Andro Slavić i Josip Mijić optuženi za bespravnu gradnju na Budihovcu, tužilaštvo traži zatvorske kazne

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv Andre Slavića i Josipa Mijića, vlasnika Građe Solin, zbog bespravne gradnje na otočiću Veli Budihovac kraj Visa. 

U optužnici se navodi da su od 2014. do 2021. po prethodnom dogovoru i zajednički, kako bi bespravnom gradnjom turističkih objekata na javnom i pomorskom dobru u vlasništvu Republike Hrvatske i s gradnjom povezanom devastacijom zaštićenog prirodnog krajolika, obavljali turističku djelatnost unutar 100 metara od obalne crte u zaštićenom obalnom području izvan građevinskog područja, suprotno odredbama Prostornog plana Grada Visa, bez pravomoćne građevinske dozvole na lokaciji Podstražje, dijelu UNESCO-ovog globalnog geoparka Viški arhipelag, gradnjom obuhvatili 101.939 četvornih metara ili 32,22 posto otoka. 

Izgradili su 'glamping' naselje betonskih temelja i šest 'glamping' zgrada priključenih na infrastrukturu, dva servisna objekta, dvije kućice, dvije tipske zgrade s razmjerno velikim horizontalnim sjenilima, jednu makadamsku cestu, mul i nasip na nekoć prirodnoj plaži, čime su prouzročili štetu RH u točno neutvrđenom iznosu. Državno odvjetništvo traži bezuvjetne zatvorske kazne, za Slavića godinu dana zatvora, a za Mijića dvije jer je uvjetno već osuđen za bespravnu gradnju i skidanje službenog pečata na Mihovilovoj širini.

'Nedvojbeno je utvrđeno da su oba okrivljenika dugotrajno i uporno vršili devastaciju zaštićenog područja Republike Hrvatske. Predlaže se kazna zatvora jer se radi o drastičnom slučaju izvršenja predmetnog kaznenog djela, pri čemu treba ukazati na raniju osuđivanost drugookrivljenog za istovrsno kazneno djelo kao osobito tešku okolnost', navodi se u optužnici. 

Slavić se na ispitivanju branio šutnjom, a Mijić tvrdio da nema nikakve veze s gradnjom na Budihovcu. Priložio je Slavićevu izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika u kojoj se navodi kako je on jedini i isključivi investitor gradnje. Mijić navodi da se on u poslovanje uključio tek nakon što su izvedeni svi radovi i da je o osobnom trošku započeo s demontažom svih montažnih objekata na otočiću. 

Državno odvjetništvo ovakvu obranu nije prihvatilo. Ističu kako u prilog optužbe najviše govore pisane isprave u kojima Mijić sebe deklarira kao investitora nezakonite gradnje, odnosno, njih dvojicu kao suinvestitore, i to posebno u tužbi koju su podnijeli protiv Republike Hrvatske u travnju 2022. radi utvrđenja prava vlasništva nad nekretninama, među kojima su i nekretnine na kojima su okrivljenici protupravno izgradili objekte. To je razvidno i iz sporazuma o njihovoj međusobnoj suradnji zaključenom u kolovozu 2009. u kojem planiraju protupravnu gradnju te krčenje šume. 

'Osim toga i ispitani svjedoci i provedeno vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji arhitektonske struke Mariani Bucat, što izričito, što indicijalno, upućuju na okrivljenike kao suinvestitore bespravne gradnje, pri čemu se Slavić više eksponira prema vani, a Mijić kao poduzetnik financira bespravne projekte iz pozadine. 

U tom pravcu sudu posebno ukazujemo na angažman trgovačkog društva Građa Solin prema pronađenim fakturama. Trgovačko društvo prodaje građevinski materijal, a njegov osnivač je upravo drugookrivljeni Josip Mijić', navodi se u optužnici. 

Ispitano je i nekoliko svjedoka, između ostalih i građevinski inspektor koji je u kolovozu prošle godine naredio Slaviću da u roku od 15 dana ukloni bespravno sagrađene objekte. Za 'glamping' naselje nije utvrđen identitet investitora pa je rješenje izdano na nepoznatog investitora. Po Slavićevoj izjavi, on je građevinskim radnicima dao struju i vodu, što je navedeno u zapisnicima s očevida. 

Tijekom prvog očevida Slavića nije vidio, a na drugom su bili i Slavić i Mijić, koji se miješao u postupak Državnog inspektorata. Slavić je izjavio da je vodu priključio s kopna vlastitim cjevovodom, a struju dobiva iz agregata i solarnih kolektora. Otpadne vode odvode se najvjerojatnije u sabirne septičke jame. 

Vještakinja Bucat je utvrdila da nezakonita izgradnja obuhvaća devet parcela na Budihovcu i da su sve u vlasništvu RH. Devastirano je više od 100 tisuća četvornih metara ili 32,22 posto katastarske površine Budihovca. Kako je sve u državnom vlasništvu, nije ispunjena temeljna pretpostavka da bi itko smio graditi, čak i da je to dopušteno prostorno-planskom dokumentacijom, ističe Bucat. 

Cijeli Veli Budihovac je mnogostruko zaštićena prostorna cjelina od posebnog državnog interesa te su dopušteni isključivo tradicionalna poljoprivreda te održavanje pašnjaka i šume. Otočić je van područja predviđenog za uređenje, razvoj i proširenje naselja, nije planiran ni energetski i telekomunikacijski sustav, vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom pa radi toga nikakva gradnja nije u načelu dopuštena. 

Posebne slučajeve izgradnje kao što su zgrade za OPG-ove također nije moguće graditi jer nije zadovoljen osnovni uvjet Prostornog plana Grada Visa, a to je da se nalaze dalje od 100 metara od obalne crte.