Bili smo u sobi iz koje se upravlja prometom cijelog Splita: 84 raskrižja i tisuće vozila na ekranima

Fotogalerija (19)

Operater mišem prelazi s raskrižja na raskrižje, otvara jedno pa drugo, gotovo kao da lista kanale. Jedan klik i kamera se spusti ravno iznad ceste, zumira trake, vidiš kolonu pred semaforom, pješake na zebri, vozače koji čekaju zeleno.

Tako izgleda pogled iz splitskog Centra za kontrolu i nadzor prometa. Iz jedne prostorije na Splitu 3 prati se i upravlja prometom na ukupno 84 semaforizirana raskrižja po gradu i prilazima. Split je tako prvi put dobio centralizirani nadzor i upravljanje prometom. 

Na ekranu se zaustavimo na raskrižju ulica Domovinskog rata, Slobode i Hrvatske mornarice, kod Kroma. Ruka ostane u zraku.

'Nećemo tu ništa dirati. Ako tu nešto poremetiš, lako napraviš kaos'. 

Nasmijemo se, kao i policajci koji su nas tog jutra dočekali u centru kako bi pregledali i izuzeli snimke s raskrižja kao dokazni materijal. Naravno, ne mijenjaju se svjetla na križanju samo jednim klikom, no shvatili ste poantu.

Svaka promjena ide kroz unaprijed zadane cikluse i signalne planove. Na monitorima se redaju Poljička, Zbor narodne garde, Solinska Širina. Oštra snimka kamere hvata detalje koje s ceste nikad ne primijetiš: kolonu koja se tek stvara, zastoj u daljini, vozača koji prolazi kroz crveno, djevojku na pješačkom koja odsutno skrola po mobitelu i ne diže pogled prema semaforu.

Sve skupa podsjeća na staru računalnu igru Black & White - lebdiš iznad grada i jednim potezom ‘božje ruke’ nekome olakšaš prolaz ili stvoriš zastoj. Samo što ovo nije igra. Ovdje se ne upravlja selom nego prometom. Naravno, nije ovo nikakav Big Brother, već je cilj poboljšanje protočnosti prometa. 

Sustav je u punom opsegu počeo raditi početkom prosinca, nakon nekoliko faza postavljanja opreme po gradu, i od tada se podaci prate kontinuirano. Vedrana Franić, pomoćnica pročelnice Službe za razvoj Grada Splita, objašnjava da je to tek dio onoga što Inteligentni transportni sustav radi.

'Videonadzor je samo dio priče. Sustav nam omogućuje upravljanje prometom preko semafora, brojanje vozila, praćenje opterećenja po smjerovima, ali i prioritizaciju javnog prijevoza te hitnih službi. Ideja je da promet bude protočniji i učinkovitiji, dok provedba sankcioniranja nije u domeni Grada, već policijske uprave', navodi.

Dok govori, na mreži prometnica pojavljuju se male ikone vatrogasaca i hitne pomoći. U realnom vremenu može se vidjeti kuda se kreću.

'Kad hitna ili vatrogasci krenu na intervenciju za koju je potrebna iznimna brzina, samo nam jave kojom rutom idu. Onda im otvaramo put, raskrižje po raskrižje. Naravno, ne uspijemo otvoriti svako križanje, ne možeš preskočiti ciklus, ali produžiš zeleno, skratiš čekanje i oni kroz grad prođu brže nego inače'.

Na drugom ekranu otvaraju se signalni planovi – jutarnji, dnevni, popodnevni i noćni režim. 'Ovo što ljudi u posljednje vrijeme primijete kao promjene u semaforima, to ne radimo mi ovdje u hodu', kaže. 'Sve planove izrađuju prometni stručnjaci. Mi ih samo provodimo'.

Naime, izmjene koje su već primjetne na signalizaciji radila je ovlaštena prometna tvrtka koja je pripremila projektnu dokumentaciju i elaborate, a svaka promjena ide uz suglasnost policije. Isto će se ponoviti i nakon prve godine rada, kad se prikupe podaci za cijelu godinu. 'Ljudi često misle da mi ovdje samo kliknemo i produžimo zeleno gdje vidimo gužvu, ali to tako ne ide', dodaje.

'Svaki semafor ima unaprijed zadane cikluse i trajanja. Najduži ciklus je 99 sekundi – to je cijeli krug, od crvenog do ponovnog crvenog. Ako jednom smjeru produžiš prolaz, drugi mora čekati dulje. Ne možeš nekome pomoći, a da negdje drugdje ne napraviš zastoj. Zato se sve radi kroz planove koje su unaprijed izradili prometni stručnjaci, a mi ih ovdje samo primjenjujemo'.

