da najkasnije danas (10.7.) do 16 sati prijave štetu na svojoj imovini. Bez dovoljno prijava, grad neće ispuniti uvjete za proglašenje elementarne nepogode.
No, čak i ako grad prikupi dovoljno prijava, proglašenje elementarne nepogode građanima neće donijeti veliku utjehu. Zakon jasno kaže: prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5% iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.
To znači da je maksimalni iznos pomoći 5% od potvrđene štete. Primjerice, ako je šteta na imovini 10.000€, iz državnog proračuna moguće je dobiti najviše 500€.
Iznimno, u slučajevima kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi Republike Hrvatske dodjelu većih iznosa pomoći, ali to nije pravilo, već iznimka.
Osiguranje imovine ipak sigurnija opcija
S obzirom na ograničenja državne pomoći, osiguranje imovine ostaje najsigurniji način zaštite od financijskih posljedica prirodnih nepogoda. Ono pokriva štetu do iznosa osiguranja koji je naveden na polici.
Polica osiguranja imovine obuhvaća osnovne i dodatne rizike. Konkretno, oluja, zajedno s požarom i tučom, spada u osnovne rizike. Po kojoj se cijeni prodaju osnovne police provjerili smo putem kompare.hr, platforme za usporedbu ponuda osiguranja.
Prema dostupnim podacima, policu osiguranja imovine moguće je ugovoriti već od 3,94€/mj za stan i 7,48€/mj za kuću.
Ona pokriva štetu do iznosa osiguranja koji je naveden na polici. Recimo da definirani iznos osiguranja iznosi 1.000€/m², a kvadratura stana je 60m² – osiguranje će pokriti štetu do 60.000€.
Unatoč povoljnim cijenama, većina Hrvata još uvijek ne osigurava svoju imovinu. O potražnji za ovom uslugom govori Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.
'Građani su znatno bolje upoznati s osiguranjem automobila, dok je osiguranje stana ili kuće za mnoge još uvijek nepoznanica. Ipak, primjećujemo rast interesa građana, posebice nakon elementarnih nepogoda kojima smo svjedočili posljednjih nekoliko godina.
Polica osiguranja imovine može se ugovoriti već po iznosu koji odgovara cijeni dvije kave mjesečno. Kada se usporedi s mogućim financijskim posljedicama štete, taj trošak je doista simboličan. Naravno, konačna cijena ovisi o veličini nekretnine, načinu korištenja, starosti objekta i drugim čimbenicima', naglašava Radlović.
Svako treće vozilo ima ugovoreno kasko osiguranje
Za razliku od osiguranja imovine, građani se znatno češće odlučuju na osiguranje automobila. Osim obveznog autoosiguranja, najpopularniji izbor je kasko polica.
Vozači mogu birati između djelomičnog i punog kaska. Djelomični kasko pokriva samo određene rizike – poput tuče, loma stakla ili krađe – dok puni kasko pruža sveobuhvatnu zaštitu u gotovo svim situacijama.
To znači da će šteta od, primjerice, tuče biti pokrivena samo ako imate ugovoreno dodatno pokriće zaštite od tuče ili policu kasko osiguranja.
Važnost pripreme i dodatne zaštite u uvjetima prirodnih nepogoda
Iako proglašenje elementarne nepogode donosi formalnu potvrdu štete, pomoć koju pruža često nije dovoljna za stvarni oporavak građana. Ovo je prilika za razmišljanje o tome koliko je važno osigurati svoju imovinu i biti spreman na nepredvidive situacije. Dok država nastoji pružiti podršku, građani bi trebali razmotriti dodatne načine zaštite kako bi se bolje pripremili za buduće izazove.