Tijekom saborske rasprave o izvješću o besplatnoj pravnoj pomoći, zastupnik Centra Damir Barbir upozorio je da besplatna pravna pomoć nije socijalna povlastica, nego ustavno i konvencijsko pitanje pristupa pravdi.
Pozvao se na ustavno načelo jednakosti pred zakonom, istaknuvši da Ustav u članku 14. propisuje kako su svi u Republici Hrvatskoj jednaki pred zakonom.
'Pravo na pravdu mora biti dostupno svima', poručio je Barbir.
Govoreći o podacima iz izvješća, naveo je da je u 2024. godini pruženo nešto više od 25 tisuća oblika primarne pravne pomoći, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu. Ocijenio je kako se taj pad ne može automatski tumačiti kao smanjenje potrebe, napominjući da građani i dalje u velikom broju traže pomoć zbog obiteljskih odnosa, radnog prava, socijalne skrbi i ovrha.
Posebno je istaknuo da najveći teret primarne pravne pomoći i dalje nose ovlaštene udruge i pravne klinike, uz istodobni pad broja slučajeva koje pokrivaju, dok upravna tijela bilježe porast. To, smatra, otvara pitanje ravnoteže sustava, jer besplatna pravna pomoć ne smije postati isključivo administrativni postupak.
Barbir je rekao da struktura korisnika potvrđuje socijalnu dimenziju sustava, navodeći da većinu korisnika čine žene, osobe srednje i starije životne dobi, pripadnici nacionalnih manjina te žrtve obiteljskog nasilja i kršenja radničkih prava. Kod sekundarne pravne pomoći ukazao je na pad broja zahtjeva, ali i na velik broj neriješenih predmeta te razlike među županijama.
'Pravo na pravnu pomoć ne smije ovisiti o poštanskom broju građanina', upozorio je.
Osvrnuo se i na informiranje građana, navodeći da je za oglašavanje predviđeno samo tisuću eura, uz podatak da je godinu ranije tiskana 21 tisuća letaka, upitavši koliki je stvarni doseg takvih aktivnosti na razini cijele Hrvatske.
'Što je 21.000 letaka informiranja u odnosu na cijelu Hrvatsku?', upitao je zastupnik Centra.