Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
FOTO Tradicionalni okusi Pelješca na prvoj radionici projekta 'Food Without Borders'

FOTO Tradicionalni okusi Pelješca na prvoj radionici projekta 'Food Without Borders'

Varenik, mantala, marmelada

Tradicionalni okusi Pelješca oživjeli su na prvoj radionici projekta 'Food Without Borders' održanoj u rustikalnom ambijentu Oysterije Mali Ston Bay u Zamaslini. Radionica, posvećena slasticama od grožđa, otvorila je ciklus edukativnih događanja o tradicionalnoj i održivoj prehrani u sklopu projekta 'Food Without Borders: Meeting Each Other Through Flavours', koji se provodi u okviru intervencije '77.06. Potpora LEADER (CLLD) pristupu' iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027.

Radionica je bila posvećena izradi tradicionalnih slastica od grožđa — varenika, mantale i marmelade — koje predstavljaju iznimno vrijedno gastronomsko bogatstvo poluotoka Pelješca, ali i šireg vinogradarskog područja Dubrovačko-neretvanske županije. Mantala, tradicionalna delicija vinogradarskih područja južne Hrvatske, osobito poluotoka Pelješca, nastaje od ukuhanog mošta grožđa sorte plavac mali, tzv. varenika, u koji se dodaju brašno, orašasti plodovi i aromatični začini.

Ova posebna slastica tradicionalno se priprema za blagdane i svečane prigode, a nekada se smatrala pravim luksuzom jer je za samo tri litre varenika potrebno izdvojiti čak deset litara mošta, budućeg vina. Na Pelješcu je bio običaj odmah za vrijeme jematve spraviti mantalu kako bi se mogla posluživati za Svi Svete. Sama priprema i sušenje mantale traje danima, a zahtijeva i mnogo spretnosti i strpljenja.

Pisani izvori spominju je još u 15. stoljeću, a u 18. stoljeću slastica se izvozila u Italiju pod nazivom pane Schiavone, odnosno 'Slavenski kruh'. Unatoč složenom i dugotrajnom postupku pripreme, rezultat je desert koji ostavlja kušače bez daha – spoj bogatog okusa, tradicije i autentičnog pelješkog duha. Sudionici su imali priliku upoznati proces pripreme ovih starih delicija te čuti zanimljive priče o njihovoj ulozi u lokalnoj prehrambenoj tradiciji.

Pod stručnim vodstvom Jadranke Ničetić, poznate dubrovačke autorice i gastro-publicistkinje, te uz pomoć Katije Živković, sakupljačice i poznavateljice divlje hrane, sudionici su uživali u mirisima, okusima i pričama iz bogate gastronomske baštine juga Hrvatske. Radionica je tek prva u nizu aktivnosti projekta 'Food Without Borders', čiji je cilj kroz okuse i zajednička kulinarska iskustva povezati ljude, tradicije i regije.

Vaša reakcija na temu