Uz snimanje raskrižja, sustav paralelno vodi i detaljnu analitiku. Klikom nestane slika raskrižja, a ekran ispune tablice i grafovi. 'Na svakom raskrižju imamo brojanje prometa. Sustav doslovno broji svako vozilo i razdvaja ga po kategorijama – osobna, motocikli, kombiji, teretna, autobusi. Imamo čak i NLO, vozilo koje kamera ne može detektirati. Na kraju dana nema procjene nego točan broj', kaže Franić.

Na primjeru križanja kod Kroma otvara današnji presjek.

'Evo, samo danas do 9.40 prošlo je oko devet tisuća osobnih automobila i oko petsto kombija. Na Poljičkoj i Zboru narodne garde brojka prelazi 17.500 vozila. Tek kad vidiš brojke, shvatiš koliki je stvarni pritisak'. Podaci se mogu pratiti po satu, po danima u tjednu, po smjerovima i kategorijama. Upravo zato, kaže, najvažnija je prva godina rada. 'Kad skupimo 365 dana od početka rada, dobit ćemo cjelovitu sliku. Tada će se raditi novi signalni planovi – zimski, ljetni, jutarnji i popodnevni. Tek s tim podacima možeš realno prilagođavati promet'.

Kamere, dodaje, nisu svugdje iste niti ih je isti broj na svakom raskrižju.

'Negdje su samo analitičke za brojanje, negdje PTZ koje se mogu okretati i zumirati, a na većim lokacijama ide komplet – panoramske, detekcijske, i incidentne. Negdje ih je deset, negdje i dvanaest. Svaka ima svoju funkciju'. Sustav ujedno javlja i kvarove. Ako ispadne semafor ili se nešto dogodi u ormariću, odmah iskače alarm. Operateri sve statuse vide u realnom vremenu.

Policija zasad najčešće koristi snimke za rekonstrukciju prometnih nesreća i drugih incidenata. Grad je nadležan uglavnom za promet u mirovanju - nepropisno parkirana vozila i situacije u kojima se blokira promet - dok je za ostale prekršaje zadužen MUP. Cilj ovog sustava, naglašavaju, nije kažnjavanje nego upravljanje protokom. 

Koliko je to potrebno, pokazuju i brojke.

Broj automobila konstantno od 2014. godine raste u Županiji po godišnjoj stopi od 3,51 %; svake godine 7935 automobila više u ovoj regiji. ‘Jako visoka stopa, za 10 godina (2014. – 2023.) broj vozila je porastao za 36 %. Toliko novih cesta nije izgrađeno. Raskrižja imaju konačnu propusnu moć bez obzira na tehnologiju i signalne planove (razdiobe zelenih vremena), ističe pomoćnica pročelnice.

Projekt Split – ITS pruža mogućnost prilagodbe prema prometnoj potražnji, ali i tu postoji granica fizičke propusne moći cesta. Ako broj vozila naraste preko propusne moći prometne mreže, a ljudi neće početi koristiti javni prijevoz, nikakav napredan sustav neće moći unaprijediti promet. 'Sav taj promet slijeva se u grad. Zato danas imamo gužve gdje ih prije nije bilo. Ovaj sustav nam prvi put daje konkretne podatke da vidimo gdje su stvarna uska grla i kako prilagoditi signalizaciju', zaključuje Franić.

Paralelno s ITS-om, Grad uvodi i zaseban sustav kamera za nadzor prometa u mirovanju, koji nema veze s upravljanjem semaforima ni analitikom prometa, nego je usmjeren isključivo na nepropisno zaustavljanje u prometnim trakama i na autobusnim stanicama. Počela je s radom kamera na Sukoišanu, u idućim tjednima sustav će se proširiti na još pet točaka, a cjelokupna mreža kamera trebala bi proraditi do kraja veljače. U planu je nadzor stajališta Brodarica 1 i 2, križanja Domovinskog rata s Ulicom Hrvatske mornarice i Ulicom slobode, stajališta kod zgrade Općine te dvije točke u Zagrebačkoj ulici, kod bedema Contarini i križanja sa Zvonimirovom ulicom kod Pazara.

'Riječ je o prometno najopterećenijim mjestima na kojima nepropisno zaustavljanje redovito usporava javni prijevoz i blokira prometne trake', dodaje.

Dok to govori, rezolucija kamera otkriva i detalje koje baš i ne bismo rado gledali - zakrpe u asfaltu, napuknuća oko šahtova, po nekoliko šahtova na istom raskrižju, neravnine i kratere na kolniku. Iz zraka se stanje cesta vidi jasnije nego ikad. Tu, za razliku od ITS-a, godinama čekamo da se standardi napokon podignu. 

Operater već prelazi na sljedeće raskrižje. Jedan klik, drugi, treći. Sljedeća kolona već se puni. Dan je tek na početku.