Tko će raditi sezonu? Turizmu nedostaje još 5000 ljudi

Hotelijeri procjenjuju da će ove godine trebati šest posto više, odnosno oko 5000 sezonskih radnika više nego lani. Oko 60 posto ispitanih kompanija očekuje da će im trebati više zaposlenika, a oko 40 posto računa da u odnosu na lani u sezoni neće trebati povećati broj djelatnika, pokazala je interna anketa Hrvatske udruge poslodavaca.

'Rezultati ukazuju na nastavak općeg trenda nedostatka radne snage na domaćem tržištu rada. Uz zadržavanje postojećeg broja stranih radnika, poslodavci manjak planiraju kompenzirati zapošljavanjem radnika iz regije kojih se očekuje jedan posto više, te radnika iz Filipina čiji bi se broj mogao povećati za 4 posto, uz smanjenje zapošljavanja državljana Indije i Nepala.

U strukturi deficitarnih zanimanja, prošle su se godine najteže pronalazili kuhari, konobari, slastičari, barmeni i sobari, ali prema povratnim informacijama članova HUP-a, mnogi već imaju uhodane procese zapošljavanja i atraktivne financijske i nefinancijske ponude za zapošljavanje, čime uspijevaju zadovoljiti većinu potreba', pojasnila je Natali Komen-Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), piše Novi list.

Hrvatska je lani stranim radnicima izdala oko 170.000 radnih dozvola, što je za približno 36.000 ili 17 posto manje nego 2024. i prvi put u zadnjih pet godina da je taj broj smanjen, pokazuju zadnji podaci Ministarstva unutarnjih poslova.

Država je znatno postrožila uvjete za zapošljavanje stranaca, posebno iz takozvanih trećih zemalja, kako bi se uvelo reda na tržištu rada s obzirom na poplavu agencija koje su posredovale pri njihovu dovođenju i često nedostatka svih zakonom zajamčenih prava koje su ti radnici imali kod svojih poslodavaca.

Ipak, što se turizma i ugostiteljstva tiče, tu se nije puno promijenilo. Lani je u djelatnosti turizma i ugostiteljstva izdano oko 53.000 radnih dozvola, odnosno oko 3000 ili 6 posto manje nego godinu ranije.

Novost je, međutim, činjenica da se turizam vratio na prvo mjesto po izdanim dozvolama za rad stranaca s obzirom na to da je građevina pala s čak 75.000 radnih dozvola u 2024., na nešto manje od 53.000, neznatno manje od broja dozvola izdanih za turističke djelatnosti.

Gledano po zemljama iz kojih dolaze strani radnici, Bosna i Hercegovina i dalje drži čelo ljestvice s tim da je izdano čak 6000 radnih dozvola manje, ukupno oko 32.000.

Drugi je i dalje Nepal, iako je i tu broj radnih dozvola smanjen za nekih 4000, na ukupno 32.000, a treća je Srbija s oko 24.000 radnih dozvola, također nekih 4000 dozvola manje.

Na četvrto mjesto su se popeli Filipini za čije je državljane izdano blizu 18.000 radnih dozvola, 20 posto više, dok je s četvrtog na peto mjesto pala Indija za čije je državljane izdano oko 15.400 ili čak 25 posto manje dozvola.

Preslagivanje se dogodilo i u tome što je drastično pao broj izdanih dozvola za nove radnike, za čak 50.000, dok je za 13.000 povećan broj produljenja postojećih dozvola, a povećan je i broj dozvola za sezonce, sa 17.000 u 2024., na oko 20.000 u prošloj godini.

Na pitanje kako su se turističke kompanije nosile s pooštrenim zahtjevima oko zapošljavanja, u Udruzi ugostiteljstva i turizma pri HUP-u kazali su kako je lanjska turistička godina donijela izvjesnu stabilizaciju, što je dijelom rezultat prošlogodišnjih izmjena Zakona o strancima, a dijelom tržišnih okolnosti.

Natali Komen-Bujas pojasnila je kako su lani u strukturi zaposlenih na uzorku velikih hotelskih kompanija koje zapošljavaju oko 40 posto svih zaposlenih u kategoriji pružatelja usluga smještaja u Hrvatskoj, većina od oko 67 posto činili domaći radnici, 21 posto su bili djelatnici iz susjednih zemalja, dok su radnici iz Filipina činili oko 3,9 posto te je taj udio čak i nešto veći nego godinu ranije.

Slijede Indija i Nepal koji su zajedno činili 3,4 posto i njihov se udio smanjio, pa radnici iz ostalih EU zemalja te Ukrajine s 1,6 posto.

