Bez prava na strane radnike ostalo čak 600 tvrtki u Hrvatskoj

U nastojanju da uvede više reda i smanji rad na crno država je kroz poseban zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, uz standardne kazne, uvela i dodatan 'alat', objavu tzv. crne liste poslodavaca, kod kojih inspektori zateknu nezakonito zaposlene radnike. Taj je zakon donesen potkraj 2022. i u primjeni je formalno od 2023., no u stvarnosti se, u dijelu crne liste, tek počinje vidjeti, jer je zbog kašnjenja pravilnika po kojem će se ona raditi, sama objava imena poslodavaca prikovanih na 'stup srama' zaživjela tek prije devet mjeseci, piše Poslovni dnevnik.

Listu objavljuje i ažurira nadležno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a prema zadnjim podacima, na njoj se do sada našlo 576 tvrtki. I to ne samo mikro i malih poduzetnika, koji uglavnom dominiraju, ima na listi i velikih, poznatih poduzeća kod kojih su inspektori zatekli neprijavljene radnike. S liste je u međuvremenu i pobrisan jedan manji broj tvrtki, uglavnom zbog likvidacije i brisanja iz sudskog registra, što je, primjerice, bio slučaj s prvom tvrtkom koja je prošle godine u travnju bila upisana u ovu evidenciju.

Radilo se o šibenskom autoprijevozniku tvrtki Tabak d.o.o., čije je mjesto na čelu liste preuzeo Bau kontakt, također tvrtka iz Šibenika, koja se bavi cateringom. Prema podacima portala Poslovna.hr, ta tvrtka proteklih godinu dana nije imala blokada računa, uredno isplaćuje plaće i nema poreznog duga.

Najvećim dijelom na crnoj listi su tvrtke iz dva sektora, turističkog – iz kojeg dolazi gotovo 250 poduzeća i obrta – te građevinskog, kojemu pripada više od 130 poduzetnika na listi. Iz redova onih koji se bave nekim oblikom proizvodnje inspektori su na nepopularnu listu upisali 50-ak poduzetnika, iz sektora trgovine njih 25, a na toj razini je i broj poduzetnika koji se bave prijevozom.

Na listi su zastupljene doista sve djelatnosti, od igara na sreću, konzaltinga, knjigovodstvenih servisa, arhitektonskih ureda do organiziranja vjenčanja, čišćenja, staračkih domova, poljoprivrede… U oko upada prilično velik broj poduzeća registriranih za obavljanje poslova posredovanja u zapošljavanju, privremenog zapošljavanja i ustupanja radnika. Takvih je tvrtki na crnoj listi čak 12. Neke od njih imaju i veći broj zaposlenih ili, pak, sestrinske tvrtke koje se bave istim poslovima. Na popisu su se iz te niše našli Getworker iz Ivanca, AB Support iz Zagreba, Zaposli stranca iz Sesveta, odakle dolazi još i Gentlemens Club, iz Vukovara je na listi Uniwork, s područja Delnica tvrtka Adriatic Global Talents, iz Virovitice In work, dok većina poduzetnika iz ove djelatnosti sjedište ima u Zagrebu: Vivesco, Ventus, Apex Limited, Pulito usluge i Rajić usluge.

Od ponatijih imena na popisu Jadran, Hotel Imperial, Beton-Lučko, Terme Tuhelj, Metis u vlasništvu CIOS-a, ali Dom zdravlja Ličko-senjske županije.

Značajna prisutnost tvrtki specijaliziranih za te poslove ne čudi jer i generalno njihov broj posljednjih godina ekspanzivno raste zbog velike potražnje hrvatskih poslodavaca za radnicima i potrebi 'uvoza' stranih radnika. Smatra ga se i jednim od razloga zašto se zakonodavac odlučio za ovaj oblik označavanja poslodavaca. Ukidanje strogog kvotnog sustava i otvaranje tržišta za zapošljavanje radnika iz tzv. trećih zemalja, provođeno je, kako se pokazalo, stihijski i povlači potrebu kontinuiranog popravljanja i jače kontrole uvjeta za zapošljavanje stranaca, od provjere njihovih kvalifikacija i zdravstvenih pregleda do postavljanja strožih uvjeta za prihvat radnika, troškove rada i osiguran smještaj za koje se trebaju pobrinuti poslodavci.

Baš u zapošljavanju stranaca poslodavci u praksi i najkonkretnije osjećaju ovaj oblik (evidencijskog) kažnjavanja jer, držeći se zakonske regulative kojom je ono uređeno, Ministarstvo unutarnjih poslova tvrtkama koje se nalaze na listi Ministarstva rada u pravilu ne izdaje dozvole.

Na slabost koja se u tom dijelu pojavljuje za same poslodavce ukazao je ovih dana i odvjetnik Stjepan Lović. Naime, zakonom o strancima propisano je da MUP može odbiti zahtjev poslodavca za izdavanje ili produljenje dozvola za rad i boravak u slučaju ako je poslodavac na popisu za neprijavljeni rad, no u praksi se pokazalo da se u MUP-u pojam 'može' pretvorio u 'mora'. A na takvo rješenje, ukazuje Lović, poslodavci ne mogu ponijeti žalbu, već mogu samo pokrenuti upravni spor.

Za Lovića je sporno već i to što se u startu uvrštenje na crnu listu Ministarstva rada provodi bez prethodno utvrđene krivnje ili odgovornosti za kršenje zakona, nego se ono provodi samo na temelju zapisnika inspektora koji je obavio nadzor.

S druge strane, brisanje iz evidencije može uslijediti tek kada poduzetnik dostavi Ministarstvu rada pravomoćnu odluku suda, kojom je utvrđeno da nije prekršio propise u području prijavljivanja rada, što su postupci koji u pravilu znaju potrajati. Drugim riječima, poslodavac ima vezane ruke i sve dok postupak pravomoćno ne okonča i dokaže da je 'čist' ne može pronalazak radnika rješavati s tržišta trećih zemalja, što će u poslovanju većine u gospodarstvu, a posebice u djelatnostima graditeljstva i turizma u kojima je posebno izražen nedostatak kadrova na domaćem tržištu, biti velik izazov.

Više pročitajte ovdje.