Govoreći o tome kako se poslodavci nose s novim zahtjevima Zakona o strancima, Komen-Bujas navela je kako je, primjerice, produljenje važenja radnih dozvola i pooštravanje procesa zapošljavanja uz produžene rokove izdavanja novih dozvola, potaklo poslodavce da se u još većoj mjeri okrenu potražnji za domaćom radnom snagom uz zadržavanje postojećih zaposlenika i stalnih sezonskih radnika.

Stoga zadnjih godina sektor turizma bilježi trend kontinuiranog povećanja plaća, primjerice, samo u posljednje dvije godine su u najvećim turističkim kompanijama primanja radnika povećana za 25 posto, a troškovi rada u 2025. rasli su za 11 posto u odnosu na 2024. godinu, dok su poslovni prihodi rasli za 7,8 posto.

Uz plaću, poslodavci daju dodatne beneficije, osigurava se smještaj, prehrana, te sektor turizma po uvjetima rada postaje sve atraktivniji poslodavac.

Prema anketi koju je HUP proveo među članicama, trend rasta plaća nastavit će se i u ovoj godini. Stoga se, kao dio politike zadržavanja i privlačenja domicilnih radnika, u HUP-u zalažemo za porezno rasterećenje plaća, što bi neposredno utjecalo na ubrzanje rasta produktivnosti.

HUP također predlaže povećanje osobnog odbitka na razinu minimalne plaće, te uvođenje trinaeste neoporezive plaće, kaže Komen-Bujas.

U HUP-ovoj Udruzi ugostiteljstva i turizma su ukazali kako i dalje ima prostora za veći angažman domaćih radnika što bi se, primjerice, riješilo s fleksibilnijim reguliranjem obavljanja privremenih i povremenih poslova.

Također, dok se privatni sektor bori s nedostatkom radne snage, u javnom sektoru postoji višak radnika na što ukazuju i preporuke OECD-a, pa bi se programima prekvalifikacije i transfera dijela zaposlenih u privatni sektor, problem nedostatka radnika donekle ublažio.

Komentirajući situaciju s kadrovima, u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske (STUH) ukazali su, pak, kako se mijenja udio domaćih u odnosu na strane radnike.

Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, kazao je za Novi list kako analize STUH-a pokazuju kako se ukupan udio domaće radne snage nastavio smanjivati.

Isto tako, i ove turističke godine, ako bude problema sa zapošljavanjem stranaca i dugih čekanja na dozvole, turističke bi kompanije, dodaje, mogle imati probleme već na početku sezone.

'Ono što je u cijeloj priči ključ jest to da moramo tog domaćeg radnika nekako stimulirati, odnosno zadržati. Iz dosadašnjih pregovora s tvrtkama, vidimo da su i poslodavci došli u poziciju da razmišljaju o vrijednosti domaćeg zaposlenika, pogotovo u poslovima koji traže kontakt s gostom.

Međutim, kada dođemo u poziciju da pregovaramo o plaći koja bi bila stimulativna, onda nailazimo na zid', kazao je Andrić, dodajući kako se za sada nije uspjelo dogovoriti novi kolektivni granski ugovor.

Preostao je još jedan krug pregovora, pri čemu se sindikati ne slažu s prijedlogom poslodavaca oko povećanja plaća i smanjenja broja razreda složenosti poslova.

Andrić je upozorio i kako je povećanje minimalne plaće na razini Hrvatske donijelo značajno smanjenje razlike u plaćama radnika u turizmu koji obavljaju jednostavnije poslove, s onima koji obavljaju služene poslove za koje je potrebno puno više stručnosti i znanja.

Andrić je pojasnio kako se u mnogo slučajeva razlika svela na jedva 100 do 200 eura, što djeluje destimulirajuće za one koji rade zahtjevnije poslove.

'S druge strane, sobarici se u Austriji uz osiguran smještaj i hranu, nudi plaća od 2300 eura mjesečno. I Slovenija ima bolje plaće nego mi. Ono što isto čudi je da u istim hotelskim lancima radnici u Austriji imaju veće plaće nego u Hrvatskoj. U svakom slučaju, moramo doći do toga da degradiranje stručnih ljudi zaustavimo jer ćemo ih izgubiti i po tom pitanju hitno nešto moramo napraviti.

Većina hotelijera jest u prošloj godini ostvarila profit, a vlasnici trebaju razmišljati da se zarada mora na pravičniji način podijeliti između vlasnika, menadžmenta i radnika', upozorio je Andrić, navodeći kako sindikati traže da obračunska osnovica bude minimalna plaća.

Kaže i kako strani radnik poslodavce u sezoni košta daleko više nego domaći radi čega sindikati s poslodavcima pokušavaju dogovoriti da se domaćim radnicima ta razlika prizna kroz poseban dodatak na plaći.